Rezultati pretrage

Siva podloga. U gornjem dijelu plakata je naslov filma i popis suradnika na filmu. U donjem dijelu plakata je slika dječaka kako se drži za nogu vojnika.

Talentirani boksač i «lokalna faca»-Crni, u predvečerje Domovinskog rata, bježi iz JNA u svoj rodni grad. Preživljava baveći se sitnim švercom cigareta smetajući tako lokalnom moćniku, krupnom šverceru, Bossu koji se, u međuvremenu, oženio njegovom bivšom djevojkom Lidijom. Ona je, međutim, još uvijek zaljubljena u Crnog. U želji da mu razjasni stvar, jedne ga je večeri, dok je on «bio na terenu», čekala u njegovoj kućici. Boss je sumnjao u nju, te ju je sa svojim tjelohraniteljima pratio i tamo usmrtio. Kao najlogičniji ubojica, Crni je završio u zatvoru s tim da mu je obećana amnestija ukoliko se pridruži Hrvatskoj vojsci na fronti. Sa bojišnice se vrača kao «lokalni heroj». Više se ne želi baviti mutnim poslovima, zapošljava se u ciglani, nalazi novu djevojku iz susjedstva, a stari prijatelj, policajac Kirby, namjerava ga ponovno angažirati u boksu. Surova realnost života, međutim, ni sada ga nije poštedjela. Ciglanu je otkupio Boss koji je bahat i nema sluha za interese radnika. Smanjuje plaće, mnoge otpušta uz lažna obećanja. Crni mu se suprotstavlja, ali je ubrzo pritvoren uz ozbiljnu prijetnju da će morati odležati stari zatvorski dug jer mu obećana amnestija nije nigdje evidentirana. Kirby mu pomaže pobjeći no, uza sve to, njegova djevojka podliježe teškoj bolesti, te Crni gubi svaku nadu u život i ubije se.

Crni, boksač periferijskog zagrebačkog kluba, sredinom 1990. bježi iz tadašnje vojske, ogorčen jer mu nisu uručili brzojav o majčinoj smrti. Vraća se u rodni grad i nabasa na vjenčanje svoje dojučerašnje djevojke Lidije s lokalnim moćnikom i vlasnikom kafića - Bossom. Uz pomoć prijatelja automehaničara Škrge, uplete se u šverc cigareta, ne znajući da time ugrožava identičan i već razgranat Bossov posao. Na nagovor svog trenera Kirbyja, policajca lokalne postaje, koji ga štiti pred vojnom policijom i s kojim ima naoko nedorečen, ali osobit odnos, vraća se treningu. Suočena s brutalnošću svojega muža, Lidija bježi ... U kući Crnoga, u jednoj mučnoj situaciji, bude ubijena. Jedini svjedok umorstva je - Zrik, šesnaestogodišnji mladić, Škrgin šegrt, koji je svojevrsno motrište čitavog filma ...

Plakat je u plavoj boji. Radi se o tamnoj pozadini, vrlo minimalistički prikaz siluete muškog lica. U donjem dijelu plakata su naslov i špica filma. U gornjem desnom kutu plakata stoji natpis: Neke obiteljske tajne bolje je ne otkrivati. U donjem desnom kutu plakata piše da je film potpomognut sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra i Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba.

Plakat je u boji. Nacrtana su dva muška lika. Jedan u baloneru s pištoljem u ruci stoji iznad drugog koji sjedi u naslonjaču i u ruci ima novac. Oba su muškarca odjevena u odijela. Lik koji sjedi ima i sunčane naočale. Na zidu je čavlima zabijena neka slika, a s druge strane je prozor. Podno slike stoji napisan naziv filma te špica filma.

II. svjetski rat u selu nastanjenom njemačkom manjinom. Seoski mladić upisuje studij agronomije. Zauzimajući se za prijatelja Židova, dolazi u sukob s fašistima i bježi u partizane. Na drugoj strani, u postrojbi hrvatskih fašista (Ustaša) naći će se njegov najbolji prijatelj iz djetinjstva. Nakon rata, naš junak je ratni heroj koji se suočava sa raspadom svog partizanskog braka, samoubojstvom oca kojeg su zlostavljali komunisti, te na kraju sam završi na Golom otoku, u koncentracijskom logoru novog režima. Na kraju, ipak nada. Moralni ljudi imaju samo jedan izbor: hrabrost ...

Dvojica hrvatskih emigranata - ekonomski Cinco i politički Marinko - početkom devedesetih kreću iz Njemačke u Hrvatsku, željni obitelji, ljubavi i rodnog kraja. Da bi dobio njemačku mirovinu, Cinco se proglasio mrtvim pa živ putuje u mrtvačkom sanduku. Uskoro mu društvo počne praviti Marinko, koji bježi pred ostarjelim agentom UDBA-e što ga želi ubiti kako bi zaradio mirovinu. Na putu mrtvačkim kolima Cinca i Marinka čekaju mnoge peripetije, čija kulminacija nastupa u njihovom starom kraju, gdje ih čekaju barikade srpskih pobunjenika...

Izolirano planinsko selo jedini je dom mladog nogometaša, škrtog seljaka i pretile djevojke. Opterećeni osobnim problemima troje seljana ni ne obraćaju pozornost na referendum o ulasku zemlje u Europsku uniju. Mlada nogometna zvijezda koji je iz nehaja ubio majku ne želi se priključiti bogatom stranom klubu iskušavajući očevu ljubav. I dok njegova sumještanka očajnički želi ljubavnika, škrti seljak otkriva što zapravo vodi k istinskoj bijedi.

U malom otočnom mjestu pronio se glas da se na otoku pojavio duh pokojnog maršala Tita. Stari partizani misle da bi ponovo moglo doći njihovo vrijeme pa mjesto navodne Titove pojave postaje hodočasničko odredište umirovljenih boraca. Gradonačelnik to želi iskoristiti u turističke svrhe, a policajac Stipan dobiva zadatak otkriti što je zapravo posrijedi...

Filip, mladić iz Dalmatinske Zagore, potaknut primamljivim pričama gastarbajtera koji povremeno dolaze na dopust u zavičaj, osvane jednog dana sam na kolodvoru u Frankfurtu na Majni. Traži svog mještanina Matu da bi dobio prvi oslonac u tuđini, ali ga ne nalazi. Ilegalno se zapošljava, doživljava nesreću na poslu i ulijeće iz jedne u drugu obeshrabrujuću situaciju. Ljubav prema mladoj Verici daje mu kakvo-takvo uporište. Najzad nalazi Matu, no on je smrtno ranjen…

Vrijeme rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Prilikom razmjene zarobljenika, čovjek bez sjećanja i identiteta, nazvan Jakov Ribar, odvaja se od kolone zarobljenika i prolazeći kroz minsko polje nestaje u šumi. Taj neobičan čovjek pun dobrote i nevinosti započinje tako svoj put kroz strahote rata, želeći samo pomoći drugima. Prvo upozna izoliranog hrvatskog vojnika Johnnyja, potom voditeljicu doma za nezbrinutu djecu i psihičke bolesnike Luciju, a onda zapovjednika koji se u Hrvatsku vratio iz Legije stranaca; sudjelovat će u borbenom letu prastarog dvokrilca, zateći se u tvornici u kojoj major JNA Uzelac drži zarobljene Hrvate, da bi naposljetku nestao u beskrajnim rukavcima ušća Neretve...

Desetgodišnjem Ivanu Bariću, u proljeće 1971., stariji brat mora u emigraciju, dok mu je otac primoran raditi u Njemačkoj. Ima svoju, dječju, rock grupu i zaljubljen je u Marinu, kćerku jedinicu nekog političkog funkcionara koji joj brani takvo društvo. Prolaze godine kroz koje se Ivan pridružuje ocu u Njemačkoj, te mora preboljeti ubojstvo svoga brata i, time ubrzanu, majčinu smrt. Stigle su devedesete, propast komunizma i dolazak demokracije. Barići se vraćaju u domovinu, a dječja ljubav Ivana i Marine se obnavlja i produbljuje. Ivanov otac, međutim, krivi njenog oca za umiješanost u smrt svoga starijeg sina. Nekadašnji sukobi se rasplamsavaju i ne daju ljudima mira iako, nakon svadbe Ivana i Marine, te neuspjelog samoubojstva Ivanova oca, ova hrvatska priča završava «mirnim» obiteljskim ručkom do jučer nespojive obitelji.

Put Lubenica je film o trgovini i krijumčarenju ljudi, inspirirana istinitom pričom o dvanaestero ilegalnih imigranata koji su se utopili u rijeci Savi, na granici Bosne i Hrvatske. U scenariju je ovaj događaj proširen i sagledan očima mlade Kineskinje, koja izgubi oca u toj nesreći, te je prikazan odnos između nje i bivšeg vojnika Hrvatske vojske, izliječenog narkomana koji pati od PTSP-a i koji je u ratu izgubio sve.

Koncipiran kao "mali kućni video" djevojke Ive, film pokazuje rasap obitelji na dan njezinog 15-tog rođendana, koji je sav ispunjen nervozom zbog svečane večere na koju je očuh pozvao važnog poslovnog partnera ...

Smješten u zadarsko zaleđe, film prati mladu udovicu Tatjanu, koja nakon muževe smrti ne progovara ni riječi punih 13 mjeseci. Kada napokon progovori, priznaje lokalnom svećeniku da ga voli, što njemu predstavlja nemali problem i stavlja ga na kušnju, što zbog njegova poziva, što zbog činjenice da se radi o liječenom alkoholičaru.

Star i shrvan bolešću, nekada ugledni rukovodilac, partijac Stjepan Kujundžić, odlazi svom nećaku Martinu kako bi, na kraju života, rasteretio dušu. Zadnjim snagama izriče svoju posljednju želju, da bude pokopan kao svoj otac, katolički, u prisustvu svećenika. Martin ispunjava njegovu želju, a u svojoj uravo dovršenoj knjizi objašnjava zašto će morati živjeti sa stricem i poslije njegove smrti. To je priča o mladiću koji 1951. odlazi iz Dalmatinske Zagore u Istru, u II razred Učiteljske škole. Kao talentiran karikaturist, uveseljavao je svoje školske drugove duhovitim crtežima i komentarima kojima se, međutim, zamjerio jednom licemjernom rukovodiocu škole i njegovoj ambicioznoj, ali ne baš i previše pametnoj ljubavnici, predsjednici Omladine. Njegov stric je u tim vremenima nastojao sprovesti agrarnu reformu, tj. osnivanje kolektivnih zadruga, u svom rodnom kraju, no zbog toga se sukobio sa svojim ocem koji u zadruge nije vjerovao. Milan je volio svog strica. U njegovim očima, on je bio veliki autoritet, no kada mu je svoje sumnje u novonastale reforme iskreno i otvoreno iznio u pismu, strahovito se razočarao kada je ovaj, ideološki zaslijepljen, uzvratio nerazumijevanjem, te omogučio Milanovim neprijateljima da mu se osvete, podmetnu svakakve laži, i konačno izbace iz škole proglasivši ga narodnim neprijateljem. U općoj euforiji, priglupi školski kolega, jedan od likova Milanovih karikatura, pripucao je ok

U jesen 1991. srpski agresor napao je mirno hrvatsko selo. Sedmogodišnji dječak Jerko svjedok je ubojstva svoje bake, teškog ranjavanja strica, rušenja obiteljske kuće i zarobljavanja roditelja. On sam uspijeva pobjeći u košari obješenoj za magarca. Završi u prihvatilištu za ratnu siročad,gdje se ispostavi da je od užasa kojeg je proživio zanijemio. Mlada psihologinja Bernarda predano se skrbi o dječaku i uspostavlja s njim poseban odnos. Na Božić ujutro, šutljivi Jerko neočekivano progovara kad na malom ekranu, u televizijskoj reportaži o razmjeni zarobljenika, ugleda svoje roditelje. Jerko se s majkom i ocem vraća u selo, u svoju razrušenu kuću. Bernarda ih dolazi posjetiti i u dugom noćnom razgovoru Jerkova majka pokušava objasniti i sebi i Bernardi, što znači "oprostiti" nakon svih proživljenih patnji.

Rat. Grad pod opsadom. Primirje je netom proglašeno, a vod Crnci koji je obavljao prljave zadatke treba biti rasformiran. Ivo je zapovjednik voda koji je izgubio tri svoja čalana i priprema akciju izvlačenja njihovih tijela iz šume u kojoj su poginuli. Usprkos primirju, želi minirati branu i tako nanijeti veliku štetu neprijatelju. Preživjeli članovi voda, mučeni svaki svojim osobnim krivnjama i dilemama, kreću u akciju. U akciji, koja se događa u šumi, neprijatelja koga traže naći će tamo gdje su se najmanje nadali - u sebi samima ...

Plakat je u boji. Gornji dio je taman i zagasit, a donji dio je crvenkasto-smeđe boje.U gornjem dijlu su likovi iz filma. U donjem dijelu je zapaljeni bicikl i vatra u pozadini te dva mladića. Jedan od njih nosi u naručju djevojku. Naslov je preko sredine plakata na hrvatskom i engleskom jeziku. U gornjem dijelu plakata su imena glumaca, dok su u donjem djelu plakata imena režisera i filmskih radnika.

Narod Slavonije, u vrijeme vladavine tek uspostavljene Kraljevine Jugoslavije, u nezavidnom je položaju. S jedne strane, uzurpiran od strane korumpiranih žandara, a sa druge, žive u stalnom strahu od učestalih napada grupa komunista-boljševika, u stvari, bandi sastavljenih od zaluđenih idealista i lopova-sileđija. Položaj poginulog komandira- idealiste, Crvenog Božu, u jednoj takvoj bandi zvanoj «Kolo gorskih tica», preuzima lukavi i sposobni Čaruga. Iako je ništa više od drskog razbojnika bez ikakvih skrupula, uspješnim akcijama protiv žandara omražene Kraljevine, u narodu je stvorio imidž simpatićnog heroja. Kao takav ispraćen je i na stratište, nakon što je slućajno razotkriven u osobi bogatog veletrgovca-povratnika iz Amerike.

Plakat je u boji. Prikazuje naslikan lik muškarca koji je otmjeno odjeven u kaput, šešir, bijeli šal i leptir-mašnu. Ispod njega je naoružana skupina odmetnika s puškama (scena iz filma) te jedna sličica iz filma (ljubavna scena). U podnožju plakata je naziv filma i špica. Boje su crvena, crna, bijela i smeđa. U gornjem lijevom kutu je tekst: Ludo je volio avanturu, žene, novac, krv i vlast.

Plakat je u boji. Dominira plava. Prikazuje pogled na kućicu zametenu snijegom kroz zaleđeno staklo. U gornjem dijelu plakata nalaze se imena glavnih glumaca. Pri desnom rubu navedene su nagrade koje je film osvojio na Pulskom filmskom festivalu. Radi se o zlatnim arenama za scenarij, kameru i najbolju sporednu žensku ulogu te nagrada Fedor za najbolji film. U donjem dijelu plakata je naziv filma iznad kojega piše: Neke obiteljske tajne bolje je ne otkrivati. Slijedi špica filma, a pri dnu su navedeni distributer i sponzori: soundset plavi, tportal.hr, Aktual i Večernji list. U donjem desnom kutu plakata stoji da je film potpomognut sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra i Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba.

Suvremeni Zagreb. Dvojica najboljih prijatelja nakon završena fakulteta započnu s kriminalnim biznisom. Svojim novim, znatno prodornijim načinom djelovanja uskoro se nametnu kriminalcima starog kova. Sukob je neizbježan, no dolazi do raslojavanja i između dvojice mladića - onaj humaniji i trezveni više ne može pratiti ritam onog drugog, beskrupuloznog...

Studentica Jagoda živi u straćari na rubu grada s bratom i roditeljima, te rođakom prognanikom. Skučenost, neimaština, čežnja za trenucima samoće, mira i intime duboko opterećuje Jagodu, a njezine frustracije pojačava veza s mladim Zlatkom, vojnikom koji je i sam traumatiziran, a s kojim nikako ne može ostvariti seksualni odnos, jer ne uspijevaju pronaći prostor za intimu...