Rezultati pretrage

ORIENT Režija: Gennaro Richelli Osobe: Šeik – Magnus Stiffer; Mohand – Arthur Wellin; Bob – Vigo Larsen; Katja i Fatima – Maria Jacobini; Harry Russel – Harry Liedtke Užarenom pustinjom prolazi karavana i s njom putuje više engleskih putika, koji jedva čekaju, da stignu do oaze. Nenadano pojavili su se oboružani jahači, koji su poubijali i opljačkali sve, poklonili su život samo jednoj lijepoj Engleskinji, koju povedoše sobom. Arapin predao ju je Mifudu, koji ju je odvukao u svoj šator. Ona pokušava da se obrani od njegovih napastovanja, ali Mifut joj se zagrozio bodežom. U taj čas stupio je u šator šeik, koji je otjerao Mifuda i umirio ustrašenu. Pozvao ju je k sebi i doskora zavolila je šeika i postala mu ženom. Dobili su dijete imenom Katja i odlučila je, da otputuje u Evropu, da upozna svoje roditelje a svojim suprugom. Njeni roditelji su ogorčeni, kada se udala za Arapina, oteli su joj dijete, a nju su zatočili na jedno samotno dobro u Škotskoj. Kad su njeni roditelji umrli, bila joj je prva briga, da nađe svoje dijete, ali na svoj je užas saznala, da Katja nije odolila napastima života i da vodi razvratan život. Nesretna majka umrla je od tuge i jada. Za ovo vrijeme oženio se šejk po drugi put i dobio je kćerku imenom Yamila, koja se zaljubila u jednog englekog časnika, čija se pukovnija utaborila nedaleko njenog rodnog mjesta. Sastaju se svake večeri u najvećoj tajnosti. Njihova ljubav nije ostala bez poosljedica i Yamila je postala sretna majka. Brat njenog oca fanatično mrzi Evropejce i otkrio je slučajno njihovo skrovište. Nagovorio je njenog oca da se osveti nevjerniku. Dijete je spasila dadilja a Harry dobio je zapovjed da pođe u Paris. Teško mu je, da se rastane sa ljubljenom Yamilom, ali kao vojnik mora slušati. Njegov prijatelj odnio joj je oproštajno pismo. Mohand je odlučio, da ga potraži u Evropi. Prošao je cijelim Parizom i u jednom noćnom lokalu otkrio je Katju. Iznenađen njenom sličnosti sa Yamilom, odlučio je, da ona bude sredstvo njegove ovete. Pomoću nje navabio je Harry u Afriku. Raznim intrigama sastao se Harry sa Yamillom i djetetom i sada treba da padne osveta. Ali u posljednji čas žrtvovala se Katja za Harrya. Platila je svojim životom spas mladog para i djeteta, koji u poljednji čas stigli u engleki logor. Pod zaštitom Engleza stigli su sretno u svoju domovinu. - Balkan Palace kino, 22.06.1925., vidi zbirka Stakić

GRIJEŠNA KUĆA U ALŽIRU Za film priredio: Robert Reinert Glumci: Marija Jacobini, Camilla Horn, Warwick Ward, Jean Bradin, Eliza La Porta, Adalbert v. Schlettow, Lydia Potechina, Marija Forescu Alžir, šarenilo istočnjačkoga života – orgije strasti u zabačenoj ženskoj ulicu u griješnoj špilji Muse Samarre. Mondena dama gdja Brisson, ugledna i poštovana, nestrpljivo očekiva povratak svoje kćeri Adriene. Na putu iz Marselja za Alžir desila se Adrieni nezgoda i bila bi žrtvom zlikovca Nikole Molescu, zloglasnog svodnika, da je u pravi čas nije spasio mladi državni tužilac Rene Cadilac. Nitko nije znao, da gđa Brison ima kćer. Molescu je udesio otmicu Adriene i htio je napastovati u samoj špilji Samarre – ali u trenutku najvećeg očaja Adrien stiže pomoć i spas od – njene majke. Adriena je ne prepoznava, ali tek kasnije saznaje istinu da je Musa Samarra njezina mati. I Rene se uvjerio, da je njegova sumnja istinita. To ga je tim više boljelo, jer je ljubio Adrienu. Jednog dana naumila je Musa Samara, da konačno razračuna s Nikolom Molescu, ali u svađi bude bodežom smrtno ranjena. Ni Molescu nije ostao pošteđen – ubio ga neki mornar, da osveti svoju sestru, koju je Molescu zaveo. Smrtno ranjena bježi gđa Brisson svojoj kući. Na samrtnoj postelji doživjela je radost, da vidi Adrienu i Renea sjedinjene. Nesretna je mati vlastitim životom iskupila sreću svoje kćeri. - Balkan kino, septembar 1927., vidi zbirka Stakić

KRALJICA LUTAKA Režija: Gennaro Righelli. Trianonfilm, Berlin Osobe: Jeanette Armelle – Maria Jacobini; Marta – Margarete Kupfer; Grof Duplessis – Harry Liedtke; Max Chabert – Hans Wassmann; Guy – Viggo Larsen; Mary – Erra Bognar; Marnier – Hugo Doblin Lažni grof Duplessis zaprosio je tvorničarevu kćer Jeanettu i ona je privoljela. Vjenčanje se obavilo naskoro, ali na svadbeno putovanje krenuo je mladoženja sam – odmaglio je u pravom grofovskom autu. Prevaru otkriše. Jeanette sili na rastavu. Muža nema, ali je tu pravi grof Duplessis. Da se omogući rastava, aranžirao je odvjetnik Marnier komediju, u kojoj bi se Jeanette našla in flagranti. Generalna je proba izvrsno uspjela, no u zbilji je ispalo drugačije. Jeanette je ostavila grofovsku družbu i dala se na fabriciranje lutaka. Grof ju je pronašao i pomagao joj. Kada je jedne večeri i lažni grof dolijao i okajao svoje grijehe, nije bilo više zapreke Jeanettinom vjenčanju sa pravim grofom Duplessis. - Balkan kino, 05.11.1925., vidi zbirka Stakić

BOHEME po motivima Henry Murgera Osobe: Mimi – Marija Jacobini; Rodolfo, pjesnik – Walter Jansen; Musette – Helene Lunda; Marcell, slikar – Wilhelm Dieterle; Vicomte Paul – Ludwig Serventi; Barbemuche – Karl Goetz; Schaunard, muzičar – Julius Brandt; Euphemie – Uschi Elleot; Colline - Jaro Furth; Momus – Leonhard Haskel; Pomponeau – Wilhelm Bendow; Mme. Amelie – Olga Limburg; Blancheron – Wilhelm Diegelmann Mala Mimi bila je modistica kod gospodje Amelie. Marljive njene ručice obožavo je vicomte Paul, koji je često dolazio u Amelijin salon samo da vidi ljepoticu Mimi. Ali ta mala tvrdoglavka nije za nj marila. Ona se zanašala svojim idejama i živjela svojim životom. Jednoga je dana pošla da traži za sebe sobu. Na stubama jedne kuće srela se s bohemima, pjesnikom Rodolfom i slikarom Marcelom. Rodolfo je odmah zamilovao divnu i nježnu Mimi, a i ona njega. Mimi se odmah preselila k Rodolfu i mladi je par uživao raj zemaljski. Zato je siromašni Marcello imao pakao s razuzdanom i lakoumnom Musettom, koja ga je varala s bogatim Pomponeauom. Medjutim vicomte Paul nije prestao uhadjati za lijepom Mimi. Pomoću svoga skrbnika, koji je imao veze medju bohemima, priredio je ples, na koji je pozvao i Mimi, Rodolfa i ostale. Na tom plesu dogodio se mali intermezzo, koji je razjario ljubomor Rodolfov i on je, kad su došli kući, u ogorčenom bijesu istjerao Mimi na ulicu. Mimi se više nije vratila. Iznajprije se dala nagovoriti, da podje vicomtu. On ju je sjajno primio. Ali onda kad je spalio knjigu Rodolfovih pjesama, Mimi ga je ostavila i životarila od rada svojih ruku. Dugo nije mogla izdržati. Kašalj ju je gušio. Prije smrti izmirila se s Rodolfom, koga je ljubila više od života. - 14.12.1923., vidi zbirka Stakić

TRI ŽRTVE CESARA RUFFO Drama u 5 činova. – Od Guglielma Zorzi. U glavnoj ulozi: Marija Jacobini (i Amletto Novelli) U dvorcu Markiza Arde prolaze dani zadovoljnog života, jedne mirne plemičke porodice, sa patrijahalnim običajima i nazorima o životu. Markiz Arda živi tamo sa svojom suprugom, tri dražene kćerke, bratom Monsignorom Fredericom i snahom Emom, udovicom grofa Colleoni. Svakodnevnu jednolikost oživljavala je samo Gaietta, koja se nevino radovala životu. Grofici Emi Colleoni prispjeo je jednog dana neki list, koji je sve u kući obradovao. A u njemu je bilo napisano: "Mila majko! Samo nekoliko sati prije mene dolazi Ti ovo pismo. Zadatak sam izvršio i donosim mnogo skupocjenog materijala za proučavanje. Majko, tako sam umoran, te jedva čekam da dodjem kod Vas, gdje me očekuje mir i pomoć. Ljubazno pozdravlja Tebe i sve rodjake Tvoj Cesare." Cesare Colleoni vratio se opet u domovinu poslije petogodišnje odsutnosti. Njegov povratak iz daleke neistražena unutrašnjosti Afrike bio je prava svečanost njegovoj majci, koja se sa toliko ljubavi o njemu brinula, kao i mladim i starim rodjacima. Mladi naučenjak je našao toliki željeni mir i potreban oporavak kod ove prijazne porodice, te je novom snagom počeo sredjivati i obradjivati sabrani materijal. Zbog ljepog rukopisa imenovao je Mariju svojom tajnicom i saradnicom. Marija mu je od velike koristi u poslu. Ovaj zajednički rad doprineo je da se Marija zaljubila u mladog naučenjaka, čijem je razboritom licu ćutanje dalo novu draž. Ljubazni pogledi djevojke ostali su često puta bez odgovora, kada se on čisto zanio zvonkim glasom Ane … koprena neizrecive tuge spustila se na krasne oči, iz kojih se vidi velika ljubav i velike muke. Sve je to vidio Cesare ali se opet odlučio za Anu, koja je za njegovo oduševljenje ponekad jedva ravnodušno rekla. Da nije možda baš ova posprdna ravnodušnost osvojila mladića? Cesare je odabrao Anu. Pripreme se rade velikom žurbom te je cijela vila oživjela. Svi su vrlo srećni. Samo je Marija neizrecivo patila u tihim časovima svoje samoće, za sreću svoje sestre rado se je žrtvovala, te svoje duševno stanje nije ničim odala. Na dan svadbe okitila je kapelicu kao snijeg bijelim ljiljanima… "Marijo ti si tako dobra" šapnuo joj je Cesare, no u njegovoj slaboj duši, već je odavna sazrijevala nečasna misao. I noću, dok je Marija u tišini pred jednom svetom slikom molila i plakala, ušuljao se Cesare u njezinu sobu i nečujno zatvorio vrata. Marija mu je dala sve i u času svojeg pada bila je čak i srećna jer je čvrsto vjerovala u njega. Slijedećg jutra, kada je ona došla k njemu u sobu radi utjehe i zaštite jedva joj je znao Cesare reći. "Brzo si dobro umij oči, da se ne vidi da si plakala", Marija je jasno pojmila užasnu istinu, no svoj jad je svladala te je stisnutih usnica prisustvovala vjenčanju. Mladi par je otputovao; a Marija je ostala sama prepuštena svojim bolima, u samoći predstavlja si ona sreću mladenaca … Poslije dve nedelje vratili su se oni radosni i srećni. Njihova sreća uvećala je njezinu bol, no ona je hrabra i nitko i ne sluti što se dešava u njezinoj duši, koja baš onda izgleda da je najmirnija kada bi Marija od bola mogla vikati. Ali "jedan" slomljeni ljiljan, izgleda da nije zadovoljio razuzdanika; novi cilj bila mu je nevinost Gaiette. I nedužno dijete bilo bi mu postalo žrtvom, da ga nije Marija čuvala. I kad je zaprijetila opasnost da se dogodi nova nesreća, jer su njezina naprezanja ostala bezuspješna, otkrila je pred svima svoju sramotu. Neizreciva potištenost uništila je ovaj uzorni porodični život. Cesare se odlučio na novi istraživački put, da ode daleko, jer ga je porodica otjerala. Umalo što nije svojom strašću načinio novu nesreću. Njegov uticaj na nedužnu Gaiettu već je toliki, da ju je privolio na bijeg sa njime. To bi se i desilo da se Marija nije u posljednjem trenutku riješila na strahovit čin koji je nju osvetio, a čast njezine sestre spasio. - prikazano u Apollo kinu 11.09.1924. - vidi zbirka Stakić