Rezultati pretrage

Plakat je u boji.. U prvom planu prikazuje vojnika krvavog lica kako drži pištolj uperen u nekoga. U pozadini je vatra. Preko gornjeg dijela plakata piše naziv filma i redatelja, dok su u donjem dijelu plakata navedeni glumci i ostali suradnici na filmu.

Opisuje se zamjena seoskih kućica modernim zgradama u zagrebačkom kvartu Trnje. Prisutan je glas naratora. Sadržaj govornog dijela: poetiziran tekst o starim seoskim kućicama koje progres modernog doba ruši da bi sagradio moderna zdanja i periferiju grada potisnuo još dalje Slikovni dio: Trnje (novo izgrađene stambene zgrade; zgrade u gradnji – građevinski radovi, dizalica; seoske kućice uz gradilišta; Ulica proleterskih brigada, današnja Vukovarska ulica, od Savske ulice do Miramarske ulice – tramvajska pruga, zgrada današnje Hrvatske Elektroprivrede i Ministarstva unutarnjih poslova, zgrada Vukovarska 43, ostale zgrade, gradilišta, valjak na gradilištu Radničkog sveučilišta Moše Pijade, temelji Mosta slobode??); jedna seoska kuća (dvorište, obitelj u dvorištu – svakodnevne aktivnosti, selidba iz kuće, rušenje ograde); kuća u daljnjoj periferiji Zagreba u koju se preselila obitelj Ključne riječi: Zagreb, građevinarstvo, dvorište, gradnja Zagreba

Drugi svjetski rat. Skrivajući se od njemačke patrole, Nada i Marko otkrivaju međusobnu naklonost. Njihov je zadatak uništiti ratni materijal, a za vrijeme akcije Marko je ranjen. Nada mu pokušava pomoći...

-Mate, direktor poduzeća iz grada, došavši na svoj rodni otok Viševicu, da bi prisustvovao otkrivanju spomenika palim borcima, sjeća se prošlosti: oslobodilačkog rata i njegove beskrajno uporne borbe, poslije rata, sa starom ,tvrdom, zaostalom Viševicom. Sav njegov trud oko uvođenja struje ostaje bez podrške, svi ga napuštaju, brak se raspada i on odlazi u grad, da uz pomoć bivšeg ratnog druga, započne novi život....

Ustaški pokret 1941. uspostavlja Nezavisnu Državu Hrvatsku i odmah započinje s terorom prema Srbima, Židovima, Romima i onim Hrvatima koji ne prihvaćaju nov poredak. Na stadionu u Maksimiru, ustaše odluče demonstrativno odvojiti srednjoškolce srpske i židovske nacionalnosti od onih hrvatske, no mladi komunistički ilegalci - skojevci, odluče sabotirati akciju i zapaliti (drveni) stadion. Među njima je i mladi gimnazijalac čija je djevojka, kći gimnazijskog profesora, srpske nacionalnosti, dok mu je najbolji prijatelj postao zagriženi ustaša...

U primorskom selu opkoljen je partizanski odred koji se, usprkos nadmoćnu neprijatelju, uspijeva održati do noći, a onda izvrši proboj. U nastaloj hajci uhvaćeno je dvadesetpet partizana i izvrgnuto užasnu mučenju. Među njima su Iko i Duje, koji imaju mogućnost da se spase ako se izjasne kao pristalice ustaša...

U primorskom selu opkoljen je partizanski odred koji se, usprkos nadmoćnu neprijatelju, uspijeva održati do noći, a onda izvrši proboj. U nastaloj hajci uhvaćeno je dvadesetpet partizana i izvrgnuto užasnu mučenju. Među njima su Iko i Duje, koji imaju mogućnost da se spase ako se izjasne kao pristalice ustaša...

Trudeći se osloboditi suborce iz bolnice okupirana grada, grupa partizana upada u neprijateljsku klopku, upravo u trenutku kad je sretan ishod akcije već bio na pomolu. Partizani se odluče na riskantan i krajnje neizvjestan proboj preko mosta...

Ideja mlade i lijepe profice Olge o gradnji sportsko-rekreativnog centra, koju bi financirao njen radnički kombinat, postaje predmet interesa visokog partijskog funkcionera Nikole, koji tu ideju želi progurati kao svoj spomenik. Olgi se ne sviđa to što je kao direktorica tog budućeg centra, u stvari, samo pijun u rukama ambicioznog funkcionera. Sekretar komiteta tog kombinata, Ivan, započne s njom ljubavnu vezu. On smatra da se po pitanju donošenja odluke o gradnji tog centra ne bi trebalo bilo kakvim pritiscima utjecati na Radnički savjet. Uviđa, međutim, da je pozitivna odluka savjeta bila opterečena utjecajem Nikolinog autoriteta. Istovremeno, sve je svjesniji vlastitog unutrašnjeg konflikta, vaganja između ideala (vlastitih principa) i stvarnosti (osobnih interesa koji se kose tim principima) pri kojem stvarnost postaje sve težom.

Ideja Olge Jurišić o gradnji sportsko-rekreativnog centra u jednom gradiću kraj Zagreba postaje predmet interesa njenog ljubavnika, visokog partijskog funkcionara Nike. On pokušava svojim autoritetom i političkim utjecajem pomoći gradnji centra. Novi sekretar općinskog komiteta SK Ivan Petrić, želeći poštovati vrednote samoupravljanja, protivi se Nikinim metodama. Započne ljubavnu vezu s Olgom, što ometa objektivnost njegovih procjena. Nađe se u opasnosti da iznevjeri svoje principe i postane sličan Niki...

Ova tvorevina kao da pokušava, zbog promjene duha vremena, nadopuniti autorov glasoviti film Licem u lice; i ovdje se u fabulistički razigranijem materijalu zagovara ideja o pokušaju detroniziranja vlastodršca koji, zloporabom ideoloških floskula, manipulira radnicima, vješto im namećući svoje odluke. Konkretno, gradskom «buđovanu» Niki (Ilija Džuvalekovski) suprotstavlja se novi partijski sekretar komiteta, poštenjačina i idealist Ivan (Mihailo Kostić); on želi da projekt junakinje (Renata Freishorn) o podizanju sportsko-rekreacijskog centra novčano podupru radnici bogata kombinata svojom a ne (nametnutom) voljom autoritarnog političara. Ispreplećući, kao u nekim ranijim filmovima, ideologijsko s intimističkim, autor inicira sukob između dvojice političara oprečnih svjetonazora i po pitanju osjećajnih ingerencija nad lijepom i principijelnom drugaricom - junakinjom filma...

Potkraj devetnaestog stoljeća mladi, zapadnjački orijentirani vojvoda Mićo Ljubibratić podiže ustanak u istočnoj Hercegovini protiv turske vlasti, potpomognut i dobrovoljcima iz Rusije, Francuske i drugih zemalja, jasno dajući do znanja zainteresiranim zapadnim silama, napose Austrijancima, ali i Srbiji i Crnoj Gori, koje su poslale jedinice u pomoć ustanicima, da neće dopustiti instrumentalizaciju ustanka u korist tih zemalja, konkretno da ne dolazi u obzir pripojenje Hercegovine ni Austriji, ni Srbiji, ni Crnoj Gori ukoliko novoformirana Hercegovačka skupština samostalno ne donese takvu odluku. Zbog toga austrijske vlasti ne dopuštaju dolazak talijanskih dobrovoljaca preko svog teritorija, a crnogorski i srpski knez naređuju jedinicama da napuste ustanak. Takav razvoj situacije pobuđuje netrpeljivost nekih hercegovačkih glavešina prema Mići, kojem je vjerna potpora njegova djevojka strankinja Dženi...

Mate Bakula, sredovječni, pomalo već oronuli direktor važnog zagrebačkog poduzeća, otputuje sa suprugom na rodni otok Viševicu kako bi prisustvovao svečanom otkrivanju spomen-ploče, posvećene partizanima tog kraja. Za vrijeme boravka na otoku, Matu salijeću uspomene iz prošlosti, na partizansku mladost, prvu ljubav odnosno prvu suprugu i na silan vlastiti entuzijazam oko dovođenja struje na otok, koji mještani nisu shvatili.