Rezultati pretrage

Na negativima i dijapozitivima raznih formata zabilježene su scene sa snimanja mnogih dokumentarnih i igranih filmova na kojima je Markić radio kao snimatelj, redatelj ili fotograf te neki značajni događaji i osobe iz javnog života i kulture poslijeratne Hrvatske.

Ovaj film govori o seoskom običaju sklapanja dogovorenih brakova između maloljetnika, najčešće između 12 i 15 godine. U prvom dijelu filma vidimo sudski postupak za dobivanje dozvole za vjenčanje, a u drugom dijelu sam čin vjenčanja. Prisutan je glas naratora te izjave zaručnika sucu i dijalozi u igranim dijelovima. Sadržaj govornog dijela: - narator govori o običaju sklapanja dogovorenih brakova među maloljetnicima - zaručnici daju pripremljene odgovore sucu o međusobnoj „ljubavi“ i „svojevoljnoj“ odluci da se vjenčaju Slikovni dio: - fotografije mladenaca - zaručnici na sudu u pratnji roditelja - zaručnici daju odgovore sucu u sudnici - pripreme glazbenog sastava za pir (Zagorje?) - zaručnica u školi odgovara učiteljici - mladi parovi se zabavljaju na livadi - seljanke hvataju prasad i kokoši za potrebe pira - dogovor zeta i mladenca - mladenac i mlada se uređuju za vjenčanje - odlazak na vjenčanje kočijama - pir (govor starešine - voditelja svadbe i/ili kuma, orkestar svira, pleše se, mladenci sjede pokunjeno, svatovi ispraćaju mladence u bračnu ložnicu, nakon čega mladenka bježi iz sobe) - očiti igrani dijelovi: kratki dijalozi mladenca i mladenke ispred seoske bare, dijalog dva svata o negativnosti običaja dogovorenih vjenčanja, bijeg mladenke) Ključne riječi: selo, vjenčanje, folklor, mladež

Svake subote poslije podne sklapaju se brakovi u Skupštini općine Črnomerec u Zagrebu. Pratimo proceduru i njene životne detalje. Prisutan je glas naratora i izjave matičara.SADRŽAJ: Sadržaj govornog dijela: matičar izgovara službeni tekst bračne ceremonije; narator nabraja statističke podatke vezane za sklapanje braka, priča o poslu i malom honoraru matičara i nudi šaljive komentare vjenčanja Slikovni dio: matičar Lovro Gašparac i članica Općinske skupštine Hajrija Krajina u svojim stanovima, fotograf Ivica Topić u fotografskoj radnji; Skupština općine Črnomerec (ulaz, hodnik, čekaonica, matični ured, uzvanici dolaze na vjenčanje); procedura vjenčanja (Gašparac i Krajina izgovaraju tekst vjenčanja, Topić fotografira, čestitanje, potpisivanje, stavljanje prstena, detalji tijela i tjelesnih reakcija uzvanika, pauza za odmor) Ključne riječi: vjenčanje, matični ure

Vizualni opis kiparskih i crtačkih djela Dušana Džamonje s naglaskom na Veliki spomenik revolucije u Podgariću. Snimljene su izložbe u Zagrebu i Lausanni 1968. Glas naratora nije prisutan. Sadržaj filma: Veliki spomenik revolucije u Podgariću iz raznih kuteva; razne Džamonjine izložbene skulpture (detalji, snimke u raznim svjetlosnim uvjetima i pod svjetlima reflektora); neke Džamonjine skulpture u prirodi (Vrsar??); Džamonjini crteži (faze stvaranja crteža); Džamonja stvara skulpture varenjem i zabijanjem čavala; Džamonja crta; izložba „Tapisseries en fer et dessins“ u galeriji Pauli u gradu Lausanne od 30. svibnja do 29. lipnja 1968. (izlošci, plakat izložbe u gradu Lausanne kraj crkve); izložba u Galeriji suvremene umjetnosti u Zagrebu od 22. ožujka do 14. travnja 1968. (izlošci, plakat). Ključne riječi: Dušan Džamonja, kiparstvo, izložba

Pratimo brod Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu „Bios“ i proces izvlačenja ribe ulovljene u dubini od 300 do 600 metara dotad najdužim parangalom na Jadranu 30 kilometara od Lastova. Prisutan je glas naratora. Sadržaj govornog dijela: - o brodu za eksperimentalno ribarenje Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu „Bios“ - o eholotu („eho sounder“) i ehogramu i njihovom radu na mjerenju dubina - o znanstvenom pristupu ribarstvu - o traženju idealnog mjesta za izbacivanje parangala - o parangalu općenito i o parangalu broda „Bios“ dugačkom 5000 metara - o bacanju i vađenju parangala - o mjerenju geografske pozicije „braka“, lokacije bogate ribom - o ribama koje su izvučene parangalom i znanstvenom proučavanju jadranskih dubina Slikovni dio: - sviranje gitare, detalji ulovljene ribe, dalekozor, udaljeni otoci - brod Bios (total, dijelovi broda), mornari, kormilar, kapetan - eholot (sprava za mjerenje dubine) i ehogram (grafički prikaz izmjerenih dubina); sekstant - postavljanje mamca (riba) na parangal dugačak 5000 metara - uzimanje uzoraka mulja sa morskog dna (dizalica), mjerenje temperature i saliniteta mora - izbacivanje parangala - crtanje sheme parangala na podu brodske palube - galebovi - terestičko mjerenje geografske lokacije „braka“ (pomorska karta) - dupin u moru - plovak koji označava poziciju parangala - vađenje parangala (kirnja, raža, drhtulja, obični morski pas, molva, morski pas crnac, morski pas modrulj velik tri metra – otežalo vađenje, volina, morska mačka, morski pas dubinac) - mjerenje duljine primjeraka, vješanje modrulja i voline na kuku - povratak Ključne riječi: ribarstvo, pomorstvo, oceanografija, more, Jadran, parangal, životinja

Portret starca Ivice Štefanca iz Gornjih Rastoka koji je posljednji izdanak generacije mlinara. U originalnom ambijentu starog mlina on priča o svom zanatu koji polako umire. Nema glasa naratora. Mlinar priča o sljedećem: proces rada, odnos s mušterijama; sjećanje na prošla vremena, „kako je nekad bilo“, razlozi izumiranja mlinova. Slikovni dio: mlinar radi u svom mlinu i usput objašnjava proces rada (proso); voda počinje teći kroz mlin, rijeka; mljevenje; razni dijelovi mlina (mlinsko kolo, mlinski kotač itd.). Ključne riječi: mlin, Rastoke, poljoprivreda

KRATKI SADRŽAJ: Djevojčica traži svoj izgubljeni sapun. Sapun je sve tanji, jer prelazi iz ruke u ruku. U potrazi joj se pridružuju bivši korisnici sapuna. Sapun nađu kod dječaka koji je od njegove sapunice napravio mjehuriće. SADRŽAJ: Djevojčica (Marina Glaser) dobije od nepoznatog darivatelja sapun, s kojim na svojoj terasi opere svoju lutku bebe. Sapun joj sklizne niz oluk i završi u rukama starca (Mladen Šerment) koji se s njim posluži. Nakon njega sapun dođe u ruke skitnice (Ljudevit Galić?). Tužna djevojčica, skupa sa starcem i građanima koji su čekali gradski autobus na stanici na kojoj je skitnica našao sapun (Boris Festini – intelektualac, Zlatko Madunić i Mate Ergović – radnici, Eta Bartolazzi - gospođa) krenu u potragu za sapunom. Dođu u „Maloprodaju rabljenih artikala i višaka“, gdje je skitnica predao sapun. Među gomilom starudije traže sapun, ali njega je sa sobom odnio jedan radnik (Stevo Vujatović). Skupini se pridruži vlasnik Maloprodaje i oni odu do radnika koji je putujući biciklom do kuće izgubio sapun. Sapun se našao u rukama pralja na rijeci, a nakon toga u rukama dječaka. Skupina, kojoj su se pridružili radnik, pralje i osamljeni građanin koji se sunčao uz rijeku (Boris Buzančić), slijedeći dječakova psa dođu do dvorišta kuće u kojoj živi djevojčica. Tamo djevojka otkrije dječaka koji je od sapunice počeo raditi mjehuriće i sretna mu se pridruži. Razdragani građani, obavivši posao, odu gradskim autobusom. LOKACIJE: - kuće, dvorišta i ulice grada Zagreba, nasip rijeke Save KLJUČNE RIJEČI: - higijena, Zagreb, Sava

KRATKI SADRŽAJ: Opisuje se nastanak pećina te njihov životinjski i biljni svijet. Prisutan je glas naratora. SADRŽAJ: - narator opisuje nastanak pećina u unutrašnjosti i na morskoj obali, davanje imena kamenim oblicima pećina te biljni i životinjski svijet koji prebiva u pećinama - krš (total, detalji) - Modra špilja na otoku Visu (interijer) - nastanak špilja erozijom, nastanak stalaktita i stalagmita, more koje prolazeći kroz rupe stvara zvuk (grafička animacija) - neka morska ili riječna špilja (interijer) - Postojnska jama u Sloveniji (detalji kamena i vode, razni kameni oblici kojima je ljudska mašta dala imena) - životinje i biljke koje žive u pećinama: čovječja ribica, šišmiši, kozice, crvi, razni kukci, školjke kongerije, gljive, lišajevi itd. - pećine i urušene pećine (eksterijer) - slap Gubavica rijeke Cetine - ostale pećine i klisure koje su možda prisutne u filmu: Škocijanska jama?, Valja Fundata?, dolina Vratne?, Debeli Lug? KLJUČNE RIJEČI: - špilja, Slovenija, životinje, Vis, biologija

Kratki prikaz jednog neobičnog zanimanja. Tokom zime, sve do ranog proljeća, jedan simpatični Mađar godinama entuzijastično posjećuje najzabačenija sela i salaše Slavonije i Vojvodine kako bi tamošnju omladinu podučavao raznim vrstama modernog plesa prihvačajući ponekad za to i plaću u naturi. Film je snimljen u selu kraj Horgoša u Vojvodini blizu granice s Mađarskom, krajem zime. Glas naratora nije prisutan. Veći dio teksta izgovara narator, a manji dio učitelj plesa. Učitelj plesa većinom govori na srpskom jeziku, ali kaže i nekoliko rečenica na mađarskom. Narator objašnjava da putujući učitelj plesa mađarskog podrijetla (Mihály Pesti?) putuje po gradovima i selima Vojvodine te uči omladinu plesati plesove poput tanga, charlestona, polke, engleskog valcera, beatfoxa i drugih. U spomenutom selu učitelj plesa nedjeljom zakupi gostionicu «Kod tri soma» i održava tečaj za dvije grupe mladih. Zbog zauzetosti poljoprivrednim poslovima omladina ima vremena za tečaj samo zimi. U filmu vidimo da ih on uči plesati i kolo te ih, također, podučava bontonu prilikom upoznavanja na plesu

Prikaz planine Velebit u jesen. Prisutan je glas naratora koji govori o Velebitu kao barijeri između dva klimatska područja, poetski o njenim prirodnim ljepotama, o specifičnostima Velebita i ljudskom djelovanju. Slikovni dio: panorame Velebita, razni oblici stijena, šume itd. - žena vrti vreteno ispred svoje kuće - maslinici, ulaz u Paklenicu - vodopad na rijeci, rijeka Gacka, uvir Perina jama - vrulja u moru - Paklenica - ceste kroz Velebit (auto, magarci) - obrađene vrtače, selo, šuma - žičara - šumski rezervat Stirovača (borova šuma, usahla stabla) - gole južne padine Velebita - planinari, planinarska oznaka, planinarsko sklonište Rossijeva koliba - Vaganski vrh - Zavižan (metereološka stanica) - pogled na otoke, kamena skupina Strogir - pogled s vrha Vučjak prema sjeveru Ključne riječi: planina, Velebit, Lika, Paklenica, priroda

U Slavoniji je 1970-ih još uvijek postojao običaj da starce pred smrt odvezu u trošnu kuću, obično na ivici šume („na stan“) gdje bi oni boravili u proljeće, ljeto i jesen iščekujući smrt. Ovo je zapis o čekanju smrti i sahrani 86-godišnjeg seljaka Antuna Babića iz slavonskog sela Babine Grede. Prisutan je narator (autor filma) i izjave rodbine, prijatelja i poznanika. Sadržaj glasovnog dijela: autor filma pred kamerom i u offu govori o običaju ostavljanja starih seljaka u zabačenoj kući i o razlozima ostavljanja; rodbina govori o razlozima Babićeve smrti i stanju prije smrti; prijatelji i poznanici u offu opisuju Babićev karakter ističući njegovu marljivost i potpunu predanost radu. Slikovni dio: autor filma na Babićevom sprovodu 28. kolovoza 1970. govori u mikrofon; kćer i zet (u narodnim nošnjama) vode u proljeće Babića kolima do zabačene kuće, prenose stvari i domaće životinje (prasad, kokoši); kuće na rubu šume (eksterijer); Babić u kući otvara prozore, gleda knjigu Biblijske pripovijesti (interijer); Babić radi razne fizičke poslove u kući, na tavanu, u štali (piljenje, spremanje, skupljanje jaja itd.; proljeće i ljeto); stado ovaca; bdijenje nad pokojnim Babićem (Babićev leš, lijes s Babićevim imenom, žene mole); autor za vrijeme bdijenja postavlja pitanja rodbini i oni odgovaraju u mikrofon; kadrovi sprovoda (mrtvačka kola, svećenik vrši obred); žene love ribu s košarama (neka vrsta vrše)?? Ključne riječi: selo, sprovod, starost, siromaštvo, Slavonija, Babina Greda