Rezultati pretrage

Partijski funkcionar Ivan Ivanović dolazi u provincijski gradić kako bi privremeno zamijenio odsutnog referenta za kulturu. Fanatično revan u nastojanju da kulturni život reformira na način koji on smatra socijalističkim i za narod najkorisnijim, Ivanović ukida svih pet glazbenih društava koje djeluju u gradiću - obrtnički Crveni kos, umirovljenički Milopoj, obrtničko-radničku Hrvatsku zoru, vatrogasnu Trubu i činovničku Socijalističku zoru. Također, daje nalog da se s gradskog trga ukloni spomenik pokojnom mjesnom skladatelju Ciguliju Miguliju. Takvi Ivanovićevi potezi izazovu odlučan otpor građana, napose omladine...

Plakat je crno bijeli. Naziv filma je crvene boje, kao i tekst u gornjem lijevom uglu "tako nam je nekad bilo". U pet polja preko cijelog plakata izdvojeni su kadrovi iz filma, a ispod njih, pri dnu plakata je naziv filma te imena glavnih glumaca i filmskih radnika (režiser, scenarist, glazba, snimatelj, scenograf itd.).

Biografija Vatroslava Lisinskog (1819. - 1854.), koji je živio i skladao u burnim vremenima buđenja hrvatske nacionalne svijesti (zbog čega je 29. srpnja 1845. i prolivena krv hrvatske mladeži na Markovom trgu u Zagrebu). U to vrijeme Lisinski je živio skromno, prvenstveno podučavajući klavir, nerijetko dobivajući za to tek plaću u naturi. U prijatelju i meceni Ognjenu Štrigi, te plemkinji i pjevačici Sidoniji Rubido, nalazi moralnu i materijalnu potporu, a u zaručnici Hedvigi Ban i duhovno nadahnuće. Isprva je skladao male pjesmice i budnice od kojih je «Prosto zrakom ptica leti» jedna od najpoznatijih, da bi 1846. komponirao i prvu hrvatsku operu «Ljubav i zloba» koja dobiva brojna priznanja od strane hrvatskih intelektualaca i publike. Krhkog je zdravlja, te se odmah nakon praizvedbe teško razbolio. Marija Bistrica i topli nadzor tamošnjeg župnika Krizmanića idealno je mjesto za njegov oporavak, no njegovo tijelo kao da nije moglo slijediti senzibilitet i revolucionarni duh koji je u njemu vrio. Bolna nerazumijevanja i otpor od strane konzervativnih i politički reakcionarnih gradskih poglavara počeli su ga lomiti. Nije primljen u praški muzički konzervatorij, te je učio privatno u orguljaškoj školi prof. Pića u Pragu gdje je skladao i svoju drugu operu «Porin». Stekavši veliko muzičko znanje, pun nade vraća se u domovinu, ali dobiva tek ponižavajuće mjesto besplatnog nadziratelja u glazbenom zavodu. Svoje snage iscrpljuje do krajnjih granica skladajući do dugo u noć, ali u toj borbi s neprijateljskim moćnicima ubrzo biva i konačno slomljen. Razočaran i ogorčen zakleo se da više nikada neće skladati, te je od tada živio kao obični pisar, neshvaćen i osamljen (napustila ga je i zaručnica), bez prave svrhe. Umro je mlad, u 35.-oj godini života. Njegova izuzetna vrijednost i veličina, kao i kod mnogih drugih velikana, shvaćeni su tek nakon njegove smrti.

Biografija Vatroslava Lisinskog, skladatelja prve hrvatske opere Ljubav i zloba (1846), pokriva razdoblje od skladateljevih skromnih glazbenih početaka, kad je potporu imao samo od plemkinje i pjevačice Sidonije Rubido i mecene Ognjena Štrige, preko nastajanja opere i ljubavi sa zaručnicom Hedvigom Ban, do smrti u bijedi i zaboravu.

Svakodnevica težaka u gradu Hvaru te gospodarstvo jadranske obale, od ribarstva i poljoprivrede do industrije prerade sirovina i brodogradnje. Prisutan je glas naratora i dijalozi između težaka izvan kadra. Sadržaj govornog dijela: - boravak turista na Jadranu - izvan kadra, u „offu“, težaci vode tipične svakodnevne dijaloge - ribolov i poljoprivreda u životu težaka - ribarstvo, prerađivačka ribarska industrija - industrija prerade sirovina - brodogradnja - pomorska trgovina Slikovni dio: - pristajanje putničkog broda Mostar, izlazak putnika - grad Hvar (kupalište – turisti, panorama, trg sv. Stjepana, tržnica, ulice i kuće, palma, agava) - Primošten (panorama iz zraka) - pečenje ribe, branje grožđa i gnječenje grožda, težaci s magarcima - ogoljeli nenastanjeni otoci (panorama iz zraka: suhozidi, Kornati itd.) - ribolov koćama (vađenje mreže, ulov, dupini) i ribolov čamcima s mrežama uz obalu - tvornica za preradu ribe - vađenje boksita i lapora (tupine) - tvornice (eksterijer, interijer, tvornički vlak, tvornica karbida Dalmacija - Dugi Rat?, Kaštelanski zaljev – tvornica Dalmacijacement?) - brodogradilište (radovi, varenje), gotovi brodovi u moru - Rijeka (utovar tereta, panorama luke) Zvučna podloga: klapske pjesme („Kad si bila mala Mare“ itd.) Ključne riječi: Jadran, životinje, ribolov, ribarstvo, Hvar, vinogradarstvo, prerada sirovina, industrija, brodogradnja

Opisuje se krški krajolik Jugoslavije s naglaskom na Dalmatinskoj zagori i Hercegovini. Opisuju se ljepota, ali i grubost krškog krajolika te stalna borba stanovnika sa elementarnim nepogodama i besplodnošću zemlje. Spominje se potreba za iskorjenjivanjem zaostalih običaja i privredne zaostalosti. Sadržaj govornog dijela: poetski komentari o ljepoti i mističnosti krškog krajolika te njegovoj grubosti, nepredvidljivosti i moći; voda kao blagodat i kao elementarna nepogoda u kršu; suše; borba ljudi za preživljavanjem u kršu; potraga za vodom i plodnom zemljom; običaji; potreba za iskorjenjivanjem zaostalih običaja i privredne zaostalosti; industrijski razvoj. Sadržaj slikovnog dijela: krški krajolik (pejzaži, ponikve, krške jame, špilje, podzemne rijeke, rijeke, slapovi, jezera, jame s vodom); automobili i auti voze se brdskom cestom; morska obala, gajeta, jedrilice, podzemna špilja (unutrašnjost, kupači i barka); poznati lokaliteti (slapovi Krke, Paklenica, Modro jezero kraj Imotskog); poljoprivreda u kršu: vinova loza (špricanje), kukuruz; otapanje leda radi stvaranja zaliha pitke vode; seljanke nose vodu kroz krš; ovce, goveda; seljaci u narodnim nošnjama; naprava za pranje rublja na potoku; elektrifikacija: postrojenja za prijenos električne struje; sinjska alka: povorka kroz Sinj, alka; žito; gumno: vršidba žita uz pomoć konja; predenje vune. Ključne riječi: krš, Dalmatinska zagora, Hercegovina, špilja (podzemna), more, Modro jezero, Paklenica, sinjska alka, poljoprivreda

Pratimo brod Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu „Bios“ i proces izvlačenja ribe ulovljene u dubini od 300 do 600 metara dotad najdužim parangalom na Jadranu 30 kilometara od Lastova. Prisutan je glas naratora. Sadržaj govornog dijela: - o brodu za eksperimentalno ribarenje Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu „Bios“ - o eholotu („eho sounder“) i ehogramu i njihovom radu na mjerenju dubina - o znanstvenom pristupu ribarstvu - o traženju idealnog mjesta za izbacivanje parangala - o parangalu općenito i o parangalu broda „Bios“ dugačkom 5000 metara - o bacanju i vađenju parangala - o mjerenju geografske pozicije „braka“, lokacije bogate ribom - o ribama koje su izvučene parangalom i znanstvenom proučavanju jadranskih dubina Slikovni dio: - sviranje gitare, detalji ulovljene ribe, dalekozor, udaljeni otoci - brod Bios (total, dijelovi broda), mornari, kormilar, kapetan - eholot (sprava za mjerenje dubine) i ehogram (grafički prikaz izmjerenih dubina); sekstant - postavljanje mamca (riba) na parangal dugačak 5000 metara - uzimanje uzoraka mulja sa morskog dna (dizalica), mjerenje temperature i saliniteta mora - izbacivanje parangala - crtanje sheme parangala na podu brodske palube - galebovi - terestičko mjerenje geografske lokacije „braka“ (pomorska karta) - dupin u moru - plovak koji označava poziciju parangala - vađenje parangala (kirnja, raža, drhtulja, obični morski pas, molva, morski pas crnac, morski pas modrulj velik tri metra – otežalo vađenje, volina, morska mačka, morski pas dubinac) - mjerenje duljine primjeraka, vješanje modrulja i voline na kuku - povratak Ključne riječi: ribarstvo, pomorstvo, oceanografija, more, Jadran, parangal, životinja

Opisuje se proces vađenja i prerade morske spužve. To prikazuju spužvari s otoka Krapnja kraj Šibenika.

Na centralnom trgu jednog malog gradića nalazi se spomenik Ciguli Miguliju, velikom muzičkom uzoru mnogih naraštaja tog mirnog mjesta. Razno-razna muzička udruženja cvjetaju praktično na svakome ćošku. No Ivan Ivanović, novi nadobudni i ambiciozni kulturno-prosvjetni referent, čvrsto je odlučio reorganizirati kulturno-umjetnički život grada. Silno egocentričan, nema sluha za male ljudske strasti ovih muzičkih zaljubljenika, te mnoge od njih namjerava na silu preobratiti u glumce, folklorne izvođače, plesače i sl. Bliži se godišnjica Ciguli Migulija i otvaranje novog Doma Kulture, no umjesto vježbe za centralnu priredbu, posvuda je zavladala svađa i nered. Mladi predsjednik Omladine, međutim, smislio je dobar i uspješan plan kojim je javno osramotio Ivanovića, te vratio duh Ciguli Migulija u srca svojih mještana koji priredbu dovode do vrhunca složno izvodeći skladbu «Naš grad je slobodan».

PLakat je u boji, nacrtan. Crveno žuto nebo je u pozadini, dok su kuće i silueta spomenika kipa usred plakata dominantni. Pri vrhu se preko cijelog plakata proteže ime scenarista filma te naslov filma. U podnožju je ime režisera, snimatelja, skladatelja i scenografa. Navedena je i produkcijska kuća te godina proizvodnje i autor plakata.

Opisuju se oblici krša u Jugoslaviji, njihov postanak i teškoće organiziranja života na tom terenu. Osim krša, opisuju se vode na tom području, špilje, plodne doline, sedrene barijere, podmorska vrela vrulje te ručno i industrijsko iskorištavanje krša. U filmu je prisutan glas naratora. Sadržaj govornog djela: postanak krša od vapnenca; otapanje vapnenca u vodi i moru, životinjsko iskorištavanje vapnenca; nadzemne rijeke i rijeke ponornice; špilje i špiljske životinje; postanak sedrenih barijera; preživljavanje ljudi i biljaka u kršu; borba za plodno tlo u kršu (iskrčivanje kamenja iz zemlje); potraga za vodom u kršu (rijeke, cisterne za prikupljanje kišnice, preostali led i snijeg u krškim pukotinama); industrijsko iskorištavanje vapnenca. Sadržaj slikovnog djela: pejzaži krša; poznati lokaliteti (Velebit, kanjon Zrmanje, slapovi Krke, Plitvice, Crveno jezero kraj Imotskog); puž; morska obala; podmorje i morski organizmi (puževi, školjke, rakovi, koralji); rijeke u kršu, slapovi; rijeke ponornice, vrulje; špilje (stalaktiti, stalagmiti) i špiljski organizmi (čovječja ribica, pauk, podzemni skakavac); magarci, ovce, smokve; cisterne za prikupljanje kišnice; plodna dolina; seljanke u narodnim nošnjama; seljaci rade slijedeće radnje: nose naramke drva, iskrčuju kamenje radi stvaranja plodnog tla, vade preostali led i snijeg u krškim pukotinama radi pitke vode, nose vodu iz cisterni; industrija: strojevi uništavaju krš, kamioni, tvornička postrojenja za preradu vapnenca, gradnja brane (Peruča?) - panorama Dubrovnika, jedrilice. Međunaslovi: Ovaj film je djelomičan prikaz postanka vapnenca i razvitka neobičnog svijeta – našeg krša … Ključne riječi: krš, Velebit, Zrmanja, Krka, Crveno jezero, more, industrija, špilja, životinje

Na svečanoj akademiji u povodu Dana republika balerina Marija tumači mlađim kolegicama kako joj nije žao što tri godine nije nastupala, jer je to vrijeme provela puno sadržajnije - u partizanskoj borbi. Godine 1942. ona je nastupala u Hrvatskom državnom kazalištu i jedva odbijala salijetanja ustaškog satnika Vuksana. Prigodom jednog posjeta majci u Karlovcu, ona je svjedokom ustaške akcije zastrašivanja stanovništva, koja ne završi kako je vlast očekivala: mladi partizan uspije spasiti zarobljenu partizansku zastavu i pobjeći s njom. Marija više ne može živjeti u «laži» i odlučuje se pridružiti kalničkim partizanima…

Dokumentarni prikaz jednog radnog dana na brodu za eksperimentalno ribarenje «Instituta za oceanografiju i ribarstvo» u Splitu. Njegov zadatak je pronalaženje novih ribolovnih pozicija, odnosno, znanstveno osvjetljavanje života morskih dubina. Pomoću egograma dobiva se slika morskog dna. Sa odabranog mjesta vadi se uzorak mora i zemlje. Mjeri se temperatura, te ispituje salinitet izvađene vode, a ribe ulovljene uz pomoć velikog parangala (dubinske kirnje, psi, raže i dr.) konačno upotpunjavaju sliku tog dijela Jadranskog mora.

Opisuje se proces vađenja i prerade morske spužve te prikazuju spužvari s otoka Krapnja kraj Šibenika. Prisutni su glas naratora i izjave spužvara. Sadržaj glasovnog dijela: povijest vađenja morske spužve; iseljavanje s otoka Krapnja; spužvari s otoka Krapnja; opis vrsta morske spužve; opis procesa vađenja, čišćenja i prerade morske spužve; - kvaliteta prirodne morske spužve. Slikovni dio: Krapanj (panorama, ulice, kuće); spužvari veterani; povijest vađenja (arhivske mape, stare osti, staro ronilačko odijelo sa skafanderom); odlazak u lov (porinuće broda, vožnja brodom, oblačenje ronilačkog odjela); potraga za spužvom i vađenje (ronioci, razne vrste spužva, ribe, hobotnica); morska spužva (presjek tijela); izbacivanje morskih organizama iz spužve gaženjem spužve; spužvari veterani sa sačuvanim velikim primjercima spužve; industrijska prerada spužve. Ključne riječi: Jadran, more, Krapanj, čamac i brod, spužvari i morska spužva, ronjenje

Pregled povijesti istočne jadranske obale, od Ilira do razdoblja nakon Drugog svjetskog rata. Prisutan je glas naratora. Sadržaj glasovnog dijela: - grčka i rimska kolonizacija jadranske obale - dolazak Slavena i razvoj njihove kulture - pokrštavanje, borba Neretljana protiv pokrštavanja - ulazak jadranske obale u sastav Austro-Ugarske - borbe s Mlečanima za prevlast nad Jadranom - arhitektonska djela na Jadranu, poglavito djela domaćih majstora (šibenska, trogirska, splitska, korčulanska katedrala itd.) - razvoj pomorstva - tursko osvajanje Klisa - borba uskoka s Mlečanima - istjerivanje Turaka - Hvar i hvarska buna - Dubrovačka republika - Boka Kotorska - dolazak Napoleona - novi uzlet pomorstva u 19. st. (Orebić) - dolazak kapitalizma, štrajkovi i radničke bune (Boka kotorska), uzlet socijalizma - dijelovi Jadrana dolaze pod talijansku vlast - Rijeka pod D'Anunzijom - Drugi svjetski rat, partizanska borba - nakon rata borba za Istru i Trst - društveni i gospodarski napredak u socijalističkoj Jugoslaviji Slikovni dio: - jadranski krajolici (more, obala, masline, vinogradi, planine, šuma, čamci, kamenolom, Velebit, vađenje mreža iz mora) - grčka kultura (reljef boga Kairosa), ilirska kultura (ilirsko-grčka tvrđava Tor kraj Jelse na Hvaru), grad Korčula (total), amfiteatar, spomenik rimskog cara Augusta, Split (crtež Dioklecijanove palače, Peristil, rimski sarkofag), rimski reljefi (reljef Tritona), Salona (ruševine), slika „Dolazak Hrvata“ Celestina Medovića - bizantski novčić s carom Heraklijom, simbol rimskog pape (detalj svećeničkog štapa i tijara0 +), franačke države (kip Karla Velikog), mletačke republike (reljef lava i mletačkog dužda) - krstionica kneza Višeslava, crkvica sveti Križ u Ninu (eksterijer, interijer), razni reljefi iz razdoblja hrvatske države (natpis o Branimiru, natpis o Trpimiru, natpis o Držislavu, ploča s pentagramom itd.), Omiš (panorama), slika Ivana Meštrovića „Domagojevi strijelci“, Bašćanska ploča, nadgrobni spomenik popa glagoljaša Sedehe - Zadar (slika mletačke opsade Zadra Tintoretta, crkva sv. Donata – eksterijer, interijer; katedrala sv. Stošije, crkva sv. Krševana – eksterijer, detalji) - Trogir (Radovanov portal, Gradska loža, katedrala sv. Lovre – eskterijer, interijer) - Split (zvonik sv. Duje, vrata sv. Duje Andrije Buvine - detalji, drveni kor sv. Duje – detalji – lirica, crteži i slike Splita) - dvorac iznad Pazina - povelja Istarski razvod, glagoljaška knjiga iz 1494. g. - crkva sv. Marije na Škrilinah kraj Berama (eksterijer, freske Vincenta iz Kastva) - Velebit, portret mletačkog dužda - Šibenik (panorama, katedrala sv. Jakova – eksterijer, detalji, reljefi glava, interijer, krstionica) - Klis (grafike bitke s Turcima) - Senj (tvrđava Nehaj – eksterijer), maketa jedrenjaka, portret Josipa Rabate i njegov spis, stare zemljopisne karte (Rovinj itd.), ugovor o miru u Madridu - portret serdara Stojana Jankovića, razna oružja, grčki natpis o smrti popa Kuridže - grad Hvar (tvrđava Fortica, crteži, selo Vrbanj, proglas o mletačkom gušenju bune, Gradska loža – eksterijer, detalji, kuća Hanibala Lučića, inkunabula „Robinja“, kazalište – eksterijer, žene vade vodu s bunara na glavnom trgu) - Starigrad (kuća Petra Hektorovića, inkunabula „Ribanje i ribarsko prigovaranje“) - Korčula (katedrala sv. Marka – eksterijer, detalji, reljefi na kućama – npr. reljef bratovštine svih svetaca, ulice) - gradnja drvenog broda - Dubrovnik (slika sv. Vlaha Nikole Božidarevića, zidine, Minčeta, Knežev dvor - dvorište, detalji arhitekture, „Zelenci“, kip Orlanda, kip Mihe Pracata, portreti Dubrovčana, alati tekstilne manufakture, makete i crteži brodova karaka, gradska palača, mala česma, franjevački samostan – klaustar, apoteka Male braće – detalji, dominikanski samostan – klaustar, kip Ivana Gundulića, Lokrum – panorama, raslinje) - Boka kotorska (Perast – total, palača, otočići pred Perastom, portret Marka Martinovića, portret admirala Matije Zmajevića, portret Petra Smeđe, „Cvit razgovora“ fra Filipa Grabovca – rukopis) - Venecija (stare slike) - kip Napoleona, Dubrovnik (vrata od Pila), portret admirala Dimitrija Senjavina, slike pomorskih bitaka, Kotor (total), Korčula (total), slika broda „Duke of Wellington“ i broda „La ville de Marseille“, Vis (total) - Orebić (Pelješki kanal, panorama, kuće – eksterijer, interijer, model pelješkog jedrenjaka) - Rijeka (parobrod - detalji, palača Adria – eksterijer, brodovi, luka, ukrcaj tereta – mnogo kadrova ukrcaja), Lloydova zgrada u Trstu, novine „Splitska sloboda“ - London (Westminster Abbey, zgrada u kojoj je potpisan Londonski pakt, tekst pakta) - bojni brodovi „Prinz Rudolf“ i „Sankt Georg“ (fotografije), fotografije Marka Oreškovića - portret D'Anunzija, njegovi proglasi, Guvernerova palača u Rijeci - fotografija Vladimira Gortana, slika Gortanovog streljanja - Drugi svjetski rat (arhivske snimke – bombardiranje, fašisti, novinski izvadci, kuća Drnića u selu Karojba u kojoj je pokrenuta organizacija partizanske borbe u Istri, Istarski vjesnik i kuća u kojoj je štampan, Glas Istre - Podgora (total, luka) - Vis (panorame, kuća Vrhovnog štaba, kuća u kojoj je bila ilegalna štamparija, fotografije Tita na Visu) - osnivanje narodne vlade NR Hrvatske u Splitu (arhivske snimke zasjedanja, Vladimir Nazor) - demonstracije za sjedinjenje Trsta s Jugoslavijom - brodogradilište u Splitu (gradnja i porinuće broda Zagreb) - kroz film razne stare mape, karte, zemljopisni reljefi, slike gradova Ključne riječi: povijest Hrvatske, Jadran, arheologija, Zadar, Trogir, Split, Šibenik, Hvar, Dubrovnik, Boka kotorska, Korčula, Orebić, Vis

"Jugoatlantik" ,je znanstveno popularni film o komiškim ribarima - tunolovcima koji u međunarodnim vodama na južnom Atlantiku lutaju u potrazi za jatima tune.

U polurazrušenoj kući koja je pod unakrsnom vatrom neprijatelja, grupa ranjenika očekuje najgore. Neki od njih prisjećaju se događaja koji su prethodili opsadi. Prva priča - Nakon boravka u španjolskom građanskom ratu, Marko se vraća u Hrvatsku kako bi se pridružio ustanku. U vlaku prema Zagrebu prepoznaje ga stari znanac, Željezničar, a Marko mu slaže da se vraća s rada u Njemačkoj. Dok Marko traži vezu, za petama mu je ustaški agent. Marko ga se uspije otresti, ali je tom prigodom ranjen. Ne znajući što mu se dogodilo, Željezničar ga prima u svoj stan, dovodeći u opasnost vlastitu obitelj… Druga priča - Partizani Mićo i Perica traže patrolu koja se izgubila: ukoliko je ne pronađu, Mićo obećava da će dovesti zarobljenog njemačkog generala. Nakon što se mimoiđu s patrolom, preoblače se u dimnjačare i završavaju u njemačkom glavnom štabu i ne sluteći da je jedan od časnika partizanski obavještatac… Treća priča - Studentica violine Nevenka suzdržana je prema udvaranju kolege iz orkestra, trubača Kreše, jer smatra da ima vremena samo za glazbu, a ne za ljubav, niti politiku. Kad otkrije da je Krešo ilegalac, ona mu pomogne i zaljubi se u njega. Sada je trudna, u njemačkom okruženju, ali ne zna da ih Krešo sa svojim borcima pokušava spasiti…

Prikazuje se nenaseljeni otok Prvić u Senjskom arhipelagu pod udarima bure i opisuje ljudska djelatnost na njemu (ovčarstvo i pčelarstvo). Glas naratora nije prisutan. Sadržaj: olujno more, naleti bure, udaranje valova o obalu; otok Prvić (panorama, detalji krša, makija, klisurine, tornjasti kukovi „Zvonici“, ostaci suhozida iz razdoblja naseljenosti otoka, plaža Njivice?); ovce i janjad u slobodnoj ispaši; bjeloglavi supovi u letu; pčelari (dolazak čamcima, postavljanje košnica); gonjenje ovaca i njihovo zatvaranje u tor, šišanje ovaca; pčelari (pčelarski šešir, vađenje okvira iz košnica, odstranjivanje pčela, skidanje saća s okvira, vrcanje meda u stroju); radnici ručaju uz kuću i pjevaju narodnu pjesmu, prenošenje ovaca čamcima. Ključne riječi: otok, Jadran, more, bura, stočarstvo (ovce), pčelarstvo, Prvić (kraj Senja)

Opisuje se krški krajolik Jugoslavije s naglaskom na Dalmatinskoj zagori i Hercegovini. Opisuje se ljepota, ali i grubost krškog krajolika te stalna borba stanovnika sa elementarnim nepogodama i nepolodnošću zemlje. Spominje se potreba za iskorjenjivanjem zaostalih običaja i privredne zaostalosti.