U fondu se pretežno čuvaju Kršnjavijevi rukopisi i bilješke, predavanja i razmišljanja te opsežna korespondencija. Kršnjavijeva biografija otkriva široki raspon njegovih interesa i djelovanja. Iako su u fondu sačuvani mahom nepotpuni rukopisi, ovo gradivo izrazito je vrijedno upravo zbog toga što ga većim dijelom čine predlošci za Kršnjavijevo djelovanje oko financiranja, gradnje i obnove javnih zgrada, reforme školstva, uređenje crkava i institucija te stipendiranje mladih umjetnika. Iz njih dobivamo uvid u Kršnjavoga kao znanstvenika, profesora, književnika, prevoditelja ali i slikara, Kršnjavoga koji se prije svakog nastupa i objave tekstova detaljno pripremao i istraživao. Njegove bilješke raznovrsnog opusa pokazuju nam da se radi o iznimno svestranom i ambicioznom čovjeku. U prvoj seriji (Kršnjavi i Hrvatsko društvo umjetnosti) nalazi se gradivo vezano uz djelovanje Hrvatskog društva umjetnosti. Serija se sastoji većinom od rukopisnih materijala. Njegova je vrijednost upravo u tome što su ti rukopisi služili kao predlošci pri konstituiranju Društva umjetnosti, njegovih pravilnika i statuta. Serija sadrži i zapisnike sjednica Društva kao i informacijama bogate rukopise Kršnjavoga o samom radu Društva te izložbama koje je Društvo priredilo. Unutar ove serije je i manji dio korespondencije neposredno vezan uz Društvo umjetnosti, kao i kritike te osvrti na razne izložbe. Serija sadrži i rukopise o konstituiranju Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu, Obrtne škole u Zagrebu, raznih prosvjetnih i kulturnih institucija kao i neke druge projekte kojima se Društvo umjetnosti bavilo. Druga serija (Kršnjavijevo djelovanje kroz Odjel za bogoštovlje i nastavu Zemaljske vlade za Hrvatsku i Slavoniju) obuhvaća djelovanje Kršnjavoga kroz Odjel za bogoštovlje i nastavu, u kojem je obnašao predstojničku funkciju, a usko povezano i uz njegova nastojanja kroz Hrvatsko društvo umjetnosti: izgradnja raznih obrtnih učilišta, liceja, sveučilišta itd. U ovoj su cjelini sakupljena razna razmatranja Kršnjavoga o školstvu u Hrvatskoj te rukopisi o školskim reformama. Mali dio građe su zapisnici sa saborskih sjednica i saborski govori Kršnjavoga o pitanju školstva. Treća serija (Druge Kršnjavijeve inicijative) sadržava gradivo koje prikazuje Kršnjavoga kao prijatelja i pomagatelja, odnosno podupiratelja. U seriji se nalazi gradivo o angažmanu Kršnjavoga da doprinese obilježavanju obljetnice Franje Ksavera Kuhača kao i o zastupstvu biskupa Ivana Krapca u prvostolnici po pitanju Đakovačkog vlastelinstva. Četvrta serija (Razni Kršnjavijevi politički angažmani) opsegom je malena, a sadrži gradivo o ostalim političkim angažmanima Kršnjavoga: kandidat za zastupnika Vinkovačkog kotara; angažman unutar Stranke prava; rad u zagrebačkoj Gradskoj skupštini te Povjerenstvu za zakonodavne radnje. Peta serija (Profesura na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu) sadrži vrlo opsežna predavanja Kršnjavoga o povijesti umjetnosti i estetici kao i materijale nastale u radu sa studentima. Najopsežnija je šesta serija (Radovi) koja sadrži rukopise Kršnjavijevih djela, prijevode klasičnih drama te razne bilješke i koncepte za članke koje je Kršnjavi pisao. Prijevodi klasičnih drama Aristofana sačuvani su u cijelosti dok se njegov prijevod Danteove „Božanstvene komedije“ sačuvao u dijelovima. Nedostaje velik dio teksta, a najviše rukopisa ima iz „Raja“, zajedno sa popratnim povijesnim bilješkama o Danteu, njegovoj filozofiji te političkoj situaciji u Italiji. Sačuvan je i dio polemika oko samog prijevoda (Perković, Uccelini, Ljubibratić). Kod autorskih djela je slična situacija: u cijelosti je sačuvan dramski tekst „Der Turm des Aegos“ o rušenju Bakačeve kule u Zagrebu, a od rukopisa romana o svetom Franji sačuvana su samo pojedina poglavlja te mali dio putopisa „Iz Dalmacije“. Najopsežniji dio gradiva ipak pripada rukopisima za različite političke i povijesne članke te članke o povijesti umjetnosti. Kako je često mijenjao političke stranke, Kršnjavija su prozivali po novinama, a on se branio te se obračunavao sa svojim političkim protivnicima i neistomišljenicima. Gradivo sačuvano u ovoj cjelini dokaz je tog turbulentnog vremena. Osim za političke članke, Kršnjavi je radio i bilješke te koncepte za povijesne članke, članke o povijesti umjetnosti, filozofiji, logici, ekonomiji, a sačuvani su i Kršnjavijevi rukopisi o djelima drugih (pretežno stranih autora) što je također pokazatelj njegove svestranosti. Sedma serija (Korespondencija) sadržava Kršnjavijevu korespondenciju. Uglavnom je to poslovna, a manjim dijelom i privatna korespondencija s brojnim hrvatskim umjetnicima, J. J. Strossmayerom i dr. Osma serija (Kršnjavi osobno) sadrži Kršnjavijeve svjedodžbe Požeške gimnazije; prepisku oko njegove biografije u leksikonu Das Geistliche Ungarn i Hrvatskom biografskom rječniku; fragmente njegovih autobiografskih bilješki; razne pjesme, reprodukcije, crteže i fotografije; pozivnice na izložbe i druga događanja te račune i recepte. Sačuvana je i njegova osmrtnica te nekrolozi i obavijesti o Kršnjavijevoj smrti iz 1927. Zadnja, deveta serija (Novine i novinski isječci) sadrži novine i novinske isječke koje je Kršnjavi prikupljao. Većina novina su primjerci osječkih „Die Drau“ na koje je Kršnjavi bio pretplaćen. Osim njih, prikupljao je novinske izreske većinom političkoga, ali i kulturnoga sadržaja. Iz kasnijih akvizicija u fond je uložena manja količina osobnih dokumenata; dokumenata o školovanju i smrti drugih članova obitelji Kršnjavi i s njom rodbinski povezanih članova obitelji Helfmann, kao i njihove fotografije. Također je uložena i bilježnica s bilješkama I. Kršnjavog koja sadržava bilješke na njemačkom jeziku, točnije, riječ je o popisima knjiga, časopisa i članaka u časopisima s imenima autora, a u vezi arheologije i predmeta njezinog istraživanja, odnosno predmetu istraživanja povijesti umjetnosti (od vaza do pećinskih crteža). Spominju se godine iz 19. st. Uz navedene popise na nekim su mjestima i bilješke (karakteristike) o pojedinom predmetu ili natpisu. Osim toga, uložena je i manja količina dodatne korespondencije I. Kršnjavog.
Saznajte više