Opis rada drvosječa, s naglaskom na higijenskoj i tehničkoj zaštiti šumskih radnika. Prisutan je glas naratora. Narator priča priču o šumskim radnicima Franji, Juri i Milanu te o zaštiti radnika: Franjo i Jure ne žele živjeti u šumskoj nastambi s radnicima koje ne poznaju te nagovore Milana, koji je prvi put na sječi, da izgrade lobaru, sklonište od drva, daleko od nastambe - Milan loše spava u neudobnoj lubari, ujutro mora ići po vodu u nastambu, a sva trojica loše provode higijenu, jer imaju malo vode - opis kvalitetnih uvjeta i sigurnosti života u nastambi - - tokom sječe drva radnik se ozlijedi i prenesu ga do nastambe na improviziranim nosilima - sjednica radničkog savjeta kraj nastambe, na kojoj se, zbog prigovora radnika, odlučuju poboljšati mjere zaštite (nabava nosila, zavoja i štitnika) - Milan gleda kako radnici skupa provode slobodno vrijeme; odluči ostati u nastambi i ovaj put se dobro naspava - narator opisuje zaštitne mjere prilikom sječe (razmak među drvima koja se sijeku, nošenje štitnika, zabijanje klina u drvo, izvikivanje prilikom pada stabla, zabrana boravka u prostoru gdje stablo pada, mjere prilikom „koranja“ stabla – skidanja kore, način rušenja stabla koje se naslonilo na drugo stablo, mjere prilikom rezanja trupaca – ozlijeđenom se pruža prva pomoć, mjere prilikom raspilavanja poligona, pranje ruku prije pijenja vode iz vrela) - diže se olujni vjetar tokom kojeg je zabranjeno sječi drva; radnici odlaze u nastambe, a Franjo i Jure prihvate Milanovu sugestiju da i oni odu živjeti u nastambe Slikovni dio: šuma (drveće, jelen) - radnici hodaju kroz šumu, ulaze u nastambu - gradnja lubare, skloništa od drva, kuhanje na vatri, spavanje u lubari - jutro u šumskoj nastambi (pravljenje kreveta, pranje, doručkovanje) - sjeća drveća, izrada nosila od drveta i transport ranjenog - radnički savjet ispred nastambe (rasprava) - slobodno vrijeme (harmonikaš, druženje, društvene igre) - Milan spava u nastambi - odlazak na mjesto sječe, sječa drveća (pilanje, zabijanje klina, pad drveta, izvikivanje) - zaštitna oprema (čizme, štitnici, sanitetska torbica, nosila) - „koranje“ stabla – skidanje kore - rušenje stabla koje se naslonilo na drugo stablo (podrezivanje i vuča uz pomoć stoke) - rezanje trupaca - pružanje prve pomoći - raspilavanje poligona (uzdužno rezanje trupca), stavljanje naočala - pijenje vode iz šumskog vrela - olujni vjetar, povratak u nastambu Ključne riječi: šumarstvo, priroda, zaštita na radu, higijena, radnici
Saznajte višeOpisuje se razvitak seljačkih radnih zadruga u Slavoniji i Baranji. Nakon dolaska kolonista u slavonsku ravnicu, osnivaju se zadruge i započinju s radom. Modernizira se poljoprivredna oprema, organizira rad te grade gospodarske zgrade i silosi. Film završava prikazom godišnje skupštine seljačke radne zadruge u Sesvetskom Kraljevcu. Prikazane su ili se spominju brojne seljačke radne zadruge. Prisutan je glas naratora. Sadržaj: - preko snimke kolone seljaka natpis: ZEMLJA ONIMA KOJI JE OBRAĐUJU!-1945. agrarnom reformom dodijeljena je zemlja seoskoj sirotinji; iz Zagorja, Like i Dalmacije kolonisti kreću u ravnicu (seljaci oru; seljaci iz spomenutih krajeva spremaju se na put te putuju kolima i kamionima do vlaka; useljavaju se u nove domove) - kolonisti iz sela Ivanca u Hrvatskom Zagorju dobili su zemlju u selu Čemincu u Baranji i uklonili međaše (seljaci na polju pokraj đerama, panorama polja)-imena i prezimena ljudi koji su se pridružili zadruzi te količina zemlje i dobara koje su dali zadruzi (seljaci potpisuju pri stupanju u zadrugu) - u Čemincu, Hrastovcu, Jagodnjaku, Kozarcu stvorene prve seljačke radne zadruge (skup prilikom osnivanja jedne zadruge)-seljačka radna zadruga "Tito" u Hrastovcu počinje rad u teškim uvjetima bez mnogo alata i stoke (kola, seljaci s motikama, plugovima) - država pomaže (traktori i seljaci u radu; ploče s natpisima raznih seljačkih zadruga: SELJAČKA RADNA ZADRUGA S. O. O. „MATIJA GUBEC“ KRIŽEVCI; SELJAČKA RADNA ZADRUGA BRATSTVO I JEDINSTVO; SELJAČKA RADNA ZADRUGA „RADE ŽIGIĆ“ ĆEMINAC; SELJAČKA RADNA ZADRUGA „KARLO MRAZOVIĆ“ KOZARAC) - preko snimke seljaka i mašina u polju natpisi: U N.R. HRVATSKOJ: 1945.: 14 SELJAČKIH RADNIH ZADRUGA SA 1570 ČLANOVA; 1948.: 246 ZADRUGA SA 23.988 ČLANOVA - nova organizacija: brigade, trudodani, radne knjižice (seljaci u uredu s radnim knjižicama ispod Titove slike) - u zadruzi „Matija Gubec“ u Križevcima žene djecu ostavljaju u vrtiću ("obdaništu") dok rade (seljanka vodi djecu u vrtić, djeca u vrtiću; žene rade na polju i pjevaju pjesmu o radu) - stara vremena kad su se na sajmovima prodavali čobani čordaši i nova vremena (seljak Andrija Lukačević s ovcama) - žetva u zadruzi "Partizansko bratstvo" u Hrastovcu (klasje, seljaci premeću žito u ruci, seljaci na seoskim mašinama, brigadiri raspoređuju seljake, odlazak na polje, podmazivanje traktora, oštrenje kose, kosidba, skupljanje snopova žita) - za vrijeme žetve sprema se nevrijeme i zato se užurbano radi – uspjeh kolektiva; vrijeme se razvedrava (skupljanje sijena, kola voze sijeno; pokošeno polje sa snopovima) - izgradnja zadružnih ekonomskih dvorišta s peradnjacima, spremištima hrane i silosima; zadruga u Čemincu gradi staju za krupnu stoku (seljaci rade na gradilištu; berba grožđa) - osniva se zadruga "Nikola Slatković" u Laduču (seoska zabava u toj zadruzi) - godišnja skupština u zadruzi "Vlado Bakarić" u Sesvetskom Kraljevcu (snimka govora nekog člana zadruge na skupštini o radnim uspjesima zadruge i budućim planovima; novoizgrađene gospodarske zgrade i silosi u zadruzi, stoka).
Saznajte višeOpisuje se jedan dan u životu radnice Smilje Glavaš, supruge i majke djeteta u dobi od 1-2 godine. Ona cijeli dan radi skoro bez prestanka. Diže se u 3 sata i bavi se djetetom, nakon čega ide na posao. Nakon povratka s posla radi ručak. Dok se njen muž odmara, radi razne kućanske poslove. Ide spavati u 22 sata. U filmu nema glasa naratora ni glazbe. Sadržaj: film počinje kadrom Smiljine kuće; Smilja se diže u 3 h i 8 min (snimka budilice), upali petrolejku, stavi drva u peć, umije se, ugrije mlijeko, očešlja se, probudi dijete, obuče ga, nahrani i stavi natrag u krevet; ide s mužem na posao; on ide biciklom, a ona javnim prijevozom; nakon što se rastane od muža, krene autobusom do okretišta na Dubravi te u 5 h i 8 min (snimka gradskog sata) tramvajem do tržnice na Kvaternikovom trgu-nakon obavljene kupovine u 5 h i 21 min (snimka gradskog sata) ode na posao u tvornicu tekstila „Pobjeda“; radi u tvornici na tkalačkom stroju (uz snimke Smilje i snimke samih strojeva); u pauzi pojede užinu i popije mlijeko (snimke tvorničke sirene koja označava pauzu i kraj radnog dana); nakon izlaska s posla gleda u izloge, kupi kruh i ode tramvajem do okretišta, odakle se u 14 h i 48 min (snimka gradskog sata) uputi autobusom kući; igra se s djetetom, ugrije peć i radi ručak (juha, kobasice i prženi krumpir); okupa dijete i obuče ga-muž se vrati s posla i igra se s djetetom; Smilja opere ruke djetetu i nakon toga ručaju-dok se muž igra s djetetom i odmara, Smilja opere suđe, napravi krevet i opere pod; skupa s mužem otrese posteljinu; dok pere robu, dijete se oko nje igra, a muž ode, najvjerojatnije u birtiju-opere dijete i spremi ga na spavanje; dok skuplja robu sa sušila, muž se vrati; navečer pali petrolejku, suši posuđe, krpa, pegla i nešto zapisuje (rješava križaljku?); u 21 h i 45 min navije budilica da je probudi u 3 sata, pogleda dijete i bolje ga pokrije, utrne petrolejku i zaklopi oči; za vrijeme odjavne špice, koja ide preko kadra kuće, čuje se zvonjava budilice.
Saznajte višeFilm o mogućim opasnostima pri radu u tekstilnoj industriji i mjerama opreza. Uz naratorov glas i snimke rada na raznim strojevima koriste se i ilustracije koje prikazuju moguće ozljede pri radu. Sadržaj filma: pri opuštanju napete tkanine zupčanik se mora uhvatiti pravilno, da ne bi ruka zapela za njega (snimka, ilustracija)-ne smije se navoditi čunac zubima, da se ne bi prenosile zarazne bolesti, već iglom (snimka); čunac može iskočiti iz ležišta i ozlijediti nekoga, pa se mora koristiti sigurnosna mreža ili, još bolje, čunkolovka (snimka, ilustracija)-u odjeljenjima pripreme prolaz ne smije biti zakrčen (snimka)-potrebno je nositi rubac na glavi, jer postoji opasnost da kosa zapne u stroju (snimke opasnih situacija, ilustracija ozljede).
Saznajte višeOpisuje se tijek gradnje zagrebačke dionice Autoputa bratstva i jedinstva između Zagreba i Beograda. Tu dionicu izgradili su mladi i stari dobrovoljci, zvani frontovci. Pratimo rad frontovaca na gradilištu danju i noću te proslave otvaranja radova, dovršetka zemljanih radova (na Zagrebačkom velesajmu) i zatvaranja radova. Na svečanostima je, između ostalih, bio prisutan tadašnji tajnik Gradskog odbora narodne fronte Mika Špiljak. Naratorov glas je prisutan. Sadržaj: - za vrijeme uvodne špice čuje se pjesma o gradnji autoceste - 31. ožujka 1947. građani Zagreba proslavljaju početak rada na zagrebačkoj dionici autoceste - dijelu jednogodišnjeg plana Narodne fronte grada Zagreba i Titovog petogodišnjeg plana - pod parolom Gradimo cestu bratstva i jedinstva (povorka i slavlje na zagrebačkim ulicama i na gradilištu) - svaki dan na gradilište dolazi 6-8 tisuća graditelja (njihov dolazak, povorka ispod Savskog mosta, gradnja autoceste – kopanje, prenošenje zemlje, kamenja …, djeca na gradilištu) - o tvrtkama koje su opskrbile graditelje strojevima za gradnju (snimke strojeva) - gradnja željezničke pruge nužne za gradnju, spuštanje željeznice i vagona sa željezničkog mosta na prugu (snimke) - svečanost proslave tog podviga (svečanost, potpredsjednik Gradskog narodnog odbora Mirko Pavleković i tajnik Gradskog odbora narodne fronte Mika Špiljak za govornicom) - o gradnji (strojevi, radnici kako popravljaju strojeve) - o svečanosti proslave završetka zemljanih radova na Zagrebačkom velesajmu (proslava, koncert, dodjela znački istaknutim graditeljima, govori voditelja brigada) - o radu graditelja (radovi danju i noću, taktovi pjesme Nek nam živi rad) - o proslavi dovršetka radova koji su trajali pola godine (snimke povorke graditelja koja iz Zagreba ide prema gradilištu, otkrivanje obeliska sa spomen-pločom, ministar građevina savezne vlade Vlada Zečević, ministar građevina NR Hrvatske Boris Bakrač i Mika Špiljak za govornicom, natpis na obelisku: U ČAST TRIDESET GODIŠNJICE VELIKE OKTOBARSKE SOCIJALISTIČKE REVOLUCIJE GRAĐANI GRADA ZAGREBA IZGRADILI SU U PRVOJ GODINI PRVOG PETOGODIŠNJEG PLANA OD 1.IV. – 16.X. 1947. DOBROVOLJNIM RADOM 4627 METARA AUTOSTRADE BRATSTVA I JEDINSTVA NA OVIM RADOVIMA UČESTVOVALO JE 885.055 FRONTOVACA KOJI SU DALI 2.055.074 RADNIH SATI I TIME SE UŠTEDJELO 35.000.000 DINARA ZAGREB 2.X1.1947)
Saznajte višePlesači u crnom trikou na bijeloj pozadini izvode modernu baletnu točku, praćenu skladbom hrvatskog skladatelja Ive Maleca Minijature za Lewisa Carrola.
Saznajte višeLakoatletičarki Veri Nikolić nedostaje do svjetskog rekorda na 800 metara 1 sekunda i 7 desetinki, što iznosi još samo šest koraka. Krajnji napor i nesalomljiva upornost na treninzima kako bi se dostiglo tih odlučujućih šest koraka. Film govori o srpskoj atletičarki Veri Nikolić - rekorderki Jugoslavije i prvakinji Europe na 800 metara 1966. g. Film prati njene treninge u rodnom mjestu Ćupriji pod paskom trenera Ace Petrovića. Ona mukotrpno trenira u želji da obori svjetski rekord, do čijeg joj obaranja nedostaje 1 sekunda i 7 desetinki ili šest trčećih koraka. Kroz film nas vodi narator. U njemu nema izjava protagonista. Nikolić vježba na nogometnom stadionu i trči prema školi - narator opisuje njen život – ona je rekorderka Jugoslavije i prvakinja Europe na 800 metara 1966. Navršila je 18 godina. Trenira i pohađa treći razred gimnazije. Živi u Ćupriji, gradiću u Srbiji od 18 tisuća stanovnika smještenom na rijeci Moravi. Njen trener Aca Petrović po zanimanju je profesor zemljopisa, a bio je trkač na 800 metara kao Vera. Stadion u Ćupriji nema atletske staze, ali ne trči staza nego čovjek, kaže narator (snimke Vere Nikolić, njene gimnazije, Ćuprije, mosta preko Morave, njenog trenera, nogometnog stadiona) - nizanje rezultata Nikolić na 800 metara po godinama (snimke Nikolić kako trči po stadionu): 1963 2,15,8- 1964 2,13,0- 1965 2,12,2- 1966 2,02,8 (snimka utrke prvenstva Europe na 800 m, održane 4. rujna 1966. u Budimpešti, na kojoj je Nikolić osvojila zlatnu medalju, snimka dočeka u Jugoslaviji na kolodvoru) - slijedeći cilj Nikolić je Olimpijada i obaranje svjetskog rekorda, do čijeg joj obaranja nedostaje 1 sekunda i 7 desetinki ili šest trčećih koraka. (Nikolić trenira na stadionu i ide u školu, štoperica koja odbrojava 1 sekundu i 7 desetinki, Verinih 6 trčećih koraka, ona i njeni kolege trče po prirodi i vježbaju, Nikolić trenira pod paskom trenera i njegove štoperice, Nikolić na stadionu punom ljudi, fotografija Nikolić na startu utrke).
Saznajte višeKRATKI SADRŽAJ: Opis prehrambenih prirodnih bogatstava Jugoslavije i njihova iskorištavanja uz pomoć napredne mehanizacije. Prisutan je glas naratora. SADRŽAJ: - narator opisuje prehrambena prirodna bogatstva Jugoslavije i njihovo iskorištavanje poljoprivredom (ratarstvo, stočarstvo) i ribarstvom, naprednu mehanizaciju koja omogućava mnogostruko veće prinose i korist koju socijalistički čovjek i društvo imaju od toga - žetva pšenice i kukuruza; kombajni i ostali strojevi zemunske tvrtke Zmaj u akciji; silosi - nasadi kukuruza, soje, hmelja i suncokreta; branje rukama i strojevima - nasadi maslina, boce maslinovog ulja - šećerana, žetva šećerne repe - nasadi i branje crvene paprike (Horgoš, gdje je tvornica) - nasadi i branje voća (kruška, breskva, jabuka, grožđe) - vinski podrum - ribarski brod koća i polazak čamaca u lov na „sviću“; ribolov mrežama - srdele, tvornice za preradu ribe, konzerve sardina raznih proizvođača - uzgoj stoke (kokoši, guske, pilići, ovce, svinje, krave) - klaonica i tvornica za preradu mesa - kupci razgledavaju proizvode mesne industrije na Zagrebačkom velesajmu (Ana Karić?) - razna radna mjesta KLJUČNE RIJEČI: poljoprivreda, ratarstvo, stočarstvo, ribolov i ribarstvo, vinogradarstvo, prehrambena industrija
Saznajte više