Rezultati pretrage

Dok poznati slikar naive, Ivan Lacković Croata, crta na staklu, film, uz komentar, prikazuje mnoge njegove gotove radove. Sam Croata kaže:»Kuća u kojoj sam rođen nalazi se u šumovitom podravskom kraju. Ona je još uvijek onakva kakvu sam ju napustio. Dva prozorska okna okrenuta prema šumi podsjećaju me na davno prošla proljeća, tugaljive jeseni i nezaboravne zime».

Glavni junak, muškarac u svojim četrdesetima, putuje trajektom u svoj zavičaj, malo siromašno mjesto u sjevernoj Dalmaciji. Prisjeća se svog djetinjstva; prve platonske ljubavi, majke i oca, dragog ali i strogog gazde, očevih ribara i radnika u vinogradu, jednog sasvim drugačijeg, izgubljenog života… Ostale su samo kosti voljenih ljudi na groblju, te osjeća da je i on svoje vlastite već odavno ostavio tu uz njih.

Proljetni zvuci violine u rukama krhke djevojčice budili su uspavano cvijeće, ali su smetali planovima brutalnog i sebičnog čovjeka koji je svo to bilje nemilosrdno posjekao, a na njihovom mjestu izgradio kuću ukrasivši ju tim cvijećem. Za hladne zime ovaj grubijan nije dao utočište premrzloj umjetnici, ali su zato, dolaskom novog proljeća, na zvuke njene violine biljke toliko narasle da su drznikovu kuću srušile i potpuno uništile.

Biografija Sv. oca Bogdana Leopolda Mandića...

Mladi, daroviti i osebujni izumitelj Nikola Tesla dolazi u Ameriku, gdje se prvo angažira u kompaniji slavnog izumitelja Edisona, a kasnije za neovisne projekte pridobiva financijera Georgea Westinghousea. Interes za Tesline ideje pokazuje i bogataš J.P. Morgan, inače i Edisonov financijer, no Edison neće prezati ni od čega da eliminira nepoželjna suparnika...

Prikazuje se svakodnevnica ratovanja partizanskog bataljuna, koja se sastoji od zarobljavanja domobrana i osvajanja ustaških uporišta. Glavni likovi su komandant bataljuna Dikan i novi politički komesar Ivan Pavlinić.

Riječ je o kompilacijskom dokumentarcu montiranom iz inserata jugoslavenskih filmova iz razdoblja između 1946. i 1969. godine. Film, kroz pet "poglavlja", nastoji prikazati razvoj ljubavnih scena u jugoslavenskom filmu tijekom prvih 25 godina njegova postojanja. Inserti su posuđeni iz čitavog niza filmova: od najranijih književnih adaptacija, preko partizanskog filma, sve do modernizma i crnog vala u jugoslavenskoj kinematografiji tijekom šezdesetih godina. Kao stanovit kontrapunkt, ali i autorski komentar, između sekvenci igranog filma umontirani su i prizori iz svakodnevnog života: iz dokumentarnih filmova, filmskih novosti i reportaža. Svako poglavlje razdijeljeno je animirano - crtanim prizorom kojih je autor Nedeljko Dragić.

- priča o nježnoj seoskoj djevojci, koja se od ostalih djevojaka razlikovala kao "breza od bukve", o njenoj uništenoj mladosti i promašenoj udaji, o svemu što je ulazilo u sklop njenog kratkog, neveselog života....

Janica je neobično profinjena, ali i boležljiva seoska djevojka odnosno žena koja umre ubrzo nakon poroda, ne dočekavši ljubavne topline od gruba muža Marka Labudana, gizdava lugara. U Janicu je potajno zaljubljen seoski čudak i naivni umjetnik Joža Sveti, kojeg svi ismijavaju. Radnja filma vraća se u prošlost, na vrijeme kad je Labudan bacio oko na Janicu...

Car Velike Puritanije obeća veliku nagradu onome tko osmisli njegovo novo, originalno ruho. Ministar snova, surovi je tiranin koji pred nemilosrdnu inkviziciju dovodi svakog onog tko ima nepodobne snove (jer je «u snu viđeno-na javi učinjeno»). On obeća spas, na smrt osuđenima, Nagu i Verginiji ukoliko se lažno predstave kao krojači, te razglase da će careve haljine u njihovoj izradi biti nevidljive svakome onom tko je nesposoban za svoju službu ili neizrecivo glup. Naravno, nitko se, uključujući i samog cara, ne usudi reći istinu. Prodavaču buba cvjeta posao, jer ljudi ne žele istinu niti sanjati, pa kupuju bube da ne bi zaspali, a dvorska luda, koja se jedina svemu tome smijala, ubrzo biva smaknuta.

Prikazuju se ljudi u čekaonici. Nije vidljiv prostor čekaonice. Jedini zvuk u filmu je prateća glazba. Sadržaj: - ljudi sjede u čekaonici - njihove usputne radnje (puše, češu se, grizu nokte, ogledavaju se, lupkaju prstima itd.)

Dječak od desetak godina putuje s ocem iz Zagreba u Zagorje kao njegov suvozač na motoru. U Brezi imaju rodbinu koja odmah po njihovu dolasku okupira dječakova oca popravkom nekog automobila. Silno radoznao, a uz to i razgaljen od strane seoske djece, dječak sjeda na motor, te odvozi sa sobom i mlađu rođakinju. No kako nije bio posve upućen u njegovo rukovanje, uskoro su upali u nevolju. Nekoliko krava koje im je išlo u susret zaustavilo ih je, a kako nisu znali ponovno pokrenuti mašinu, pomoć su zatražili od dvojice sumnjivaca u jednom kamionu. Oni su jednostavno motor ukrcali u svoj kamion, te odjurili dalje ostavivši djecu na cesti. Sve se ipak dobro završilo zahvaljujući bistrom, odlučnom i upornom dječaku. Lopovi su, ovaj put, ostali kratkih rukava.

Prikazuje se kupališna kabina za presvlačenje u vrijeme ljetne sezone. Vidimo noge ljudi koji se presvlače i ljudske aktivnosti oko kabine. Glas naratora nije prisutan. Prizori u filmu: - kabina za presvlačenje na plaži u Makarskoj, u pozadini hotel Park (danas Meteor) i planina Biokovo- čistačica čisti kabinu - noge ljudi koji se presvlače u kabini - djeca se igraju ispred kabine; odrasli oko kabine - ljudi s madracima na napuhavanje prolaze - vjetar i kiša, ljudi odlaze - namještenik skida zavjesu sa kabine Ključne riječi: kupalište

Komunistički intelektualac Vjeko dolazi iz Zagreba na mjesto političkog komesara banijskog partizanskog odreda, uglavnom sačinjenog od lokalnih srpskih seljaka. Vjeko i komandant Gara, također lokalni srpski seljak, dvojica su posve oprečnih ljudi, no vremenom će se senzibilizirati jedan na drugog. U banijskom kraju sukobi se uglavnom vode između domaćih katoličkih (hrvatskih) i pravoslavnih (srpskih) seljaka, a kulturalnoj slojevitosti pridonosi i poneki musliman. Dok pokušava uvesti organizaciju u partizanske redove i naviknuti se na ruralne životne uvjete, Vjeku salijeću uspomene na Zagreb i suprugu...

Djeca jedne osnovne škole u Volovčici-Zagreb oduševljena su zbornim pjevanjem, no neki profesori smatraju da pjevanje i nije tako važno, dok drugi pak zamjeraju to što im se čini da su slabe ocjene iz određenih predmeta razmjerne rastu pjevačkih proba. Zbog toga učitelj zbora donosi odluku da na skorašnjem festivalu mogu sudjelovati samo oni učenici koji budu imali dobre ocjene, a ukoliko bi na njemu osvojili prvo mjesto, svi bi išli na more. To je sve zboraše snažno motiviralo na dodatno učenje. Ocjene su poboljšane, a prvo mjesto na festivalu je isto tako osvojeno.

Panonska Hrvatska, Drugi svjetski rat. Hrvatski komunist Ivan dolazi kao politički komesar u partizanski bataljon čiji je zapovjednik Dikan, kao i većina pripadnika, srpske nacionalnosti. Neiskusni komesar brzo se suočava s iskušenjima rata, pogotovo u pogledu odlučivanja o tuđim životima.

Prikazuje se svakodnevica ratovanja partizanskog bataljuna, koja se sastoji od zarobljavanja domobrana i osvajanja ustaških uporišta. Glavni likovi su komandant bataljuna Dikan i novi politički komesar Ivan Pavlinić. Komandant bataljuna, Srbin Dikan (Boris Dvornik), nakon opasno brze vožnje kočijom koja završi slijetanjem u rijeku, dovede u bataljun novog političkog komesara, zvanog "Politički", Ivana Pavlinića (Ivica Vidović). Dok većinu u bataljunu čine Srbi, Ivan je Hrvat. Pri dolasku Dikan i Ivan doznaju da je stražaru pobjegao domobranski satnik (Veljko Milojević), koji je trebao biti strijeljan. Zbog toga partizanski zapovjednik Lazo (Fabijan Šovagović) da strijeljati stražara.Bataljun sljedeći dan napadne četu domobrana koji se odmah predaju. Partizan Ičan (Ilija Ivezić), Hrvat i Dikanov najbliži suradnik, ubije ustašu koji je bio s domobranima. Ivan održi govor domobranima nakon čega nekoliko njih odluči ostati u partizanima, a iz straha se prijavi i harmonikaš Dragec (Zvonko Lepetić). Nakon što odsvira jednu pjesmu, Dikan mu kaže da neće nositi pušku, već će služiti samo kao svirač. Partizanima priđe i domobranski oficir Ivo Jurica (Boris Buzančić), ali Dikan mu ne vjeruje, čak ni nakon što on oda planove njemačke vojske. Domobrane svuku i puste. Partizani krenu dalje, a harmonikaš zasvira skladbu "U gori raste zelen bor", koju će zasvirati više puta u filmu. Potaknut svirkom harmonike, Ivan se prisjeti svoje žene Ane (Branka Vrdoljak) koja ga je u Zagrebu u očaju molila da ne ide među partizane, dok su niz ulicu stupale ustaše uz pratnju harmonike. Dikan i Ivan dogovore se da će se članovi bataljuna preobući u ustaše da bi na prepad osvojili jako ustaško uporište Grabovac. Time će skrenuti pažnju neprijatelja s glavnih partizanskih jedinica (štab) koje žele prijeći rijeku s druge strane. Oni se slijedeći dan preobuku i krenu, a Ivo glumi njihovog zapovjednika. Uđu u uporište, Ivo razgovara s ustaškim zapovjednikom i, nakon što jedan ustaša (Uglješa Kojadinović), s kojim Dikan razgovara, uoči Dikanovu partizansku kapu, počne pucnjava i uporište je osvojeno. Partizan Nikola, zvani Miš (Mato Ergović) i Ivo teško su ranjeni. Partizani krenu dalje, a prije toga dignu u zrak uporište.Partizani zarobe domobrane čiji je satnik onaj isti koji je pobjegao stražaru. Domobrani su Srbi, koje Dikan napadne da služe onome koji ih zatire. Ivan opet održi govor. Nekolicina domobrane priključi se partizanima, a Ivan počne uzaludno uvjeravati preostale da im se pridruže. Dikan ga izgrdi radi toga.Ivan posjeti ranjenog Miša koji se nalazi kod kuće sa ženom. Miš kaže da su partizani odveli teško ranjenog Ivu i da ne zna hoće li preživjeti. Preda Ivanu pismo u kojem ga žena obavještava da nije mogla više izdržati (ubila se?). Ivan i bijesni Dikan razgovaraju s domobranskim satnikom, bivšim oficirom vojske kraljevine Jugoslavije, koji se pravda da je samo htio spasiti ženu i djecu. Dikan vodi ljubav s partizankom Marom (Ingeborg Appelt), a oni moraju kriti svoj odnos. Dikan sutradan strijelja domobranskog satnika, a prije toga mu ispriča kako su mu okupatori ubili djecu.Partizani napadnu domobransko uporište koje se nalazi preko rijeke, a s njihovom stranom rijeke povezano je skelom. Uz pomoć topa uspiju osvojiti uporište. Strijeljaju zapovjednika (Rade Šerbedžija), a domobranima kažu da se svuku. Uoče njemačke oklopne jedinice i počnu se povlačiti. U bijegu granata teško rani Dikana i Ivo mu pomogne hodati. Nakon zamrznutog kadra Dikana vidimo crno-bijele fotografije scena iz filma. Ostali važniji likovi: partizan topnik Markeza (Kole Angelovski), domobran Štef (Kruno Valentić), ustaški zapovjednik (Franjo Fruk), ustaša koji svira harmoniku (Edo Peročević), učitelj (Đuro Utješanović), srpski domobran (Petar Dobrić). Lokacije: sela, šume i polja na Baniji oko Siska; Muzej seljačkih buna u dvorcu Oršić kraj mjesta Gornja Stubica (ustaško uporište Grabovac); rijeka Odra ??; unutrašnjost kolibe.

Zboraši jedne osnovne škole ljetuju na moru. Pripremaju zajednički nastup sa harmonikašima i tamburašima. Pred sam nastup, njihov učitelj saznaje da su se neki od dječaka iz zbora samoinicijativno uputili čamcem na udaljeni Galebov otok. Šalje potragu za njima, no koncert mora početi i bez njih. Harmonikaši i tamburaši već su odsvirali svoje kada su se mali avanturisti konačno pridružili svojim zborašima te tako, ipak na vrijeme, započeli svoj nastup pjesmom «U našeg Marina», nakon entuzijastične najave pravog, autentičnog Marina koji kao da je izašao iz te same pjesme.

Podanici se trude dodvoriti autoritarnom, no infantilnom vladaru, a jedini koji ne pristaje zatvoriti oči pred carevom stvarnom i prenesenom golotinjom je dvorska luda...

Prikazuju se ljudi u čekaonici. Nije vidljiv prostor čekaonice. Jedini zvuk u filmu je prateća glazba.

Crtica o životu mnogih generacija obitelji Kiš u najstarijoj kući Hrvatskog zagorja, dvorcu Ščrbinec, čemu se kontrastiraju prizori modernog života. Prisutan je glas naratora. Sadržaj govornog dijela: vrlo ukratko o Hrvatskom zagorju i njegovim starim zdanjima; ukratko o dvorcu Ščrbinec i generacijama obitelji Kiš koje su živjele u kući; suprotnost modernog doba i prošlosti Slikovni dio: Hrvatsko zagorje (polja i bregi, seljaci obrađuju zemlju – plug i krava, seljaci voze kola sa sjenom, seljanke peru rublje u rijeci, arhaično zagorsko selo); srednjevjekovna zdanja planine Ivančica u Hrvatskom zagorju (eksterijer: Lobor, Belec, Grebengrad?, Konjščina), stara župna crkva Belec u kojoj su pokapani članovi obitelji Kiš (eksterijer, interijer); dvorac Ščrbinec (eksterijer: total kuće, šuma, detalji fasade; interijer: razne prostorije dvorca, namještaj, knjige, starinski sat, rogovi, dekoracije, umjetničke slike, slikarski portreti obitelji Kiš itd.); djeca koja se igraju oko dvorca, dijete razgovara s ocem i majkom; moderni život (igračka robot s kojim se igra dijete Kiš, automobili u gradskom prometu, zgrada, Karlo Kiš u odijelu na gradskoj ulici) Ključne riječi: Hrvatsko zagorje, selo, Ščrbinec

Dvorac Ščerbinec, najstarija kuća u sjevernoj Hrvatskoj, gledan kao simbol naše vezanosti za prošlost.

Partizanski politički komesar, intelektualac iz Zagreba, mora dovesti u red grupu partizana-seljaka u jednom srpskom selu. Ogrubljeli od rata, jer mnogima su poginuli članovi obitelji i prijatelji, oni nemaju samilosti prema neprijatelju, pa zakon linča prevladava nad zdravim razumom, istinom i pravdom. Stvari se ipak promijene kada zarobljeni Meho spasi dječaka koji je dospio u ruke Mehinih suseljana-ustaša.

Partizanski politički komesar bori se protiv mržnje, predrasuda, inercije i neorganiziranosti koja vlada među partizanima seljacima u bosanskom selu ...