Rezultati pretrage

Opisuje se pojava čestih ubojstava nožem čakijom u bosanskim selima u okolici Tuzle. Ta pojava je opisana uz pomoć fotografija poprišta ubojstva, nasilnih narodnih pjesama, međunaslova te izjava počinitelja, svjedoka, rodbine ubijenih i lokalnog pjesnika filozofa. Bizarni su trivijalni povodi ubojstava. Glas naratora nije prisutan. Međunaslovi ukratko navode povode ubojstava, od kojih su neki bizarno trivijalni. Svjedoci i počinitelji zločina opisuju sam čin ubojstva. Oni, rodbina ubijenih, lokalni pjesnik filozof i ostali seljaci pokušavaju proniknuti u posredne i neposredne razloge ubojstva te čak raspravljaju o njima na rudimentarnoj filozofskoj razini. Većina osuđuje ubojstva, a neki opravdavaju uporabu sile. Pjesnik filozof čita pjesmu o ubojstvima. Sadržaj slikovnog dijela: fotografije s poprišta ubojstva; djeca sudjeluju u igri s povezanim očima (slijepi miš) na početku i kraju filma; krčma sa živom narodnjačkom glazbom: pjevačica, čovjek puca iz pištolja; ljudi daju izjave na poprištima ubojstva u selima u okolici Tuzle (polje, dvorište, seoski put, krčma Majevica, dućan); roditelji ubijenog, muslimani obučeni u svoju nošnju, daju izjavu u svojoj kući; počinitelji, kojima se ne vidi lice, daju izjave u zatvorskoj ćeliji; grupa seljaka u krčmi pjeva narodne pjesme nasilne tematike o ubijanju hladnim oružjem; bačve za pečenje rakije; seoski sajam na kojem se prodaju noževi (čakije). Ključne riječi: Bosna, selo, kriminal

Opisuje se tijek gradnje zagrebačke dionice Autoputa bratstva i jedinstva između Zagreba i Beograda. Tu dionicu izgradili su mladi i stari dobrovoljci, zvani frontovci. Pratimo rad frontovaca na gradilištu danju i noću te proslave otvaranja radova, dovršetka zemljanih radova (na Zagrebačkom velesajmu) i zatvaranja radova. Na svečanostima je, između ostalih, bio prisutan tadašnji tajnik Gradskog odbora narodne fronte Mika Špiljak. Naratorov glas je prisutan. Sadržaj: - za vrijeme uvodne špice čuje se pjesma o gradnji autoceste - 31. ožujka 1947. građani Zagreba proslavljaju početak rada na zagrebačkoj dionici autoceste - dijelu jednogodišnjeg plana Narodne fronte grada Zagreba i Titovog petogodišnjeg plana - pod parolom Gradimo cestu bratstva i jedinstva (povorka i slavlje na zagrebačkim ulicama i na gradilištu) - svaki dan na gradilište dolazi 6-8 tisuća graditelja (njihov dolazak, povorka ispod Savskog mosta, gradnja autoceste – kopanje, prenošenje zemlje, kamenja …, djeca na gradilištu) - o tvrtkama koje su opskrbile graditelje strojevima za gradnju (snimke strojeva) - gradnja željezničke pruge nužne za gradnju, spuštanje željeznice i vagona sa željezničkog mosta na prugu (snimke) - svečanost proslave tog podviga (svečanost, potpredsjednik Gradskog narodnog odbora Mirko Pavleković i tajnik Gradskog odbora narodne fronte Mika Špiljak za govornicom) - o gradnji (strojevi, radnici kako popravljaju strojeve) - o svečanosti proslave završetka zemljanih radova na Zagrebačkom velesajmu (proslava, koncert, dodjela znački istaknutim graditeljima, govori voditelja brigada) - o radu graditelja (radovi danju i noću, taktovi pjesme Nek nam živi rad) - o proslavi dovršetka radova koji su trajali pola godine (snimke povorke graditelja koja iz Zagreba ide prema gradilištu, otkrivanje obeliska sa spomen-pločom, ministar građevina savezne vlade Vlada Zečević, ministar građevina NR Hrvatske Boris Bakrač i Mika Špiljak za govornicom, natpis na obelisku: U ČAST TRIDESET GODIŠNJICE VELIKE OKTOBARSKE SOCIJALISTIČKE REVOLUCIJE GRAĐANI GRADA ZAGREBA IZGRADILI SU U PRVOJ GODINI PRVOG PETOGODIŠNJEG PLANA OD 1.IV. – 16.X. 1947. DOBROVOLJNIM RADOM 4627 METARA AUTOSTRADE BRATSTVA I JEDINSTVA NA OVIM RADOVIMA UČESTVOVALO JE 885.055 FRONTOVACA KOJI SU DALI 2.055.074 RADNIH SATI I TIME SE UŠTEDJELO 35.000.000 DINARA ZAGREB 2.X1.1947)

Opisuje se Autoput bratstva i jedinstva između Zagreba i Beograda, koji je zbog svoje zapuštenosti jedna od najsmrtonosnijih autocesta u Evropi. Prisutne su izjave sugovornika. Sadržaj govornog dijela: viši inspektor za saobraćajnu preventivu Mirko Rapo govori o dotrajalosti i opasnostima Autoputa bratstva i jedinstva, njegovim crnim točkama i smrtnim slučajevima; šef poslovnice rent-a-car tvrtke Inex u Zagrebu Mita Lopac govori o uspomenama sa gradnje autoputa i njegovom današnjem stanju Slikovni dio: Rapo i Lopac na svojim radnim mjestima daju izjave; autocesta (vrlo dotrajao kolnik, reklame, okolica, auti, autobusi-interijer i eksterijer, kamioni, kočije, spomenici gradnji, dojavni telefon, noć na autocesti); pokvarena vozila na zaustavnoj traci; uništena vozila kraj autoputa i na smetlištu, uviđaji nakon prometne nesreće, mrtva tijela (arhivske snimke i fotografije); gradnja autoputa i svečano otvaranje-slet (arhivske snimke) Ključne riječi: promet, cesta, prometne nesreće, Autocesta bratstva i jedinstva

Prikaz tromjesečne gradnje Pionirske željeznice (omladinske radne akcije, rad u tvornici) te svečanog otvorenja pruge u parku Maksimir u Zagrebu. Ova kratka pruga služila je za obuku omladine i budućih željezničara. Prisutan je glas naratora. Sadržaj govornog dijela: nabrajanje sudionika procesa gradnje pruge: borci Jugoslavenske armije i tehnički stručnjaci (miniranje), učenici Titove gimnazije i ostali omladinci i pioniri; radna brigada Pionirske željeznice (kopanje i postavljanje pruge), omladina mostne radionice Državnih željeznica (željezne konstrukcije), Gradski narodni odbor (financiranje konstrukcija), stručni radnici radionice Državnih željeznica (izrada vagona), skretničari; o Školi pionira željezničara; o svečanom otvorenju Pionirske željeznice. Slikovni dio: II kongres narodne omladine Hrvatske (govornici Vladimir Bakarić i ostali, omladinci s bakljama) na kojem je donesen prijedlog gradnje Pionirske željeznice; miniranje zemljišta; izgradnja drvenih konstrukcija mostova; nakon radnog vremena omladina ide na dobrovoljnu radnu akciju: dolaze na radilište pionirske željeznice na kamionima; svatko uzima neko oruđe; kolona omladinaca sa lopatama i krampovima stupa; kopanje zemlje, zidanje; postavljanje željezničkih pragova i šina; bojanje željezne konstrukcije; izrada vagona; logor radne brigade Pionirske željeznice: postrojavanje, jutarnja gimnastika, stupanje, gradnja pruge, polaganje skretnica; transport vagona i lokomotive do pionirske pruge ulicama Zagreba (Kvaternikov trg); Škola pionira željezničara u Varšavskoj ulici u Zagrebu: nastava za konduktere i prometnike, najmlađi željezničari u uniformama na dodjeli svjedodžba; pioniri i brigadiri na ljetnom odmoru na moru (kupanje, igranje kola); dan otvaranja Pionirske željeznice na velikoj livadi u Maksimiru 31. 08. 1948. (mnoštvo, Vladimir Bakarić, Andrija Hebrang, Stevo Krajačić i drugi rukovodioci, predsjednik Gradskog odbora Narodne omladine Hrvatske grada Zagreba za govornicom, grafikon s podacima o izgradnji željeznice, pioniri u šestinskoj nošnji, mladi željezničari u uniformama, pomoćnik ministra saobraćaja savezne vlade Filip Knežević siječe vrpcu, topovski hici, svjetleće rakete, ukrcavanje u željeznicu, okićeni vlak kreće, totali mase u Maksimiru. Međunaslovi: NA II KONGRESU NARODNE OMLADINE HRVATSKE PREDLOŽILA JE OMLADINA ŽELJEZNICA, DA SE JOŠ OVOG LJETA IZGRADI PIONIRSKA PRUGA. UZ OMLADINU GRADA ZAGREBA ODUŠEVLJENO SU PRIHVATILI OVAJ PRIJEDLOG I STARIJI DRUGOVI, RADNICI RADIONICA DRŽAVNIH ŽELJEZNICA I POLAZNICI INŽENJERSKOG TEČAJA JUGOSLAVENSKE ARMIJE. NA PUNO RAZUMIJEVANJE I POMOĆ NAIŠLI SU GRADITELJI OVE PRUGE KOD SVOJIH NAJVIŠIH RUKOVODILACA. KLJUČNE RIJEČI: radna akcija, socijalizam, pioniri, mladež, željeznica, Vladimir Bakarić, Andrija Hebrang, proslava

Film opisuje tipičnu stvaralačku djelatnost subotičkog kraja, izradu predmeta i slika od slame. "Slamarke" su žene koje, prema riječima jedne od njih, izrađuju "lipe slike i drugo koješta" od slame. Narator filma je jedna od "slamarki", Marga Stipić iz Tavankuta. Narator filma je jedna od "slamarki", Marga Stipić iz Tavankuta. Na početku filma ona sa svojim kolegicama iz snopova žita bira kvalitetnu slamu od koje će izrađivati predmete i slike. Pri tom predstavlja svoje kolegice: Ruža Dulić iz Tavankuta, Mara Ivandekić i Kata Rogić iz Đurđina, Anica Balažević, Teza Bilo iz Bikova te Ruška Poljaković. One su članice sekcije za likovnu umjetnost Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva "Matija Gubec". Sve su neudate, što je slučajnost.Nakon toga promatramo proces izrade predmeta od slame, a gđa Stipić opisuje finese tog posla. Za izradu slame potrebne su meke ruke i prsti, pa se zato tim poslom ne bave muškarci, koji rade teže poljoprivredne poslove. Nakon toga se prikazuju same rukotvorine. U biskupskom dvoru u Subotici čuvaju se sakralni predmeti od slame (kaleži, mostrance, križevi, kršćanski simboli poput grožđa i ovce). Izrađuju se i svjetovni motivi (figurice seoskih svirača i plesača, pejzažne slike poljoprivrednih dobara). Gđa Stipić je i pjesnikinja. Za vrijeme filma recitira jednu od svojih pjesama, čija je tema nedostatak sreće. Nakon toga vidimo zbor seljanki u narodnim nošnjama, koje pjevaju jednu narodnu pjesmu. Na kraju promatramo proces spaljivanja sjena.Film je popraćen bunjevačkim narodnim pjesmama (jedna od njih je "Nek se znade da Bunjevac živi") te glazbom Vatroslava Lisinskog.

Kratki prikaz jednog neobičnog zanimanja. Tokom zime, sve do ranog proljeća, jedan simpatični Mađar godinama entuzijastično posjećuje najzabačenija sela i salaše Slavonije i Vojvodine kako bi tamošnju omladinu podučavao raznim vrstama modernog plesa prihvačajući ponekad za to i plaću u naturi. Film je snimljen u selu kraj Horgoša u Vojvodini blizu granice s Mađarskom, krajem zime. Glas naratora nije prisutan. Veći dio teksta izgovara narator, a manji dio učitelj plesa. Učitelj plesa većinom govori na srpskom jeziku, ali kaže i nekoliko rečenica na mađarskom. Narator objašnjava da putujući učitelj plesa mađarskog podrijetla (Mihály Pesti?) putuje po gradovima i selima Vojvodine te uči omladinu plesati plesove poput tanga, charlestona, polke, engleskog valcera, beatfoxa i drugih. U spomenutom selu učitelj plesa nedjeljom zakupi gostionicu «Kod tri soma» i održava tečaj za dvije grupe mladih. Zbog zauzetosti poljoprivrednim poslovima omladina ima vremena za tečaj samo zimi. U filmu vidimo da ih on uči plesati i kolo te ih, također, podučava bontonu prilikom upoznavanja na plesu

Film progovara o Trogiru i njegovim legendama. U prvom dijelu filma opisuju se portal majstora Radovana i unutrašnjost trogirske katedrale, a u drugom dijelu se iznosi renesansna legenda o Šimunu Soboti i Rori. Glas naratora je prisutan. Sadržaj govornog dijela: o prolaznosti života te vječnosti umjetnosti i njene ljepote; opis portala majstora Radovana; opis unutrašnjosti trogirske katedrale sv. Lovre (sv. Ivana Trogirskog); opis renesansne legende o mladiću Šimunu Soboti kojeg je ljubomorna djevojka Rora radi odbačene ljubavi optužila za napastovanje, zbog čega je Rorin muž Marin Andreis dao ubiti njegova oca Ivana Sobotu, stvarnu povijesnu ličnost, i nakon toga sam ubio Šimuna. Slikovni dio: reljef morske sirene s portala majstora Radovana; kip lava na portalu majstora Radovana; mehanizam gradskog sata; kip smrti u trogirskoj katedrali sv. Lovre (sv. Ivana Trogirskog); izlošci iz lapidarija benediktinskog samostana sv. Nikole (npr. Kairos); starci sjede na kamenoj klupi ispred portala majstora Radovana; portal majstora Radovana (detalji reljefa: Adam i Eva, prizori iz svakodnevnog života, mitološka bića - npr. morska sirena, biblijski prizori); katedrala sv. Lovre (sv. Ivana Trogirskog) - eksterijer; toranj gradskog sata na glavnom trgu iznad crkve sv. Sebastijana; unutrašnjost katedrale (zvonar zvoni, kip smrti, propovjedaonica, noge gaze po nadgrobnim pločama u podu, korska sjedala majstora Ivana Budislavića, panorama interijera, detalji reljefa, kapela bl. Ivana Ursinija - kerubini, kipovi svetaca, kapela biskupa Ivana Trogirskog, oltar); reljefi glava s katedrale; panorama Trogira sa zvonika katedrale: krovovi, riva; kula Kamerlengo i bedemi gradskih zidina; crkva sv. Barbare (interijer); renesansni bunar; samostan Sv. Dominika; nadgrobni spomenik obitelji Sobota Nikole Firentinca; ostali Trogir (ulice, renesansni prozori, stepeništa, Gradska loža na glavnom trgu Ivana Pavla II, razni reljefi, gradski sat, zvonik katedrale, dan i noć); panorama okolice Trogira. Ključne riječi: Trogir, kiparstvo, crkva i religija, povijest Hrvatske

Opisuje se složni život u vojvođanskom selu Crvenka, u kojem žive pripadnici 22 nacije. Prisutni su glas naratora i izjave seljana. Sadržaj govornog dijela: matičarka i radnik ukratko pričaju o selu i njegovoj multikulturalnosti; seljani izriču svoje ime i narodnost; neki pričaju o tome kako su došli u Crvenku. Slikovni dio: selo Crvenka (kuće, ulice, polja, kukuruz, sijeno, krave, kanal Dunav-Tisa); izjave daju pripadnici i pripadnice raznih nacija (Hrvat, Srbin, Židov, Albanac, Mađar, Slovenac, Rumunj, Slovak, Talijan, Nijemac, Makedonac, Crnogorac, Poljak, Grk, Rus mongolskog podrijetla, Egipćani itd.) u raznim ambijentima (na motoru, dok prodaje srećke lutrije, dok peca na kanalu Dunav-Tisa, dok svira harfu u birtiji, u svojoj sobi, dok svira i pjeva narodnu epsku pjesmu na guslama, djeca ispred škole itd.); tvornica šećera Crvenka (natpis, vanjska i unutarnja postrojenja, šećerna repa, prerada repe u šećer); rukomet (utakmica kratko), tržnica (kratko); plesnjak (interijer), tuča između dvoje mladića ispred plesne hale. Ključne riječi: selo, Crvenka, Vojvodina, Srbija, prehrambena industrija, motor, guslar, multikulturalnost

Svake subote poslije podne sklapaju se brakovi u Skupštini općine Črnomerec u Zagrebu. Pratimo proceduru i njene životne detalje. Prisutan je glas naratora i izjave matičara.SADRŽAJ: Sadržaj govornog dijela: matičar izgovara službeni tekst bračne ceremonije; narator nabraja statističke podatke vezane za sklapanje braka, priča o poslu i malom honoraru matičara i nudi šaljive komentare vjenčanja Slikovni dio: matičar Lovro Gašparac i članica Općinske skupštine Hajrija Krajina u svojim stanovima, fotograf Ivica Topić u fotografskoj radnji; Skupština općine Črnomerec (ulaz, hodnik, čekaonica, matični ured, uzvanici dolaze na vjenčanje); procedura vjenčanja (Gašparac i Krajina izgovaraju tekst vjenčanja, Topić fotografira, čestitanje, potpisivanje, stavljanje prstena, detalji tijela i tjelesnih reakcija uzvanika, pauza za odmor) Ključne riječi: vjenčanje, matični ure

Vizualni opis kiparskih i crtačkih djela Dušana Džamonje s naglaskom na Veliki spomenik revolucije u Podgariću. Snimljene su izložbe u Zagrebu i Lausanni 1968. Glas naratora nije prisutan. Sadržaj filma: Veliki spomenik revolucije u Podgariću iz raznih kuteva; razne Džamonjine izložbene skulpture (detalji, snimke u raznim svjetlosnim uvjetima i pod svjetlima reflektora); neke Džamonjine skulpture u prirodi (Vrsar??); Džamonjini crteži (faze stvaranja crteža); Džamonja stvara skulpture varenjem i zabijanjem čavala; Džamonja crta; izložba „Tapisseries en fer et dessins“ u galeriji Pauli u gradu Lausanne od 30. svibnja do 29. lipnja 1968. (izlošci, plakat izložbe u gradu Lausanne kraj crkve); izložba u Galeriji suvremene umjetnosti u Zagrebu od 22. ožujka do 14. travnja 1968. (izlošci, plakat). Ključne riječi: Dušan Džamonja, kiparstvo, izložba

Tema filma su gastarbajteri povratnici te odnos gastarbajtera i ljudi koji su ostali u zavičaju Dalmatinske zagore. Gastarbajteri pri povratku grade velike kuće, voze skupe automobile i prodaju tehničku robu sa Zapada na sajmu. Djeca su impresionirana njihovim automobilima. U filmu je prisutan i prizor vjenčanja te seoskih običaja. Film je sniman u okolici Sinja, Vrlike i Imotskog. Prikazani sajam nalazi se u Imotskom. U filmu nema glasa naratora ni izjava ljudi. Povremeno se čuju dijalozi. Sadržaj filma: poštanski ured, telefonska govornica: telefoniranje u inozemstvo; napuštene kuće, mnoge od njih s izblijedjelim socijalističkim parolama na zidovima; gradnja velike betonske kuće; seoski sajam: prodaja obuće, stoke, tehničkih uređaja, automobila; ljudi u narodnim nošnjama; vjenčanje: ceremonija u crkvi, svadba, lutke na bračnom krevetu (neki seoski običaj); igranje igara šijavica ("šije-šete") i "kamena s ramena"; skupi automobili sa stranim registracijama; oranje zemlje sa životinjskom zapregom;poštar dijeli pisma iz inozemstva; školska nastava u osnovnoj školi; djeca napuštaju učionicu i trče za skupim automobilom sa stranim registracijama; nastavnik ostaje sam u učionici. Međunaslovi: Dalmatinska Zagora, kraj odijeljen visokim planinama od Jadranskog mora.../ poznat je od davnina kao zemlja kamena i siromaha. /Vjekovima su ljudi ovog kraja odlazili u tuđinu da bi našli posla i kruha./ Ta sudbina prati ih do današnjeg dana. Ključne riječi: Dalmatinska zagora, Imotski, iseljeništvo (emigracija), selo, vjenčanje, obrazovanje (škola), sajam.

Kratki sadržaj:Opisuju se ljepote Plitvičkih jezera i vizualni kontrasti između jeseni, zime i proljeća u tom nacionalnom parku. Također, opisuju se legende o nastanku imena plitvičkih jezera Ciginovac i Jovinovac. Prisutan je glas naratora. U prvom dijelu filma narator daje poetske opise Plitvičkih jezera i mijena godišnjih doba u njima. U drugom dijelu filma narator opisuje legende o nastanku imena dva jezera. Jezero Ciginovac nastalo je prema legendi o siromašnom Romu (Ciganinu) koji se utopio u želji da ribolovom nahrani gladnu obitelj. Jezero Jovinovac nastalo je prema legendi o pastiru Jovici koji se utopio u želji da preplivavši jezero upozori hajdučkog vojvodu Gala, koji je spavao ispod drveta, da mu se približavaju turski vojnici. Prikazane su sljedeće snimke:- odraz drveća na površini jezera- razna plitvička jezera (totali jezera i detalji), šuma- razni vodopadi Plitvičkih jezera- snijeg na Plitvičkim jezerima, zamrznuti vodopadi, lovac s puškom u šumi - otapanje leda i snijega, potočići- legende o nastanku imena jezera odglumljene i snimljene u odrazu na površini jezera: odrasli Rom i njegova djeca; hajdučki vojvoda Gal i njegov konj, turska četa, pastir Jovica- najveći slap Plitvičkih jezera (total)

Prikaz izložbe srednjovjekovne umjetnosti naroda Jugoslavije, održane 1951. u Zagrebu u Umjetničkom paviljonu. Većina izložaka kopije su originala. Glas naratora je prisutan. Sadržaj govornog dijela: borba za uvođenje slavenskih jezika u bogoslužje, reljefi, bizantski utjecaji na umjetnost, utjecaj romanike, freske (oslobađanje od bizantskih utjecaja, neohelenistički elementi, najava renesanse - perspektiva, prodor svjetovnih motiva), bogumili, proganjanje bogumila, bogumilska umjetnost, zidno slikarstvo Slovenije. Slikovni dio: ulaz na izložbu (ulaz Umjetničkog paviljona); organizirana grupa sa stručnim vodstvom razgleda izložbu; kameni reljefi i zapisi u kamenu imena hrvatskih vladara (Branimir itd.); Bašćanska ploča; stup na kojem je pop Sedeh umoren, prema kronici; reljef sv. Marije iz biskupije kraj Knina; plutej iz crkve Sv. Nedjeljica (narator krivo kaže da je iz Sv. Donata); freske iz crkve Sv. Mihaela u Stonu i crkve sv. Marije u Zadru; minijature iz glagolskog misala kneza Hrvoja i evanđelja kneza Miroslava; drvorez majstora Buvine s vrata splitske katedrale; portal Bogorodičine crkve u Studenici; portal trogirske katedrale majstora Radovana (detalji); dva portala crkve u Dečanima fra Vite iz Kotora; freske iz Srbije, Makedonije, Kosova...: Smrt Bogorodice, freske iz Mileševe, Oplakivanje Krista, Sv. Trifun, Sv. Pantelejmon, kralj Vladislav, freska iz Psače, Sv. Vlasi i plač Rahile nad nevinom djecom iz Markova manastira, Posljednja večera iz Pedskog (?) manastira, Rođenje Kristovo iz Sopočana, freska iz Nereza, freska anđela iz Mileševe, Pokop Venecijanke Ane Dandolo, Smrt Bogorodice majstora iz Sopočana, freske iz Dečana i Leskova sa svjetovnim motivima; bogumilski spomenici (stečci - nadgrobni spomenici, plitki reljefi, natpisi u kamenu); freska Poklonstva kraljeva iz Crngroba, freska istog motiva Vincenta iz Kastva, freska Mrtvački ples Vincenta iz Kastva. Ključne riječi: likovna umjetnost, kiparstvo, povijest općenito, srednji vijek, Zagreb - Umjetnički paviljon, crkva i religija.

Opisuju se noćne radne aktivnosti u Zagrebu. Vojnici vježbaju, glazbenici sviraju, čistači peru ulice, vatrogasci gase požare, pekari peku kruh…. Prisutan je glas naratora i dječaka kojemu narator objašnjava što se događa noću. Sadržaj: otac i sin na stubištu sretnu radnika koji ide na posao u noćnu smjenu (snimka); obitelj u dnevnoj sobi; gasi se radio, sin ide u krevet (snimka); zvone zvona sa zagrebačke katedrale (katedrala u daljini); narator spomenutom dječaku počinje opisivati noćne radne aktivnosti Zagreba: vojnici vježbaju protuzračnu obranu (vojnici za reflektorima)- čistači peru ulice šmrkom (snimka) - "tramvajci" (radnici u ZET-u) idu zadnjim tramvajem kućama (snimka eksterijera i interijera tramvaja i vozača) - u spremištu za tramvaje (Remiza) čistačice peru tramvaje (snimka) - u kavani čistače peru pod i prozore prije jutarnjeg otvaranja (snimka), a u noćnom klubu nastupa jazz-orkestar (trubači, saksofonisti, pijanist, klarinetist, cijeli orkestar; konobar radi koktel); radi ostavljene cigarete klarinetistov stan gori (stan u plamenu); policajac? javlja vatrogascima (snimka) - vatrogasci na djelu (oni se spremaju u vatrogasnom domu, voze se vatrogasnim kolima, gase požar, penju se ljestvama do stana, spuštaju ranjenika do kola za hitne pomoći) - stanica hitne pomoći (dovozi se ranjenik, doktori izvode operaciju) - pekarna (pekari odlažu spečeni kruh) - noćni čuvar (on sa noćnom lampom pregledava tvornicu) - noćna smjena u tvornici (strojevi, radnici za strojevima) - hitne i važne vijesti se novinskim redakcijama šalju dalekopisačem (radnik za dalekopisačem), zatim se vijesti u redakciji prepisuju i redaktiraju (radnica za pisaćim strojem, redaktor ispravlja vijest) - tiskara (slaganje slova, slaganje tiskanih novina); novine se prenose na kolodvor, gdje ih preuzima noćna poštanska služba (poštanski službenici u vagonima slažu pisma u pretince); kretanje vlaka (željezničar pregledava ima li oštećenja na vlaku, vlak kreće); u zoru seljanke idu na tržnicu (seljanke hodaju, tržnica Dolac i katedrala); dječak se budi, radio se pali, dječak i otac na stubištu sretnu radnika koji se vraća s noćne smjene (snimka). Ključne riječi: metalurgija, prehrambena industrija, tiskarska industrija, pošta, poštanska služba, zdravstvo, tramvaj, željeznica, glazba, noćna smjena.

Prikaz znamenitosti Trsta te, ponajviše, njegove trgovinske ponude i jugoslavenskih turista koji dolaze u kupovinu. Prisutan je glas naratora. Sadržaj govornog dijela: o raznim kulturnim i povijesnim znamenitostima Trsta; o buvljaku na trgu Ponte Rosso; šaljive opaske o Jugoslavenima koji dolaze tamo kupovati; satirički žalci o „šopingu“ Jugoslavena u Trstu kao suradnji socijalizma i kapitalizma itd. Slikovni dio: auti i autobusi kojima dolaze Jugoslaveni; znamenitosti Trsta (panorama grada, umjetničke slike o gradu, rimski amfiteatar, crkva San Giusta, sjedišta banaka, muzeji, vikendica Miramare Maksimilijana Habsburškog; galerija Revoltella: eksterijer, interijer i umjetničke slike; ulice, kale, hoteli, restorani, fasade…); obnavljanje znamenite zgrade (stoji samo fasada, a ostatak zgrade je srušen); trgovanje (trgovanje devizama na ulici, razni štandovi i buvljaci na ulicama, zlatarne); Ponte Rosso (štandovi, kupovina); ispražnjen Ponte Rosso na kojemu se odvija sindikalni i pacifistički prosvjed; Jugoslaveni se odmaraju na ulicama i u parkovima Trsta; otpadci koje Jugoslaveni bacaju uz cestu; granični prijelaz, carina (pregled policajaca) Zvučna podloga: srpske narodne pjesme, „Internacionala“, „Autobus Calypso“, „Hej Slaveni“ itd. Ključne riječi: Italija, trgovina, šoping, prosvjed, granični prijelaz

Ovaj film govori o seoskom običaju sklapanja dogovorenih brakova između maloljetnika, najčešće između 12 i 15 godine. U prvom dijelu filma vidimo sudski postupak za dobivanje dozvole za vjenčanje, a u drugom dijelu sam čin vjenčanja. Prisutan je glas naratora te izjave zaručnika sucu i dijalozi u igranim dijelovima. Sadržaj govornog dijela: - narator govori o običaju sklapanja dogovorenih brakova među maloljetnicima - zaručnici daju pripremljene odgovore sucu o međusobnoj „ljubavi“ i „svojevoljnoj“ odluci da se vjenčaju Slikovni dio: - fotografije mladenaca - zaručnici na sudu u pratnji roditelja - zaručnici daju odgovore sucu u sudnici - pripreme glazbenog sastava za pir (Zagorje?) - zaručnica u školi odgovara učiteljici - mladi parovi se zabavljaju na livadi - seljanke hvataju prasad i kokoši za potrebe pira - dogovor zeta i mladenca - mladenac i mlada se uređuju za vjenčanje - odlazak na vjenčanje kočijama - pir (govor starešine - voditelja svadbe i/ili kuma, orkestar svira, pleše se, mladenci sjede pokunjeno, svatovi ispraćaju mladence u bračnu ložnicu, nakon čega mladenka bježi iz sobe) - očiti igrani dijelovi: kratki dijalozi mladenca i mladenke ispred seoske bare, dijalog dva svata o negativnosti običaja dogovorenih vjenčanja, bijeg mladenke) Ključne riječi: selo, vjenčanje, folklor, mladež