Rezultati pretrage

Nastavni film o zaštiti zdravlja žene radnice u SFR Jugoslaviji. Iako je 1952. izašla uredba o zabrani zapošljavanja žene na poslovima koji su škodljivi po njeno zdravlje, opasni po život ili izrazito teški, u praktičnom životu treba dodatno i fleksibilno voditi računa o fiziološkim specifičnostima žena naročito za vrijeme njihove trudnoće.

Fra Brne odvodi iz sela Zvrljevo svog sinovca Ivu u fratre.Mladić, čestit i jednostavan, ubrzo uviđa kako fratri bahato i dokono uživaju u svjetovnim blagodatima držeći priproste seljake u strahopoštovanju. Ništa se ne mijenja niti nakon što ih je hajduk Grga na prijevaru pokrao. Ubrzo mladić dolazi u dilemu: ostati fratar i tako osigurati lagodan život sebi i svojoj obitelji, ili se oženiti lijepom Cvitom, kćerkom vlasnice obližnje oštarije. Na savjet iskusnije nesuđene punice vraća se fratrima.

U selu Zvrljevu u dalmatinskom zaleđu 1870-ih živjelo je mnogoljudno bratstvo Jerkovića, jedna od tzv. svetih loza koja je do tog doba dala već dvadesetičetiri fratra. Fra-Bakonja, izdanak loze Jerkovića, povede sa sobom u samostan na otoku Visovcu mladog i nestašnog Bakonju, jednog od svojih sinovaca. Bakonja svjedoči nepobožnom životu fratara koji su laki na jelo, pilo, novac i žene, a preko svake mjere strogi spram svojih učenika dijaka, što osjeti i na vlastitoj koži...

Plakat je crno-bijeli. Samo tekst - špica filma. Simo Matavulj BAKONJA FRA BRNE muzika BORIS PAPANDOPULO lica: Bakonja MIŠA MIRKOVIĆ Fra-Brne MILAN AJVAZ Fra-Artirep JOSIP PETRIČIĆ Fra-Srdar VASA KOSIĆ Fra-Tetka MILIVOJ PRESEČKI Fra-Blitvar MILAN ORLOVIĆ Fra-Žvalonja STJEPAN PISEK Fra-Duvalo JOSIP SLAVINAC Gvardijan JOSIP VIKARIO Balegan ACA BINIČKI Kušmelj VIKTOR STARČIĆ Osinjača RAHELA FERARI Čagljina ŠIME ŠIMATOVIĆ Šunda JOZO LAURENČIĆ Rkalina EMIL KUTIJARO Rora JOŽA RUTIĆ Kljako JOSIP BATISTIĆ Maša MIRA STUPICA Cvita MILENA VRSAJKOV Bukar OSKAR HARMOŠ Dundak DEJAN DUBAJIĆ Stipan BRANKO MATIĆ Pop Ilija STANKO KOLAŠINAC Pjevalica LJUDEVIT GALIC Krsto VLADIMIR MEDAR Predsjednik suda IVO JAKŠIĆ Sudac istražitelj KARLO BULIĆ u ostalim ulogama M. Arhanić, D. Bahun, J. Daneš, S. Drganić, V. Džamonja, M. Femić, V. Hamp, F. Hanžeković, O. Klarić, S. Kovačević, J. Livaković, V. Ljelajk, M. Matošević, M. Micić, D. Meić, G. Radev, M. Relja, J. Rosandić, V. Štefančić, D. Tadić, D. Vrbnić pomoćnik režije MATE RELJA scenograf VLADIMIR TADEJ montaža BLAŽENKA JENČIK ton ing. ALBERT PREGERNIK, MATIJA BARBALIĆ muzičko vodstvo LIDIJA JOJIĆ gradnje H. ORTINSKI, T. JANIŠ asistenti kamere K. GRČEVIĆ, V. BRADAČ, B. MADJER asistent scenografa B. DEQUAL sekretar režije N. SZENDE rasvjeta Z. HAUPTFELD maske M. MAČKIĆ kostimi M. TURKALJ rekviziti S. VLAHOVIĆ sudjeluju DRŽAVNI SIMFONIJSKI ORKESTAR OPERNI ORKESTAR HRVATSKOG NARODNOG KAZALIŠTA ZBOR RKUD "VINKO JEDJUT" dirigent BORIS PAPANDOPULO direktor filma V. DŽAMONJA organizacija K. HUDEC proizvodnja JADRAN FILM 1950. U DALMACIJI IMA BRATSTAVA, KOJA SU U NEPREKIDNOME NIZU DALA PO TRIDESET, ČETRDESET FRATARA, A TAKVA SE PLEMENA ZOVU Svete Loze. SEDAMDESETIH GODINA PROŠLOG STOLJEĆA ŽIVJELA JE U SELU ZVRLJEVU SVETA LOZA JERKOVIĆA, KOJA JE DOTADA DALA DVADESET I ČETIRI FRATRA. odjava: SVRŠETAK Film BAKONJA FRA BRNE snimljen je 1951. godine, na nitratnoj crno bijeloj filmskoj vrpci 35 mm . Uz pomoć Hrvatskog audiovizualnog centra, Hrvatska kinoteka je sa postojećih starih izvornih materijala Orwo, izradom zamjenskih izvornih materijala na Eastman Kodak poliester filmskoj vrpci 35mm, zaštitila je i restaurirala ovaj film fotokemijskim postupkom u Laboratoriju Jadran filma 2011. godine. Realizacija Programa zaštite i restauracije Nacionalne filmske zbirke Voditeljica programa: CARMEN LHOTKA, pročelnica Hrvatske kinoteka Vanjski suradnik: ERNEST GREGL, filmski tehnolog Suradnici: KATICA ŽIVKOVIĆ, viša arhivska tehničarka ŽELJKO MILAT, viši arhivski tehničar - samo na korekcionoj

KRATKI SADRŽAJ: Opis državne i društvene skrbi o djeci i majkama kroz zdravstvene ustanove, jaslice, vrtiće, škole, igrališta, izlete, dječje i omladinske domove. Prisutan je glas naratora. SADRŽAJ: - naratorica priča o raznim vrstama skrbi za djecu i majke, navodi statističke podatke te ističe razliku između prošlih vremena zapuštenosti djece i današnjih vremena kad se djeci daje odgovarajuća skrb, pažnja, ljubav, mogućnost izobrazbe i usađuje im se marljivost i kolektivni duh - djeca i odgajateljica se igraju - savjetovalište za trudnice (interijer) - porođaj (bolnička kola narodnog odbora, rodilište, pranje i vaganje djece, soba sa novorođenčadi) - Zavod za zdravstvenu zaštitu majke i djece u kojem borave majke i djeca (mliječna kuhinja, soba za majke, dojenje, djeca na terasi) - dječja ambulanta - pedijatrija (čekaonica, vaganje, pregled) - obdaništa: jaslice i vrtići (eksterijeri raznih obdaništa, igranje u dvorištu i šumi, odgajateljica, dječje nepodopštine, igranje mlina i šaha) - tvornički vrtići (jaslice za dojenčad, crtanje, dvorište: bazen, igralište) - dječji odjel bolnice (izolacijske sobe, uređaj za liječenje kvarcom – solarij) - dječji domovi (djeca poginulih partizana, djeca njemačkih vojnika, crtanje, ručak, lutkarska predstava, radionice) - kuća Ante Pavelića pretvorena u dječji dom (spavaonice, dvorište) - dvorci obitelji Pongratz i baruna Vranyczanyja pretvoreni u dječje domove - dječja odmarališta na Jadranu (kupališta, vožnja čamcem, ribolov mrežom, učenje) - natpisi: PRVI ZADATAK PIONIRA JE DA UČI/ DRUGI DA SE FIZIČKI RAZVIJA/ TREĆI DA UČESTVUJE U OBNOVI I IZGRADNJI ZEMLJE/ TITO - slet pionira (total: igralište iza današnjeg muzeja Mimara) - škola: pioniri u razredu - dom za žensku školsku djecu - radionice za odgajateljice (izrada lutaka itd.) - djeca u prometu: prometnik vodi dijete (Zagreb: ugao Tesline i Bogovićeve?, izgubljeno dijete (današnji Trg bana Jelačića, kip bana Jelačića prekriven drvenom kupolom) - nezbrinuta „besprizorna“ djeca nekad (dronjci, kartanje, pušenje) i sad (domovi za nezbrinute dječake i djevojke: izobrazba u zanatu i poljoprivredi, nogomet, mandolinski orkestar, igrališta) - domovi za učenike u privredi (sin narodnog heroja Spasoje Gaćeša, sastanak aktiva doma, tamburaški orkestar, recitacijska grupa) - Dom učenika srednje tehničke škole u Zagrebu (Klaićeva i Teslina ulica), Dom učenica srednje tehničke škole - Dom narodne studentske omladine (današnji Trg žrtava fašizma – studentski dom) - omladinska radna akcija ORA KLJUČNE RIJEČI: - zdravstvo, higijena, prevencija bolesti, djeca, obrazovanje, pedijatrija, vrtić, škola, trudnoća, bebe, dom za nezbrinutu djecu, dom za učenike, studentski dom, mladež, roditeljstvo

Ivo, naočiti mladić iz malenog zagorskog sela, svakoga se dana brine o Ružici, jedinoj kravi svojih roditelja. Jednom se, međutim, za vrijeme paše, previše zanio u jednoj od svojih zabava sa udovicom Jagom. Prepuštena sebi, krava se prejela mokre djeteline, napuhnula i zapjenila, te joj više nije bilo spasa. Jedini mogući način da se izgladi stvar bila bi Ivina što skorija ženidba kakvom bogatom djevojkom koja bi njihovoj kući,svojim mirazom, između ostalog, priskrbila i novu kravu. Nedugo zatim, njegov otac se zagledao u Pisavu, rasnu kravu svog ratnog kolege, ali jedini način da tu kravu dobije bio bi taj da Ivu oženi za prijateljevu stariju kćer Rožu. No ona, za razliku od mlađe i ljepše Janice, nije baš naočita i šepa, te ju Ivo ne želi ni vidjeti. To ipak nije bio dovoljan razlog prefriganom i pohlepnom ocu da ne dođe do ˝svoje˝ Pisave, pa Ivo, sav nesretan, nema kud nego pokorno pristati na taj brak. Svoj bunt, međutim, iskazuje time što ostaje ''svoga tela gospodar''. Ženu prezire i vara, a Roža, pak, željna muževljeve ljubavi, teško podnosi takvu sramotu i poniženje, te joj je, nakon nekoliko neuspjelih pokušaja da stvar promjeni na bolje, preostala još jedino nada da ˝vrijeme svaku ranu liječi˝.

Mladi Iva svojim je nemarom na paši skrivio smrt obiteljske junice, stoga se mora pokoriti želji strogog oca Jakova i oženiti se njemu neprivlačnom i hromom Rožom, starijom kćerkom imućnih suseljana. Roža je dobra duša i naočiti Iva joj se sviđa, no on ju sustavno ignorira, ogorčen prisilnim ulaskom u brak...