Rezultati pretrage

U ponedjeljak 29 i utorak 30 lipnja 1936. premijera tonfilma, koji radnjom, miljeom i glumom izaziva osobite dojmove, koji nije samo zabavan film, nego prelazi te granice daleko i zadire, duboko u dušu i u srce. DUŠE POD BIČEM po romanu Einer Zuviel am Bord od Fred Andreasa Režija: Gerhardt Lamprecht. Glazba: Werner Bochmann U glav. ulogama: Lida Barova, Albrecht Schonhals, Rene Deltgen, Grete Weisner, Rudolf Platte Dramatska i napeta povijest jednog zagonetnog slučaja, jednoga velikog neprijateljstva i jedne velike ljubavi. Ljubav se bori za istinu, prijateljstvo se bori za slobodu, dužnost se bori za pravdu. - vidi zbirka prospekti do 1945.

Kino Croatia, velefilm po čuvenom romanu neumrloga Fjodor Dostojevski IGRAČ u originalnoj francuskoj izvedbi. Sudjeluju najveći starovi francuskoga filma: Pierre Blanchar i Viviane Romance. - vidi zbirka prospekti do 1945.

BUDDENBROOKOVI Napisao: Thomas Mann Obradili: Feketa i Korbitz U glavnim ulogama: Mady Christians, Alfred Abel, Charlotte Bocklin, Karl Platten, Elsa Wagner, Lettinger, Leffler, Gunther Trgovačka kuća Buddenbrook jest najstarija u čitavom gradu i kao takova na glasu. No za mladoga Thomasa Buddenbrooka, koji je već nekoliko godina na čelu velike tvrtke žitom, tvrde mnogi, da je isto tako tvrdoglav, kao što i njegov otac. Što si on jednom zabije u glavu, od toga više ne odustaje, pa makar bilo i na njegovu vlastitu štetu. Pred neko vrijeme počašćena je ista tvrtka nalogom glavnoga grada, da nabavi veliku količinu najboljega žita iz inozemstva. Ugovor, koji je sklopljen izmedju grada i Thomasa Buddenbrooka, sadržaje medju ostalim i ovaj teški uvjet: u slučaju, ako rečena tvrtka ne bi do odredjenoga roka dostavila gradu naručeno žito, imade da plati veliku globu. Za taj posao zanim se i bogati Crunlich. On poduzima sve i sva, kako bi izigrao svog takmaca, pa u tu svrhu podmićuje one, za koje drži, da mu mogu biti od koristi. Thomas Buddenbrook je u nemaloj neprilici. On se boji, da ne će smoći dovoljno novaca za taj posao, pa se obraća na majku, da mu pomogne. On drži, da će biti najbolje, ako se proda jedan dio od njihovog gradilišta, ali o tome gospodja Buddenbrook ni da čuje. Ona takodjer nije za nikakve novotarije i voli, da joj se sin odreče naručbe za grad, nego da bilo u čemu popusti. Stari Buddenbrook imade osim sina i kćer, po imenu Tina. Ona je ozbiljna mlada djevojka, a kako je lijepa, mnogi kavaliri čeznu za njome. Bogati Crunglich takodjer se za nju zanima, te se od nekog vremena bavi mišlju, da mu ona bude ženom. No on je prevejan i ne će da se prenagli, jer drži, da bi time sve pokvario. Mi kao da smo u našem opisu posvema zaboravili na jednu interesantnu ličnost, koja u ovoj drami takodjer igra neku ulogu. To nije nitko drugi, nego bogati brodovlansik Arnoldsen, koji imade za kćerku lijepu Gerdu. U nju je zaljubljen pristali Thomas Buddenbrook, koji joj jednoga dana tu svoju veliku ljubav i očituje. No Gerda mu ne odgovori na sa da ni sa ne, već ga zamoli, da pričeka još neko vrijeme. Vrijeme prolazi kao i sve na ovome svijetu. Thomas Buddenbrook nije ostao prekrštenih ruku, te si dao neizmjerno mnogo truda, da pribavi potrebiti novac i da žito stigne na vrijeme. On je za sada zatomio svoju veliku ljubav prema Gerdi u nadi, da će i njemu bilo kada granuti sunašce prave ljubavne sreće. Medjutim lukavi Grunlich smisli zgodan način i sredstvo, da mu se čim prije oživotvore njegove ljubavne sanje. On stoga podje ravno do staroga Buddenbrooka, te ga zaprosi za ruku njegove lijepe kćeri. Stari Buddenbrook bijaše naravski iznenadjen tom prošnjom, ali bogatog Grunlicha ipak nije bacio napolje. On se posavjetuje sa svojom Tinom, te joj tom zgodom reče, da će biti najbolje, ako se uda za Grunlicha. No Tini je Grunlich nada sve mrzak, i zato skupi svoje stvari i pobježe svomje djedu. U isto doba stiže vijest iz Buenos Airesa, da još uvijek nije stigao novac za naručeno žito. Thomas Buddenbrook je van sebe od silne zabrinutosti, jer on je svom činovniku Kristijanu već prije doznačio taj novac. No sad se pokazalo da je Kristijan počinio veliku pogriješku i samo zato nije stvar na vrijeme uredjena. Što sada. Mladom Buddenbrooku bijaše da sidje s uma, ali on se ipak nadao, da će još sve urediti. Grunlich neodustaje od svoje odluke, da lijepu Tinu uzme za ženu. On je neprestano u ofenzivi prema staromu Buddenbrooku i nada se, da će uspjeti. I nije se prevario. Lijepoj Tini nije na koncu konca preostalo drugo, nego da posluša savjet svoga tvrdoglavog oca i da se uda za Grunlicha. Vjenčanje neobičnog para obavljeno je na najsvečaniji način, ali Tina nije sretna. Slijede prizori silne dramatske napetosti, koji se svakoga gledaoca najpotresnije doimlju. Uslijed pomanjkanja novčanih sredstava našao se Thomas Buddenbrook u groznom škripcu. On se sav očajan i zdvojan obrati sa molbom za novac na Grunlicha, ali on ga odbije. To je imalo za posljedicu, da se Tina odrekla svog muža, premda je taj njezin čin izazvao sablazan u čitavom gradu. No za neko vrijeme posluži sreća Thomasu Buddenbrooku, da je ipak spasio trgovačku kuću svoje obitelji od propasti, a konačno je i u ljubavi postigao sreću. - Apollo kino, 01.01.1924., vidi zbirka Stakić

PRINCEZA TURANDOT Režija: Gerhard Lamprecht Glumci: Kathe von Nagy, Willy Fritsch, Paul Kemp - Balkan kino, vidi zbirka Stakić

U nedjelju 22. i ponedjeljak 23. rujna 1935. prikazujemo neposredno iza Zagreba najveći šlager film Gustava Frohlicha i Lide Baarove BARKAROLA Režija: Gerhard Lamprecht. Glazba: Hans-Otto Borgmann. U glavnim ulogama: Gustav Frohlich, Lida Baarova, Villy Birgel, Hilde Hildebrand, Hubert von Meyerinck, Will Dohm Film jedne velike ljubavi, na osnovi tema iz opere Hoffmannove priče. Ako je ikada jedan film mogao oduševiti ljude, onda je to Barkarola. Ova silna, lijepa, vedra pjesma, ovaj nečuveno čovječanski jedinstveni film o ljubavi, vjeri, borbi i ispunjenju ići će diljem svijeta i podizet će duhove ljudi i oduševljavat će ih jer posvuda na zemlji ima ljubavi, vjere, borbe i ispunjenja! Gustav Frohlich, u ovom najvećem nagrađenom šlageru uzvisuje veliku ljubav do kulminacije umjetničkog savršenstva. - vidi zbirka prospekti do 1945. - Filmska enciklopedija: Barcarole, 1935.

CRNI HUSAR Produkcija: Bruno Duday Režija: Gerhard Lamprecht Glazba: Eduard Kunneke Osobe: Knez Friedrich Wilhelm od Braunschweiga – Bernhard Goetzke; Kapetan Hansgeorg von Hochberg – Conrad Veidt; Potporučnik Aribert von Blome – Wolf Albach Retty; Marija Lujza – Mady Christians; Brigite – Ursula Grabley; Guverner Darmont – Otto Wallburg; Kapetan Fachon, njegov adjutant – Gunther Hadank; Knez Potovski – Grigori Chmara; Vojnik – Fritz Greiner; Špijun – Franz Stein 1812. Prusi teško snašaju gospodstvo Napoleona. U narodu živi želja za slobodom, jer narodni heroji Schill, Dornberg i knez od Braunschweiga nisu badava prolijevali svoju krv. Zemlja vrvi od crnih husara, koji nose mrtvačku glavu na kalpaku. Nemoguće ih je uhvatiti, jer ih svaki patriota zaštićuje i sakriva. Pred jednom gostionicom sjede plavokosa Marija Lujza i crna Brigite, kćerkica gostioničara, te razgovaraju. Odnekud začuju se hici, francuski vojnici dojure i traže u njihovoj kući za crnim husarom. Marija Lujza pojuri u svoju sobu – pred njom stoji crni husar. Za čas savlada svoj strah i sakrije ga. Kada francuski vojnici stignu i do njene sobe, nađu je praznu. Kapetan Hansgeorg von Hochberg zahvaljuje svojoj spasiteljici. On je ovdje ugovorio sa svojim drugom potporučnikom Aribert von Blome, satanak. Uskoro se prijatelji zagrle. Oni imadu nalog da ugrabe bademsku princesu Francuzima i da je dovedu u Englesku k njenom zaručniku knezu od Braunschweiga. No Napoleon odlučio je drugačije. Iz političkih razloga želi on vjenčati princesu sa poljskim knezom Potovskim. To je teški zadatak, ali naši hrabri husari ne odustaju od svog cilja. Aribert zaljubi se u malu dražesnu Brigitu, a Marija Lujza položila je na rastanku nježno svoju plavu glavicu na grudi kapetana Hansgeorga. Dugo ne potraja ta idila. Špijun guvernera Darmonta otkrio je, da se u gostionici sakrivaju dva crna husara, ali on je još nešto više otkrio. Husari odjahali su u Erfurt da izbave princesu, a guverner Darmont došao je sa pratnjom u gostionicu po Mariju Lujzu i otpratio je u Erfurt. Marija Lujza neće nikako da pristane na brak sa poljskim knezom. U to stignu kola kneževa, no taj knez sličan je Hansgeorgu kao jaje jajetu, a kočijaš nije nitko drugi nego Aribert von Blome. Marija Lujza iznenadila se kada ga je opazila, a i Hansgeorg je preneražen, jer je sada uvidio, da Marija Lujza nije nitko drugi, već njegova mala, dražesna plavojka iz gostionice. Marija Lujza poleti u susret Hansgeorgu no on se sjeti svog gospodara i kneza te njemu sačuva vjernost. On će Mariju Lujzu spasiti i odvesti u Englesku, a on sam mora se odreči svoje ljubavi. Hansgeorg požuruje da princesa pobjegne sa Aribertom, a on će ostati i pobrinuti se, da ih ne progone, jer svaki čas može da stigne pravi poljski knez. U zadnji čas postaje guvernerovom adjutantu stvar sumnjiva te dade zaustaviti kneževa kola. Hansgeorg prisili guvernera sa revolverom u ruci da propuste kola. Nakon dva sata, kad je princesa bila već u sigurnosti od progonitelja, uspije i Hansgeorgu bijeg iz grada. Međutim se je knez od Braunschweiga vratio u domovinu, a Hansgeorg predaje mu zaručnicu. Za hvalu imenuje knez Hansgeorga zapovjednikom husarskoga puka, no kada mu Marija Lujza prizna, da ljubi Hansgeorga odrekne se knez velikodušno svoje zaručnice u korist svog hrabrog i vjernog pukovnika Hansgeorga von Hochberg. - vidi zbirka prospekti do 1945. - Filmska enciklopedija – Der schwarze Husar, 1932.

Kleinlein film, Zagreb donaša veselu operetu JEDNOM U ŽIVOTU Režija: Gerhard Lamprecht. Glazba: Franz Doelle Osobe: Baron Adalbert Wolfenstein – Gustav Waldau; Baronica Agata, njegova žena – Ida Wust; Heinz von Wolfenstein – Albach Retty; Wolf von Wolfenstein – Werner Fuetterer; Kitty Holm – Kathe von Nagy; Gospodin Thurner – Hans von Zedlitz; Rija, njegova kćerka – Gretl Theimer; Franzi – Elfriede Sander; Hilda – Carola Hohn Kitty Holm tipkačica u veletrgovini automobila sanja dnevno o sreći i bogatstvu. Svakim danom promatra elegantne automobile u koje nikad nije sjela. Nedjelju provadja u veselom društvu svojih prijateljica Franci i Hilde, koje takodjer žele poput Kitty u veliki svijet. Kitty uspije da proda gospodinu Thurneru i njegovoj kćerci Riji lijepi auto. Za to dobiva kao nagradu od svog šefa 800 maraka. Rija je moli, da joj ona odveze auto u Sophienbad, kamo će ona nekoliko dana kasnije stići sa svojim ocem. Kitty je sretna – konačno će i ona sjediti i upravljati elegantnim autom. Rija joj za nagradu kupi nekoliko lijepih haljina i Kitty odlazi na put. Na putu dogodi se Kitty mali defekt i ona stane pred nekom vilom. Jedan mladić u radnom odjelu dotrči i pomogne joj urediti auto. On se pretstavi kao baron Wolfenstein. Kitty misleći da se on šali kaže da je ona grofica Kitty Holm. Drugo jutro dodje mladi baron po Kitty i pozove je na šetnju. Sada je vidjela Kitty svoju zabunu i ona mu želi kazati istinu, ali nema odvažnosti. Mladi baron joj očituje ljubav, ali ona pobjegne i ostavi list u kojem mu sve razjasni. Rija se je medjutim upoznala sa Wolfom Wolfensteinom, bratom Heinzovim i od nje je Heinz saznao adresu od Kitty. Rija pozove Kitty na svoje zaruke. Kitty je tužna jer misli, da se je Rija zaručila sa Heinzom, no kada vidje da je to Heinzov brat, padne sretna svom Heinzu u naručaj. - vidi zbirka prospekti do 1945.