Rezultati pretrage

Vitomir Bezjak je ´66. god. diplomirao na Muzičkoj Akademiji kao najtalentiraniji kompozitor. Neiskvareni je idealista koji svoj talent ne zna kapitalizirati u društvu kojim vlada korupcija i malograđanština. No život je odjednom počeo pokazivati i njegovo drugo lice. Oženio se imućnom udovicom, a zahvaljujući svom, mutnim poslovima sklonom, šogoru ubrzo postaje afirmiranim članom takvog društva baveći se svim i svačim samo ne i komponiranjem. Njegovo novo životno geslo sada je: «ako želiš skupljati med, ne mlati po košnicama». Okružen ljudima koji u njemu prvenstveno vide izvor vlastite materijalne koristi, malo po malo i sam postaje, kako će jednom jedan njegov kolega reći, poput zuba-«što se prije kvari, tim prije postaje zlatan». No premijerna izvedba njegovog dugo iščekivanog muzičkog djela, međutim, izbacuje na površinu golu istinu s kojom se nije lako suočiti. Bezjak je prazan, a to njegovo djelo nije ništa više od niza plagiranih, tuđih melodija. I on i njegovo društvo sada strepe od velikog fijaska, ali prekasno je da bi se od koncerta odustalo. Zadnji tonovi su odsvirani i autor je pozvan na binu. Pijan je i izgubljen, no pozivu se mora odazvati. Dočekuje ga šok. Gromoglasni pljesak publike i oduševljeno skandiranje: "Bravo maestro"

Plakat je u boji. U gornjem dijelu su navedeni glumci i autori filma te naslov. Ispod su glavni likovi iz filma. Muškarac stoji iznad žene i grli ju dok se gledaju u ogledalu. Na plakatu piše CANNES ´78.

Plakat je u boji. Podijeljen je u dva dijela od kojih svaki dio prikazuje scenu iz filma. Na jednoj sceni je puno likova okupljeno oko klavira. Na drugoj su prikazani muškarac i žena kako sjede za stolom. Oko njih ljudi. Iznad obiju scena je naslov filma, a u podnožju scena su imena glumaca i autora filma. na plakatu piše i CANNES ´78.

Plakat Filmoteke 16. Na bijeloj podlozi je otisnut lik muškarca. U gornjem dijelu je naslov filma i imena glumaca i redatelja, a u donjem dijelu je kratak opis sadržaja filma.

Prijazni i dobroćudni Andrija priprosti je spasilac u uspavanom riječnom ljetovalištu na području bivše Jugoslavije, tijekom posljednjeg ljeta njemačke okupacije. Dani mu prolaze monotono, sve dok sklonište u njegovu skromnu domu ne potraži mlada udovica Ana sa sinčićem Dannyjem. Njih dvoje progone Nijemci pa se Andrija, na nagovor svog prijatelja Martina, pristane vjenčati s Anom kako bi zaštitio nju i Dannyja...

Tomislav je mladić koji je iz rata izašao kao partizani i sada ,u prvim poslijeratnim godinama , radi u miliciji. Sa svojim prijateljima i suborcima predstavlja ugled male varoši u kojoj živi. U njeno obnovljeno kazalište stiže, po kazni, balerina porijeklom iz velikog grada i građanske porodice. Svojim ponašanjem, a najviše svojim porijeklom, postaje slučaj koji Tomislav mora riješiti po službenoj dužnosti. Iz sukoba to dvoje ljudi suprotnih moralnih nazora rađa se neuobičajena i strastvena ljubavna veza. Zbog nje Tomislav dolazi u sukob sa svojim drugovima i tako započinje njegova intimna ljubavna ali i životna drama iz koje će izlaz potražiti u smrti....

Drago Krizmanić, diplomirani pravnik, oženjen, bez posla, dječjim je pištoljem opljačkao neki dućan, te zbog toga odslužio tri godine zatvora. U međuvremenu se sudski, ali ne i emotivno, rastao od Nine. Na putu iz zatvora, preko Zagreba u svoj rodni Osijek, odluči ostati u Zagrebu kako bi posjećivao bivšu ženu, ali i Zdenku, prostodušnu radnicu u tvornici cipela, koju je slučajno upoznao i uspješno šarmirao. To je, u stvari, priča u kojoj svaki od glavnih protagonista ima treću osobu za «alternativnu sreću»: Drago voli Ninu, a Zdenka mu je alternativa. Zdenka voli Draga, no grubi Jozo, portir tvornice u kojoj radi, njena je rezerva. Nina je emotivno vezana za Draga, no njen ljubavnik Ivan, vremešni funkcioner pred rastavom, nudi joj siguran i miran život. Nina se konačno odlučuje za Ivana. Drago iz ljubomore udari njenog odabranika te stoga ponovno završi u zatvoru gdje ga posjećuje vjerna Zdenka. Za sreću je potrebno troje.

Vitomir Bezjak je istaknuti kompozitor i ugledna društvena ličnost. Predstoji premijera njegove opere i u trenutku kada je izgledalo da će pravi trijumf okruniti jedan uspješan život, iskrsavaju nepredviđene teškoće. Na zahtjev nekih članova, sastaje se Savjet opere da odluči: da li će se Bezjakovo djelo pustiti u javnost ili ne, da li je to čisti plagijat ili originalno ostvarenje ? Dok čekaju kvorum, članovi Savjeta počinju voditi privatne razgovore i pred nama se odvija životna priča Vitomira Bezjaka ….

Godine 1918, nakon povratka s ruske fronte u Slavoniju, Jovo Stanisavljević Čaruga zajedno s drugim povratnikom Malim pridružuje se hajdučkom vođi Boži Crvenom, koji se nadahnut Oktobarskom revolucijom želi boriti za pravednije društveno uređenje. Nakon Božine pogibije u sukobu sa žandarima, Čaruga postaje vođa skupine koja se pretvara u zločinačku bandu, ne prezajući ni od čega da se dokopa plijena. Uskoro se obogati i promijeni identitet, izdaje se za uspješna trgovca i sprijatelji s najljućim neprijateljem, žandarskim kapetanom. No, obruč oko njega sve više se steže...

Plakat je u boji. Radi se o pretežno crno-bijeloj i crvenoj. U gornjem dijelu plakata je tekst: Ludo je volio avanture, žene, novac, krv i vlast. Po sredini plakata je prikazan lik u vojničkoj/hajdučkoj odjeći, na konju i s pištoljem u ruci. Ispod njega je velikim slovima crvenom bojom napisan naziv filma. Ispod aslova je špica filma.

Ovo je priča o dvadesetogodišnjem radniku, koji jedno jutro odustaje od kretanja na posao, čime prekida životni tok koji sve više postaje siva kolotečina.Sa svojom djevojkom, studenticom iz bogate obitelji, uz pomoć filmske ekipe koja počinje snimanje filma o njemu, napušta roditelje, prijatelje i sve ostalo što je izgledalo sigurno i neizbježno. Odlazi u potragu za nečim novim. Filmska ekipa i drugi ljudi im na tom putu puno pomažu , ali s vremenom i radniku i studentici počinje rasti osjećaj pokusnih kunića, što stvara nesporazume u njihovom intimnom životu,do skora samo njima pripadajućem...

Nekonvencionalni mladić radničke provenijencije, zvan Budilica, iz protesta što ne može dobiti pristojno plaćen posao odluči odustati od ikakva zaposlenja te predočiti javnosti, pomoću filmskih kamera, svoj svakodnevni život, u čemu mu se pridružuje i njegova djevojka Jagoda...

Nakon smrti poznatog slikara, upoznajemo njegove sredovječne sinove, njihove supruge, ljubavnice i djecu koja pouzdano ne znaju tko im je otac. Sve se ovdje izmiješalo u dvostrukim životima, paralelnim vezama, u gorkoj i slatkoj priči o neumornom traganju za ljubavlju i srećom, o požudi koja nikada zapravo ne gasne i užasnim posljedicama koje možete izazvati ako se, makar i slučajno, nađete u tuđem krevetu.

Opis povijesti i sadašnjosti Zagreba. Uz snimke grada iz zraka prikazano je zagrebačko kulturno i privredno blago te njegov svakodnevni poslovni, sportski i zabavni život. U filmu je prisutan glas naratora. Sadržaj govornog dijela: - kratki opis najvažnijih gradskih znamenitosti (glavni trg, Mirogoj, Trg sv. Marka, Kamenita vrata, HAZU itd.) - sažeti opis povijesti Zagreba, s naglaskom na nastanku Kaptola i Gradeca te antifašističkoj borbi - općenito o poslijeratnom privrednom i kulturnom napretku Zagreba Slikovni dio: - Novi Zagreb - snimke Zagreba iz zraka: Gornji grad, Donji grad, Trg bana Jelačića, Zrinjevac, Trg sv. Marka, zagrebačka katedrala, Hrvatski državni arhiv (tada Nacionalna i sveučilišna biblioteka), Mirogoj, Trg maršala Tita, crkva sv. Blaža - kulturno blago (inkunabule, srednjovjekovni spisi, Zlatna bula Bele IV, časopisi iz 19. stoljeća...) - Gornji grad: ulice - crkva sv. Katarine (interijer, eksterijer) - Povijesni muzej (interijer) - Kamenita vrata - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU, tada JAZU; interijer i eksterijer) - zgrada Sveučilišta (eksterijer) - Hrvatski državni arhiv (tada Nacionalna i sveučilišna biblioteka, interijer i eksterijer) - komunistička partija, nacistička okupacija, antifašistička borba: fotografije (okupacija, Titov govor na Trgu sv. Marka...), tiskovine, povijesna mjesta - moderni Zagreb ukratko: Remiza, ulice kvartova, poštari, Glavni kolodvor (peron), Ilica, tvornice, neboder Zagrepčanka, gradnja Jadranskog mosta, Filozofski fakultet (interijer), Maksimir (utakmica), košarkaška dvorana Cibone (interijer, utakmica), veslanje, Atelier Meštrović, Maksimir, Umjetnički paviljon (interijer, izložba), Dom sportova (interijer, koncert), Hrvatsko narodno kazalište HNK (interijer, predstava prema Miroslavu Krleži, Miodrag Krivokapić, Rade Šerbedžija), Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog (interijer, koncert, Lovro pl. Matačić dirigira) Međunaslovi: POVIJEST/ THE HISTORY/ HISTOIRE - DANAS/ TODAY/ AUJOURD'HUI Ključne riječi: povijest, Zagreb, gradski život

Opis povijesti i sadašnjosti Zagreba. Uz snimke grada iz zraka prikazano je zagrebačko kulturno i privredno blago te njegov svakodnevni poslovni, sportski i zabavni život.

Narod Slavonije, u vrijeme vladavine tek uspostavljene Kraljevine Jugoslavije, u nezavidnom je položaju. S jedne strane, uzurpiran od strane korumpiranih žandara, a sa druge, žive u stalnom strahu od učestalih napada grupa komunista-boljševika, u stvari, bandi sastavljenih od zaluđenih idealista i lopova-sileđija. Položaj poginulog komandira- idealiste, Crvenog Božu, u jednoj takvoj bandi zvanoj «Kolo gorskih tica», preuzima lukavi i sposobni Čaruga. Iako je ništa više od drskog razbojnika bez ikakvih skrupula, uspješnim akcijama protiv žandara omražene Kraljevine, u narodu je stvorio imidž simpatićnog heroja. Kao takav ispraćen je i na stratište, nakon što je slućajno razotkriven u osobi bogatog veletrgovca-povratnika iz Amerike.

Plakat je u boji. Prikazuje naslikan lik muškarca koji je otmjeno odjeven u kaput, šešir, bijeli šal i leptir-mašnu. Ispod njega je naoružana skupina odmetnika s puškama (scena iz filma) te jedna sličica iz filma (ljubavna scena). U podnožju plakata je naziv filma i špica. Boje su crvena, crna, bijela i smeđa. U gornjem lijevom kutu je tekst: Ludo je volio avanturu, žene, novac, krv i vlast.

Jugoslavija, posljednje ljeto rata... U zabačenom ljetovalištu, čuvar plaže i spasioc, još nikad nije uspio spasiti nekoga iz dubina Vilinih voda. Zbog toga je predmet mnogih poruga. Čak i njegovo prvo spašavanje postaje za njega mora, kad ljudi saznaju da je iz vode spasio zapovjednika obližnjeg njemačkog garnizona. Nedužni čovjek, kao što je čuvar koji je proveo život u ovoj mirnoj luci, odjednom je naučio, uhvatiti se u koštac sa grubim stvarnostima rata, savladati nove emocije koje ga uznemire kada žena s djetetom u bijegu pred nijemcima , neočekivano uđe u njegov život...

Plakat je u boji. Na bijeloj podlozi posred plakata prikazan je lik iz filma. Radi se o sceni iz filma gdje mokar muškarac stoji ispred vode koja je u pozadini. Iznad i ispod slike je špica filma.

U malenoj karauli na jugoslavensko-albanskoj granici još jedna generacija vojnika u uobičajenoj dosadi čeka kraj vojnog roka, broji dane do trenutka kada će skinuti uniforme. Proljeće je 1987. godine i oni i ne slute da će ih uskoro ponovo obući i krenuti u rat, jer posljednji su dani zemlje koja se zvala Jugoslavija. No tada to još nitko nije mogao znati. Svakodnevni vojnički život narušen je neobičnim okolnostima. Frustrirani i uvijek pijan poručnik Safet Pašić osjeća čudnu bol u preponama. U pomoć zove jedinog liječnika među vojnicima Sinišu Siriščevića koji u potpunoj diskreciji utvrdi da se radi o spolnoj bolesti. Ne želeći da njegova supruga sazna šta se dogodilo i tražeći razlog da ne ode kući, Pašić objavljuje izvanredno stanje, tvrdeći da se albanska vojska sprema na napad na Jugoslaviju. Lakrdija se pretvara u ratnu psihozu: vojnici kopaju rovove, Pašić je iz dana u dan sve nekontroliraniji, Siniša se upušta u opasnu ljubavnu avanturu, a njegov najbolji prijatelj Ljuba Paunović bezuvjetno odlučuje napustiti vojsku. Situacija polako izmiče kontroli ... Govoreći o ne takoj davnoj prošlosti bez nostalgije i mržnje, Karaula je komedija o ljudima koji se nalaze na korak od tragedije.

Pregled najvažnijih političkih događaja na kraju 1999. i početku 2000. godine (na prijelazu vlasti sa HDZ–a na SDP, HSLS i «četvorku»)…

Dugometražni dokumeni film koji prikazuje zbivanja "iza kulisa" parlamentarnih i predsjedničkih izbora, od trenutka smrti predsjednika Tuđmana, do inauguracije predsjednika Mesića.