Rezultati pretrage

BESMRTNI VALCER Najveći muzički film sezone. Radost za oko, uživanje za uho! Lepe žene, raskošni dekori, božanstvena muzika – remek delo muzičkog filma! Glavni glumci: Paul Horbiger, Friedl Czeppa, Hans Holt, Dagny Servaes, Maria Andergast, Fred Liewehr, Fritz Lehmann, Gretl Theimer Režija i produkcija: EMO Sadržaj: Johan Štraus otac je na vrhuncu svoje slave. Obožavaju ga žene, otima se o njega celi Beč. Ali slavni umetnik pozna zle strane boemskog života, i hteo bi zato da njegovi sinovi postanu nešto drugo nego on, inžinjeri, trgovci, što koji hoće, samo ne muzičari. Deca su nasledila njegovu ljubav za muzikom, a majka ih potpomaže u njihovoj želji da postanu umetnici. Dolazi do tragične porodične svadje, koja se završava time što otac ostavlja svoj dom i odlazi da živi kod svoje ljubavnice. Johan, najstariji sin, posvetio se potpuno muzici, dok srednji sin, dirnut sudbinom svog oca koji je umro napušten od svoje ljubavnice iz interesa, obećava ocu na samrtnom odru da će postati inženjer. Ali, dobra krv ne laže! I on ne može dugo da odoli čežnji koja ga vuče da komponuje nove valcere, da stane na podij i da diriguje orkestrom. – Što se tiče mladjeg, za njega takodje ne postoji ništa drugo osim muzike. Ni on neće da izostane za svojom starijom braćom. Dolazi do rivalstva medju njima! Johan je postigao vrhunac slave, dok srednji sin mora da se zadovolji da živi u njegovoj senci, a najmladji da od vremena do vremena zamenjuje jednoga od njih. Kada je skoro došlo do razdora, pobedjuje u njima osećaj zajednice slavnog imena, oko kojeg se sva tri brata okupljaju, prenoseći slavu bečkog valcera celim svetom. - 29.01.-01.02.1942., vidi zbirka prospekti do 1945.

DIJETE GARNIZONA (DREI TAGE MITTELARREST) Manuskript: B. E. Luthge, Heinz Gordon, Karl Noti. Režija: Karl Boese. Kompozicija i glazbeno vodstvo: Arthur Guttmann i Nico Dostal Osobe: Služavka Auguste – Lucie Englisch; Max Plettke – Fritz Schulz; njihova kćerka Eva – Gretl Theimer; major Faber – Paul Otto; njegova žena Adelheid – Ida Wust; gradonačelnik Hoffmann – Max Adalbert; Franz Novotni – Felix Bressart; Pisar Zippert – Paul Horbiger 100% njem. veseli tonfilm. sistem tonskog snimanja Tobis Mali provincijski gradić Flowinkel teško je prepoznati u posljednjih godinu dana. Od tog se naime vremena grad ponosi svojom vlastitim garnizonom. U jednolični i dosadni život ušlo je promjene i života – poslovi i trgovine dobili su novi zamah, mlade djevojke dobile su dugo očekivane dobre plesače, majke i domačice kuju razne ženidbene planove, a da u opće ne govorimo o služavkama i kuharicama. One konačno imaju sada ponekada priliku za ljubakanje, a o prijašnjoj dosadi nema više ni govora. Samo je jedan čovjek koji se ne raduje i veseli kao svi drugi, to je gradski načelnik Hoffmann. Sve do dolaska vojske bio je on priznat i uvaženi prvi gradjanin grada a sada ga je major Faber, komandant puka potisnuo sasvim u pozadinu. Ovo zapostavljanje ga dakako silno ljuti i zato gdjegod može pravi on vojsci, a specijalno majoru Faberu svakakve neprilike, dabi se barem nekako osvetio. No major, koji drži situaciju u svojim rukama, ne zapaža ove sitničave podvale i ne uzrujava se mnogo ni onda kad gradonačelnik započinje svoju borbu otvorenije i jasnije. Tada dolazi gradonačelniku u pomoć sretni slučaj. Njegova kuharica Augusta dobila je dijete s jednim vojnikom. Ona nezna tko je otac, jer joj se krivac nije kasnije nikada pokazao naoči; ona znade samo da je on vojnik. Gradonačelnik se prihvaća ove prilike s užitkom i misli da je sada vrijeme kad se može osvetiti vojsci, a specijalno g. majoru. Zato on napiše majoru pismo u kome zahtijeva da se ustanovi krivac i povuče na odgovornost. Major zaista provede istragu, ali bez rezultata, nitko ne će da se prizna ocem i gradonačelnik dobije negativan odgovor. Njega međutim takav odgovor ne zadovoljava. On postaje agresivniji i zahtjeva kategorički da se pronadje nepoznati otac. Major postaje radi ovakove upornosti malo nervozan i dozvoljava gradonačelniku da pošalje svoju kuharicu u vojarnu i da ona sama pronadje oca. Augusta zaista odlazi u vojarnu. Max Plettke, veseli i objestan Berlinčanin, otac je djeteta ali se boji posljedica svojega očinstva. Zato on na lukavi način izbjegne tome pregledu. Pravovremeno prijavljuje se naime bolesnim liječnik ga proglasi simulantom i za kaznu dobije 3 dana zatvora. Max nastupa tu kaznu s najvećim zadovoljstvom, jer to je baš ono štoje on htio. Nije dakle čudo štoje osobni pregled vojnika ostao bez rezultata. Majora počinje već cijela stvar da ljuti i on odluči da se gradonačelniku i gradjanima grada Flowinkela osveti. On zamoli oficire, da saobraćaj s gradjanstvom smanje što je više moguće i da pripazi da se obični vojnici ne bi sa djevojkama iz mjesta upuštali u nikakove intimnosti. Drugim riječima vojska ima da vodi pasivnu rezistensiju, da bi gradjanstvo opazilo da se bez vojske ništa ne može. Sav svoj bijes iskaljuju gradjani na gradonačelnika, jer njega smatraju glavnim kricem. Njega toliko napadaju da postoji opasnost da će izgubiti i svoj položaj i on, iz straha kuša na sve načine da uredi stvari da se pomiri s majorom. Što više on nagovara jednog gradskog činovnika, da se prizna ocem fatalnog djeteta, koje je sve to skrivilo. I njegova žena, koja ima istu ideju načini isti pokušaj s nekim drugim činovnikom. Major to saznaje i postaje mu jasno da su u protivničkom logoru spremni na popuštanje. Gospodja gradonačelnikovica načini majoru nenadani posjet. Ona ga moli da sada kad se je razjasnilo sve sa djetetom, da ipak dodje sa svojim vojnicima na svečanost. Svečanost je počela, ali prisutni su samo gradjani. Raspoloženje je vrlo slabo, jer bez vojske nema prave zabave. Namjesto dobre vojne glazbe svira na zabavi primitivna i loša gradska vatrogasna glazba. Gradonačelnik, kojega napadaju sa svih strana upravo je očajan. Tada se iz daljine začuje sviranje vojničke glazbe svi postaju uzbudjeni. Odlazi li vojska na vježbe ili dolazi na zabavu? Nakon nekoliko časaka svima je odlanulo, jer vojska s glazbom na čelu ulazi u dvoranu. Major, gradonačelnik i druge ugledne ličnosti grada mire se odmah, nakon toga i oficijelni program svečanosti počinje. Na pozornici nastupa sada Max Plettke sa svojim nerazdruživim prijateljem Francem Novotnijem, u nekom tirolskom duetu, Max igra žensku ulogu, ali Augusta ga ipak prepoznaje. Ona se je medjutim zaljubila u Novotnija i kad cijela stvar dolazi pred majora, Augusta ustvrdi da je Novotni otac. Kako se je Novotni smrtno zaljubio u Augustu to se i on rado priznaje ocem i dobiva Augustu za ženu. - Bosna film, Zagreb, 28.12.1932., vidi zbirka prospekti do 1945.

U nedjelju 27. listopada 1935. premijera novog filma u režiji slavnog Ralph Arthur Roberts-a IGRA S VATROM (SPIEL MIT DEM FEUER) U glavnim ulogama: Paul Horbiger, Trude Marlen, Elga Brink, Willy Schaeffers, Aribert Wascher Ovaj film je pravi veseli bračni labirint, u kome se jedna za drugom nižu salve smijeha u publici. - vidi zbirka prospekti do 1945.

IZDAJICA (CINKER) Režija: Karl Lamač i Mac Fric. Manuskript: Rudolph Katscher i Otto Eis. Fotografija: Otto Heller. Sistem tonskog snimanja Tobis Prvi i najnapetiji kriminalni film po romanu Edgara Wallace-a Osobe: Lillie Trent – Lissy Arna; Kapetan Leslie – Carl Ludwig Diehl; Frank Sutton – Fritz Rasp; Beryl, njegova nećakinja – Peggy Norman; Joshua Harras – Paul Horbiger; Bill Anerley, direktor Leopard Kluba – Szoke Szakall; Charles Tillman – Robert Thoeren; Harry – Jack Mulong-Munz; Inspektor Elford, Scotland Yard – Ernst Reicher; Narednik Muller – Karl Forest; King, mladi igrač – F. Leska Tko je Cinker? Cinker je čovjek, koji periodično opskrbljuje Scotland Yard sa prijavama tako, da im sa matematskom točnošću i sigurnošću padaju u ruke sami teški i okorjeli zločinci. Pisma, pisana uvijek na istom pisaćem stroju i gotovo jednakim sadržajem, dolaze na stol inspektora Elforda, u kojima mu nepoznati Cinker saopćuje, da se toga i toga dana, u taj i taj sat može uhvatiti ovaj ili onaj zločinac. On naime kupuje od provalnika ukrađenu robu pa ako se ne mogu pogoditi za cijenu, izdaje ih iz osvete. To su već mnogi provalnici iskusili na vlastitoj koži i zato su morali odležati u tamnici po nekoliko godina. Jedan od ovih je kapetan Leslie, a drugi Harry, kradljivac dragulja koji je upravo izdan. Harry želi da uhvati Cinkera i da mu se osveti, ali kako? Tko je Cinker? Gdje se nalazi? O njemu ništa drugo nije poznato već to, da na jednoj ruci imade raskoljeni nokat. Cinker je već izdao Scotland Yardu mnogo zločinaca, a ima već na savjesti nekoliko umorstava. Policija ulaže sve sile, da ga uhvati, ali sve je uzalud! Sve se diglo protiv tajanstvenog Cinkera ali je situacija otežana s time što nitko u nikoga nema povjerenja. Međutim Harry je najbolje sreće! On je već u tragu Cinkeru, ali Cinker to znade, a kad mu postaje preopasan, ubije ga. Među mnogima koji traže Cinkera nalazi se također jedna energična i mudra žena. Traže ga svuda – u uredu Franka Suttona, trgovca automobilima – u zloglasnom Leopard klubu – ali uzalud! Zadnje njegove žrtve bile su Kapetan Leslie i Frank Sutton, koji su mu postali preopasni te ih je uklonio. Konačno nakon divljeg i uzbudljivog lova uspije nekolicini mladih ljudi da uhvate Cinkera.Tko je Cinker? i kako su ga ulovili, to ćete vidjetu u filmu Cinker. - Avala film, 11.08.1935., vidi zbirka prospekti do 1945.

PLAVI SAN Pučki komad od Walter Reisch i Billie Wilder. Film Erich Pommerove produkcije. Glazba je od Werner R. Heymann. Režija: Paul Martin Osobe: Jou-Jou – Lilian Harey; Willy I. – Willy Fritsch; Willy II. – Willy Forst; Strašilo ptica – Paul Horbiger; Ilustrirana Ilse – Trude Hesterberg; Merrymann – C. Hooper Trask; Njegov sekretar – Hans Deppe; Vratar – Wolfgang Heinz Nadalje sudjeluju: Barbara Pirk, Ina van Elben, Ernst Behmer, Hugo Doblin Svi snivaju o sreći preko dana kod svog napornog rada. Tako oba mlada prijatelja Willy I. i Willy II. koji se poput vjeverica penju po svojim lojtrama i čiste prozore, mala plava Jou-Jou – koja svoj kruh zarađuje u nekom putujućem cirkusu. Ilustrirana Ilse, koja još uijek očekuje svog suđenog – svi oni sanjaju i pjevaju pjesmicu o sreći. Čežnja obih Willy-a dobiva stanovite forme onim časom kada se upoznaju sa plavokosom Jou-Jou, koju vratar amerikanskog konzulata izbacuje iz zgrade, jer silom hoće da prodre do generalnog konzula u želji da ju angažira za filmskog stara i pošalje u Ameriku. Ona priča svojim novim znancima – koji se kavalirski za nju zauzmu, da nema nikoga na svijetu, osim svog malog psića. Oba prijatelja Willy-a vode Jou-Jou u njihov stan – neki stari prazni vagon, gdje ih dočekuje stari "Strašilo ptica", koji obim prijateljima vodi gospodarstvo. Stari, čim opazi Jou-Jou sluti, da će se radi nje oba prijatelja Willy-a posvađati, jer je mala tako lijepa, da se obojica moraju u nju zaljubiti. Jou-Jou dobiva za stanovanje posebni vagon, ali oba srca Willy-a sanjaju o bračnoj sreći. Strašilo ptica upozorava je na opasnost, koju ona prestavlja za svoje nove znance, a ona to uvidivši, postaje žalosa, jer je svoj novi dom vrlo zavoljela. U novinama čita, da je Merrymann, koji joj je obećao angažman za Ameriku, stigao u Berlin. Sada se Jou-Jou očajnički bori da dođe pred svog Merrymanna, a on ju angažira samo da je se riješi. Oba Willy-a kada su saznali, da ih Jou-Jou ostavlja, postali su žalosni, a Willy II. pošao je Merrymannu i održao veliki govor proti maniji postajanja filmskih starova. Merrymannu se taj govor vrlo svidi, jer mu je baš takav govor potreban, da se otrese svih nasilnika te angažira Willy-a II.; koji sada dnevno taj govor mora u tri jezika održavati i prekine ugovor sa Jou-Jou. Willy II. na to daje svoj blagoslov Willy-u I. i Jou-Jou, a on ostaje u namještenju kod Merrymanna. - vidi zbirka prospekti do 1945.

SAMO TI (NUR DU) Režija: Willi Wolff Lica: Yvette Carell, revijska zvijezda – Charlotte Ander; Robert Paulsen, skladatelj – Walter Janssen; Georg Lenz, revijski pjesnik – Fritz Schulz; Bela, buffo i plesni komik – Tibor von Halmay; Direktor revije – Paul Morgan; Plesačica Mizzi – Marianne Winkelstern; Konzul Richard Geldern – Hermann Valentin; Njegova kći Lilly – Anita Doris; Geldernov tast, grof Belmont – Paul Horbiger; Nadzornik pozornice – Wilhelm Bendow; Markiz Piowati – Henry Bender; Direktor opere – Ferdinand Bonn; Stražar – Paul Gunther Stražar obilazi noću ulicama tihoga predgrađa. Iznenada odjeknu zov: U pomoć! Stražar prodre u stan – sve je samo pokus za revijsku igru: Yvette Crell, obljubljeni revijski star, Georg Lenz, pjesnik pun velike nade, plesač i pjevač Bela Ratkay i slavni revijski skladatelj Robert Paulsen vrše pokuse za veliku jesenju reviju. Nesporazum je brzo objašnjen i stražar odlazi zadovoljan. Ali od te šale izrodila se zbilja: Yvette ljubi Roberta, Robert ljubi Yvettu, ali ne trpi, da ga ona uvijek naziva nadimkom Bubi i da on uvijek mora komponovati lake revijske skladbe, mjesto ozbiljne glazbe, kao što bi on to želio. Ta svađa nastavlja se na veoma uzbudljivom pokusu revije u teatru. Čini se, kao da ništa nije u redu. Direktor bijesni, libretista i skladatelj psuju se, da se sve trese, izmišljaju se novi šlageri, kušaju se novi plesovi – na pozornici je strašna galama. Iza kulisa nalazi se mala grupa posmatrača: Generalni konzul Geldern, teški milijunaš, njegova kći Lilly i njegov tast grof Belmont, veseli udovac, koji je smjeta zapodjeo flirt s plesačicom Mizzi. Robert Paulsen se upoznao sa Geldernovom kćerkom Lilly. Ona se divi njegovom talentu i hrabri ga da se posveti ozbiljnoj glazbi. Revija je imala silan uspjeh, i tako je došao dan tristotog prikazivanja, koje je bilo i zadnje prikazivanje. Yvette je presretna. Pozvala je Roberta i Georga u svoj stan na malu intimnu večeru, da proslave oproštaj od te revije.Ali, iste večeri pozvan je Robert na svečano primanje kod Geldernovih u Grand Hotelu. Tu je trebalo da direktoru svira nekoliko izvadaka iz svoje nove opere, koju je komponirao na Lillynu ponuku. Sve je to udesila Lilly. Ona ljubi Roberta, pa je stoga zamolila svoga oca, da se zauzme za njega. Geldern bi rado vidio u zetu drugoga Puccinija, pa je stoga bio pripravan, da podmiri sve troškove operne direkcije. Robert je udesio svađu u Lillynom stanu, te je tako našao razlog, da se rano ukloni, a u stvari da ode u Grand Hotel. To je bilo za njega fatalno. Sve se svršilo zarukama, a kasnije i vjenčanjem Roberta i Lilly. Nakon prvog ogromnog neuspjeha, koji je doživio sa svojom operom, Robert uviđa da ne može živjeti bez Yvette i da njegov život ima pravoga smisla tek u reviji. Stoga se vraća starim prijateljima i posvećuje se radu na revijskim skladbama, kojima je imao da zahvali raniju slavu. U Yvettinom je zagrljaju našao zaborava za izgubljeni jaj i raskoš bešćutnih bogataša. - Avala film, vidi zbirka prospekti do 1945.

U srijedu 30. ožujka 1938. SKITNICE Režija: Karel Lamač U glavnim ulogama: Erika Druzović, Paul Horbiger, Lucie Englisch, Rudolf Carl, Gretl Theimer, Walter Gruters Ovaj film je snimljen po besmrtnoj opereti C. M. Ziehrera "Die Landstreicher". - vidi zbirka prospekti do 1945.

U STAROM BEČU (BEČKI DON JUAN) Režija: W. E. Emo. Scenario: H. Sassmann, E. W. Emo Lica: Ferdinand Strodl – Paul Horbiger; Ludmila Berndt – Gusti Huber; Maks Jolander – Franz Schafheitlin; Franci – Erika Dannhoff; Golo, bacač noževa – Hermann Erhardt Ferdinand Strodl je najpoznatiji bečki fijakerista. Žene ga vole, ali on mnogo ne mari za njih. Neće što više da uzme za ženu ni svoju gazdaricu udovicu Henghappel. Strodl je stalni fijakerista otmjenog Maksa Jolandera, u duši dobrog čovjeka, ali nesavjesnog ženskara koji je upropastio već mnogo djevojaka. Posljednja njegova žrtva je Franci koju on zavede i kad neće da je uzme za ženu, mora da se bije u dvoboju u kojem bude lakše ranjen. Čudnim slučajem upozna se Strodl sa Ludmilom Berndt, cikurskom artiskinjom, koja je pobjegla od svog zaručnika i partnera bacača noževa Goloa. Ludmila prespava kod Strodla i ujutro kad odlazi od njega vidi je gdja Henghappel, koja u svom bijesu otkaže Strodlu i odluči da proda konje. Strodl je očajan i izjada se Jolanderu, koji mu uzajmi novce da bi mogao kupiti konje i postati samostalan. Strodl se tome neobično raduje tim više što je zavolio Ludmilu, pa namjerava da ju uzme za ženu. Ludmila medjutim nije mu rekla tko je i što je i kad je Strodl saznao da mu je ona lagala, otjerao ju je grubo od sebe. Ludmila, očajna, luta parkom i namjeri se na Jolandera. Taj počne da joj udvara ne znajući njezine veze sa Strodlom. Strodl to sve medjutim krivo shvaća i u jednom času srdžbe predbacuje Jolanderu da je nesavjestan lopov. U nastaloj svadji on Jolandera nespretno gurne i ovom padne Venerin kip na glavu tako da je na mjestu ostao mrtav. Strodl bude osudjen na 8 mjeseci tamnice i u kasnoj starosti umre u svome fijakeru, čekajući mušterije pred nekim barom. - 01.06.1942., vidi zbirka prospekti do 1945.

VELIKA LJUBAV MLADOGA PRINCA Režija: Arthur Robinson. Film je sniman po ideji Christiana Uhlenbrucka. Produkcija: Max Pfeiffer Osobe: Kralj – Paul Hoerbiger; Knez Leopold od Anhalt-Dessau – Willy Fritsch; Kneginja-majka – Ida Wust; Baron v. Chalisac – Gustav Waldau; Greschke, kaplar – Herman Speelmans; Apotekar Foese – Jakob Tiedtke; Aneliese, njegova kćerka – Trude Marlen; Učitelj Schmitt – Alexander Engel; Princesa Marija – Alice Treff; Grof Syringen – Hubert V. Meyerink; prvi poslanik – Walter V. Allworden; drugi poslanik – Hadrian Neto; Gradonačelnik – Hans Sternberg; Pukovnik Hall – Paul V. Mederow Aneliese Foese stoji pred svojim ogledalom i uljepšava se. Leopold, knez od Dessau sa kojim je ona provela djetinstvo, vraća se kući iz rata. Vojnička glazba čuje se sve bliže a odmah iza svoje ponosne garde jaši sam knez. Svi ga pozdravljaju oduševljeno i Aneliese je istrčala sa kiticom potočnica da pozdravi kneza, no Leopold je nije ni opazio našto se ona žalosna opet povuče. Grad daje zabavu u čast povratka kneza. Svi biraju djevojku s kojom će knez otvoriti ples. Leopold opazi Aneliesu i vidi kako je postala lijepa te neće s nikim da pleše osim s Aneliesom, on sam čita izborne cedulje i uvijek čita Aneliesino ime. Tako oni zaplešu. Leopold i Aneliese zavole se i sastaju se dnevno. Kneginja-majka to sazna i pozove na dvor lijepu princezu Mariju od Hessena u želji da se Leopold zaruči s njome. Da unište njegovu ljubav prema Aneliesi dojave Leopoldu da ona ljubaka sa učiteljem. Leopold odjuri do Aneliese i zateče tamo učitelja koji je prosio Aneliesinu ruku. Medju njima dodje do svadje i Leopold ode istu noć sa vojskom na bojno polje. Kneginja prisili Aneliesu da se vjenča za učitelja. Leopold dodznavši to zapovijedi da se neprijateljska tvrdjava juriša a on vodi u prvim redovima, no njegov adjutant i vjerni prijatelj Greschke juri po Aneliesu, koju u zadnji čas prije vjenčanja zatekne i dovede je Leopoldu. Neprijatelj je pobijedjen, a Leopold i Aneliese se vjenčaju, mejdutim stigne imenovanje od kralja kojim podiže Aneliesu na kneževsku čast. - 14.05.1935., vidi zbirka prospekti do 1945.

Metropol kino, Bjelovar u nedjelju 5 veljače i ponedjeljak 6 veljače 1939. prikazuje muzički velefilm nagradjen na biennalu u Veneciji ZAVIČAJ po istoimenoj glasovitoj drami Hermana Sudermanna U glavnim ulogama: Zarah Leander, Heinrich George, Leo Slezak, Paul Horbiger, Georg Alexander Veličanstvena muzička drama s najprominentnijim starovima. Neosporno najbolji film divne Zarah Leander. Jedan nezaboravan dogadjaj. Ovaj velefilm pun je tragičnih i uzbudljivih momenata, a najdramatskije su scene, kada se otac susreće sa kćerkom, koju nije osam godina vidio, i koja se vraća kao slavna pjevačica Maddalene dal Orto, i jedino strepi pred tim da je otac zapita, šta je radila kroz tih osam godina i kako se je dovinula do slave. - vidi pod Borneo, zbirka prospekti do 1945.

U petak 24 prosinca 1937. prikazuje tonfilmsku komediju GOSPODIN POTSTANAR Režija: Georg Jacoby U glavnim ulogama: Paul Horbiger, Liane Haid, Harald Paulsen, Erika Glassner, Jakob Tiedke Film pun humora, komičnih zapletaja, lijepih pjesama i plesova, salve smijeha. O prokuristi koji je neobično pedantan, ali koji konačno uvidi da u životu ima ljepših stvari, osim kontroliranja računa. Neugodni doživljaj neženje kojem u stanu spava strana dama. - vidi zbirka prospekti do 1945.

IZVINITE POGREŠILA SAM! Umjetničko vodstvo: Geza von Bolvary. Glazba: Nikola Brodsky Osobe: Eva – Franciska Gaal; Posjednik Balogh, njen otac – Werner Pledath; Njegova žena – Lotte Spira; Paul Murray – Paul Horbiger; Direktor Roland – Oskar Sima; Tini – Ursula Grabley; Stangl – Szoke Szakal; Mogyorossi – Huszar Puffy Eva Balogh pošla je u grad, da bude svjedokinja svojoj prijateljici Tini prilikom njenog vjenčanja. Možete si pomisliti, kakovo je bilo njeno iznenadjenje, kada je zaručnik ponovno odgodio vjenčanje. Tinika je veoma tužna, a Eva uzima cijelu stvar u svoje ruke, kako bi se situacija što prije rasčistila. I kako je već odlučna ulazi u hotel i prilijepi zaručniku snažnu zaušnicu i – skandal je gotov. Čovjek, koji je primio zaušnicu nije bio zaručnik, nego slavni pianista Paul Murray, koji se baš nalazi na gostovanju. Cio grad govori o ovoj čuški, a da stvar postane za pianistu još neugodnija, njegov menager ga okruži velikim brojem žena, jer je mišljenja, da je bolje više zaušnica, nego samo jedna. Murray medjutim dolazi sve više do uvjerenja, da je možda ipak jednom jednoj Evi obećao ženidbu i misli, da je ta Eva sada došla po svoje pravo. Eva je sva nesretna, jer je Murray tako nedužan dobio zaušnicu i jer se je tom prilikom držao tako neusiljeno. Osim toga on joj je neobično simpatičan. Da bi ga opet mogla vidjeti ona igra ulogu ostavljene. Oboje se ljube i moraju svoje uloge dalje igrati. On ju poziva na čaj da vidi, da li ga ona zaista ljubi ili igra samo komediju. Sada je ali Eva ozbiljno razljućena. – Drugoj je obećao ženidbu, a njoj udvara! I sada nježna Evina ruka po drugi puta prilijepi jednu na Murrayevo lice, a Eva sama zaplakana pobjegne. Ali on bježi za njom, jer znade, da mu niko više ne može toliko značiti kao ova mala djevojčica. - Avala film, 02.05.1935., vidi zbirka prospekti do 1945.

KONCERT PO ŽELJI (WUNSCHKONZERT) Režija: Eduard von Borsody U glavnim ulogama: Ilse Werner, Carl Raddatz U koncertnom dijelu filma sudjeluju: dražesna Marika Rokk, poznati komičar Heinz Ruhmann, Paul Horbiger, neodoljivi Weis-Ferdl, odličan pjevač Wilhelm Strienz i orkestar berlinske filharmonije. Ufa film Inge Wagner upoznala se na Olimpijadi u Berlinu 1936. god. sa avijatičkim poručnikom Herbertom Kochom. Iz poznanstva rodila se velika ljubav. Koch je onda iznenada dobio nalog da se uputi tajno u Španiju. Kod odlaska saopćeno mu je da je najstrože zabranjeno obavjestiti prijatelje i znance o mjestu boravka. 1939 izbija rat. Inga se opet nalazi u svom malom rodnom gradiću. Kod Wagnerovih nalazi se u oproštajnom posjetu avijatički poručnik Helmut Winkler, prijatelj Ingin iz djetinstva. Prije odlaska na bojno polje htio bi se on zaručiti sa Ingom. Ona ga odbija. Ne može zaboraviti Kocha i ako o njemu nije nikada više ništa čula. Helmut Winkler dodjeljen je uzletištu na Sjevernom moru. Njegov zapovjednik je kapetan Herbert Koch. Postali su dobri prijatelji. Jednoga dana Inga sluša Koncert po želji. Heinz Goedecke najavi: Kapetan Koch želi si kao uspomenu na Olimpijadu još jednom čuti olimpijske fanfare. Od radiostanice nabavi si Inga njegovu adresu i malo kasnije putuje već u Hamburg gdje bi se oni imali sastati. U medjuvremenu lete Koch i Winkler na neprijatelja. Winkler bude ranjen i odvezen u bolnicu. Koch koji ga onamo vodi nadje slučajno medju njegovim papirima Inginu sliku. Winkler mu izjavi da je to slika njegove zaručnice. Dok se Koch nalazi kod Winklera dodje Inga. Budući da drži da je ona zaručnica Winklera hoće je se odreći. Sada mu Winkler prizna da uopće nije zaručen s Ingom i na svom bolesničkomu krevetu spaja ih zauvijek. - Super film, Zagreb, vidi zbirka prospekti do 1945.

U nedjelju 1. ožujka 1936. premijera najvećeg muzičkog i pjevačkog filma sezone KRALJICA LJUBAVI (LIED DER LIEBE) Režija: Fritz Peter Buch i Herbet Fredersdor. Glazbena obrada: Hans Otto-Borgmann U glavnim ulogama: Alessandro Ziliani, Carola Hohn, Paul Horbiger, Fita Benkhoff Alessandro Ziliani simpatična pojava, vanredno lijep glas osvaja u filmu i u gledalištu sva srca. Film je raskošno opremljen. Uz odličnu režiju najljepši cvijet operske glazbe Traviata, Manon Lescaut, Andre Chenier i Butterfly u jednom filmu. - vidi zbirka prospekti do 1945.

Metropol kino, u petak 24.01.1941. MAJČINA LJUBAV (MUTTERLIEBE) Režija: Gustav Ucicky. Sudjeluje orkestar Bečke filharmonije U glavnim ulogama: Kathe Dorsch, Paul Horbiger, Volf Albach Retty Svatko ima majku, svatko je osjetio najdragocjenije blago koje je dato čovječanstvu, a to je majčina ljubav. Radnja ovog filma, uvjek istinita, vječna kao što je vječno zvjezdano nebo iznad nas, režija snažna i puna nadahnuća, muzika koja podcrtava najdramatičnije momente i uzdiže srce i dušu, sve to čini ovaj film umjetničkim djelom koje se nemože zaboraviti. Plemenit i osjećajan film kojeg treba da vidi svaka majka, svaki otac i svako dijete. - vidi pod Pustolovine Gore Gabora, zbirka prospekti do 1945.

U srijedu 22. siječnja 1936. NA POSLJEDNJOJ STANICI U glavnim ulogama: Paul Horbiger, Maria Andergast, Hans Moser, Oskar Sima Umjetničko vodstvo: Paul Horbiger. Glazba: Viktor Corzilius Komedija Na posljednjoj stanici postigla je svuda svojom originalnošću, igrom glumaca i melodijoznom glazbom veliko oduševljenje. - vidi zbirka prospekti do 1945.

U nedjelju 20. veljače 1938. PETER U SNIJEGU Režija: Karl Lamač U glavnim ulogama: Traudl Stark, Liane Haid, Paul Horbiger Mala Traudl Stark ponovno u filmu. Bečko čudo od djeteta osvojiće ponovno simpatije svih svojom igrom. Nasmijaćete se kao nikada. - vidi zbirka prospekti do 1945.

PJESMA ZA TEBE Režija: Joe May Glumci: Jan Kiepura, Jenny Jugo, Paul Kemp, Ida Wust, Ralph A. Roberts, Paul Horbiger, Falkenstain, Jessie Vihrog, Junkermann Lixie, malo dražesno djevojče, je vrlo zaljubljena u svoga Teu. Oni bi se rado i ženili, ali Teo je samo mali kafanski muzikant. Kako bi mu trebalo preporuke i protekcije, da bi dobio jedno slobodno kapelničko mjesto na drž. operi, obraća se Lixie na slavnog tenora Gattia, kojega je slučajno prilikom probe Aide upoznala. Ovaj obećava pomoć, ali Teo nestaje, pošto se je nezgodno držao pred Lixie, koja dobiva uvjerenje, da ju on niti nevoli. Gatti nemože zaboraviti malo ljupko djevojče i počimlje ju tražiti putem novina. Lixie pristaje na ponovan sastanak, ali pod uvjetom da Gatti pjeva u dobrotvorne svrhe. Gatti stvarno ispunjava njezinu želju, ali Lixie iz prkosa pristaje da pođe za neumornog njezinog obožavatelja, baruna Kleeberga. Skoro bi i došlo do ove nemoguće veze, pošto je barun već u godinama i nikako ne odgovara maloj nježnoj djevojci. Prilikom vjenčanja – u zadnji čas, kada treba pasti ono sudbonosno da, Lixie čuje iz crkvenog kora Gattijev glas i mjesto da kaže ne. Nastaje lom, ali je ipak sretan. - 28.04.1933., vidi zbirka Stakić

U subotu 14. kolovoza 1937. TKO JE LUD Režija: W. E. Emo U glavnim ulogama: Paul Horbiger, Trude Marlen, Hans Moser, K. L. Schreiber Film o luđacima koji nisu luđaci, o natkonobaru koji igra Romea i o Vanderbiltu koji je zaista Vanderbilt. Duhoviti zapletaji, komične snece, šaljiva i ozbiljna ljubav. - vidi zbirka prospekti do 1945.

U nedjelju 27.09.1936. VALCER NA NEVI JOHANN STRAUSS U PETROGRADU Režija: W. E. Emo U glavnim ulogama: Paul Horbiger, Theo Lingen, Ernst Dumcke, Elisa Iliard, Aribert Wascher, Adele Sandrock, Erika Steithorst Kralj valcera u Petrogradu, na sjajnom carskom dvoru. Njegove melodije u zvucima balalajka. Ljepota, raskoš, glazba, ljubav. - vidi zbirka prospekti do 1945.

VJEČNI AUGUSTIN (DER LIEBE AUGUSTIN) Redatelj: E. W. Emo Glumci: Paul Horbiger, Michael Bohnen, Maria Andergast Uspomena na Vječnog Augustina, prvog bečkog pučkog pjevača, živi već stoljećima. Stari Beč sačuvao je tu uspomenu na čovjeka, koji ga je nekada razveseljavao i bodrio sa svojom pjesmom i glazbom, i ta se uspomena pretvorila u legendu. Bilo je to za vrijeme, kad su mogućnici živjeli po primjeru tadanjeg francuskog dvora. Tako se i na bečkom dvoru nalazila francuska ljubavnica, markiza de Valais. Vječni Augustin je o njoj pjevao mnoge rugalice, a za kratko vrijeme te bi pjesme pjevao cijeli grad. Dakako da je markiza zamrzila Vječnog Augustina. Car je volio glazbu i utvarao si je, da je veliki skladatelj. O tome ga je neprestano uvjeravao grof Trautenberg, njegov učitelj glazbe, samo za to da sačuva svoje mjesto. On bi caru podmetao Augustinove skladbe, koje je navodno car stvarao u palusnu. No, jednog je dana čuo car "svoju" poznatu mu melodiju, koju je ispod prozora pjevao Augustin. Tu je priliku iskoristila markiza. Pjevanje je bilo zabranjeno, a markiza je Augustinu poslala otrovnu paštetu, ali Augustin tu paštetu nije okusio. U to je stala harati kuga. Dvor je otišao u Prag. Augustin je bio uhićen, ali se oslobodio tamnice. Bio je sav skršen, jer je od kuge umrla njegova prijateljica Mariandl. Pijanog Augustina bacili su u jamu s lješinama, ali se on osvijestio i izvukao. Živio je dalje. Živi i danas u bečkoj legendi. - 16.09.1942., vidi zbirka prospekti do 1945.

Corso kino, Bjelovar. U nedelju 16.02.1941. ZBOGOM BEČU Glumci: Paul Horbiger, Gusti Wolff, Aribert Wascher Film o Beču, gradu lijeph žena i vesela života. Vesela i interesantna igra rađena po motivima opere Vesele žene windsorske od Nicolaia. Film o životu koji teče bezbrižno uz glazbu i šampanjac. - vidi pod Povratak iz pakla, zbirka prospekti do 1945.

CRKVENI MIŠ (ARM WIE EINE KIRCHENMAUS) Režija: Richrd Oswald. Po istoimenom kazališnom komadu od Ladislava Fodora. Manuskript: Felix Salten i Heinz Goldberg. Glazba: Ralph Benatzky. Glazbena ilustracija: Rolf Jacoby, Grete Walter, Lewinek-orkestar Osobe: Susi Sachs - Grete Mosheim; Barun Ulrich – Anton Edthofer; Franz, njegov sin – Hans Thimig; Grof Thalheim - Paul Horbirger; Schunzel – Fritz Grunbaum; Quapil – Paul Morgan; Olly – Charlotte Ander Generalni direktor bečke Universal banke, brun Thomas Ulrich vraća se iz Amerike, gdje je vodio pregovore o velikom ugovoru o ulju, u Beč i želi da u svoju bečku banku unese američki tempo. On dolazi iznenada. Njegovog sina moraju tražiti kod bilo koje od mnogobrojnh prijateljica, a nadzorni savjetnik grof Thalheim, čiji se posao u banci sastoji samo u tom što on svaki dan prolazi jednom mimo banke, pozdravlja baruna najsrdačnije. Toga dana vlada u banci veliko uzbuđenje i zbog toga uspije Susi Sachs da nakon raznih zaprijeka konačno dođe do sobe generalnog direktora. Ona mu sasvim kratko objavi da bi željela namještenje – govori engleski, francuski – piše strojopis i stenografiju i kaže otvoreno da si poštenim radom želi zaslužiti koru kruha. Njezina volja za rad i njezino živahno, intenzivno biće, sviđaju se barunu i kad ona jednostavno sjedne za pisaći stroj i počne pravim američkim tempom hvatati diktat, odluči barun da ju angažira, tim više što je upravo otpustio svoju bivšu tajnicu, koja je deoduše kao žena bila vrlo dražesna, ali zato kao radnica potpuno nesposobna. I za nekoliko dana Susi je svojom grozničavom radinošću zarazila čitavu banku. Ugovor o ulju mora da bude potvrđen u Prizu i barun povede sa sobom Susi, starog knjigovođu Schunuzela, svog slugu Quapila, svog sina i grofa Thalheima. U Parizu bude ugovor potpisan i zbog Susine marljivosti odvija se sve u najboljem redu. Samo jedno smeta malu Susi, u hotelu se naime najednom pojavila bivša tajnica Olly, kojoj je barun na rastanku rekao da ga jednom sjeti na to da mu se sviđala tri minute. Olly želi dakako da govori s barunom, ali Susi joj kaže da je barun prezaposlen. Konačno se barun ipak slučajno sastane s Olly i ogorčen je kad čuje da Susi nije htjela reći da ga je Olly tražila. On ugovori sastanak s Olly i naredi Susi da elegantnoj Olly pošalje cvijeće. Ali Susi pokvari barunu sve račune – ona Olly javi da barun ne može nažalost s njom večeras izaći, a barunu pošalje razne poslovne znance, koji žele s njime da govore. Susi ode s barunovim sinom i Tahlheimom da razgleda Pariz, a barun mora u to vrijeme da sluša dosadne govore poslovnih znanaca. Međutim kad se Susi vrati kući, otkaže joj barun posve nenadano namještenje. Ona si to ne može rastumačiti i očajna je zbog toga, ali kad joj konačno barun izjavio, da joj je otkazao samo zbog toga da bi joj kao privatnik, a ne više kao šef, mogao reći koliko ju ljubi, njezina sreća je neizreciva. - Capitol kino, 20.01.1932., vidi zbirka Stakić

DVA SRETNA DANA (ZWEI GLUCKLICHE TAGE Vesela tonfilmska opereta od Kadelburga. Režija: Rudolf Walter-Fein. Glazba: Bert Reisfeld U glavnim ulogama: Paul Horbirger, Claire Rommer, Senta Soneland, Paul Morgan, Jacob Tiedtke, Ida Wust Friedrich misli, da je najsretniji čovjek, jer napušta zajedno sa ženom i kćerkom grad, koji mu je postao nepodnosiv. Glavni razlog selidbi Friedricha na ladanje bio je restaurater Freisinger u čijem lokalu je glazba cijele noći svirala najnovije šlagere, radi kojih stari Friedrich nije mogao spavati. Ali njegov odlazak iz grada požurio je još više Freisingerov sin, koji se je tek povratio iz Amerike, te je imao toliko drzovitosti, da je počeo udvarati njegovoj kćeri Elsi. I na ladanju se Friedrich u svojim očekivanju prevario, jer ondje ništa nije u redu. U vili vladaju mačke, koje njeni stanovnici drže za provalnike, tako da je jedna noć nemirnija od druge. Da "sreća" u vili bude još potpunija dolazi u goste i tetka Otilija, koja uopće više ne kani napustiti vilu. Jedina, koja se na ladanju osjeća ugodno je Else, jer je Pepi Freisinger došao za njom, te ju dnevno provodi motornim čamcem po jezeru. Kada to Friedrich primjećuje, zabranjuje kćerki daljnje sastajanje sa sinom svog starog neprijatelja, kojemu zatvara i vrata pred nosom, kada se usuđuje zaprositi ruku Else. Život u vili postaje sve neugodniji, jer je u njoj počela da vlada tetka Otilija, a stari Freisinger je kupio zemljište do vile, da na njemu sagradi restaurant. Na kraju je vila na prodaju, a kao kupac vile pojavio se Pepi Freisinger, koji svojim sigurnim nastupom dobiva i Elsu za ženu. - Avala film, 30.12.1933., vidi zbirka prospekti do 1945.