Rezultati pretrage

Godine 1918. Prvi svjetski rat je pri kraju, a Austro-Ugarska je u raspadu. Zagrebački novinar Krešimir Horvat odluči u tim kaotičnim vremenima otići na selo, nadajući se da će tamo naći mir. Dolazi u Vučjak, gdje se zaposli kao seoski učitelj i započne aferu s Marijanom Margetić, ženom u ratu nestalog učitelja Lazara. Pored Marijane, tu je i Eva, koja se također zagledala u privlačna došljaka. U okolnim šumama pak djeluje tzv. zeleni kadar - vojni dezerteri, pa na to područje dolazi vojna policija. Horvatov žuđeni mir dalje je no ikad. Marijanin muž, nenadano je ˝iskrsnuo˝ pun nekog lažnog optimizma čovjeka koji je u ruskom zarobljeništvu ˝spoznao Boga˝. Horvatu je to dobra izlika da konačno ostavi Mariju i ode u zagrljaj čvrstoj i samouvjerenoj, ali i mutnim poslovima opterećenoj Evi. Ljubomorna Marija otkriva Evine lopovluke vojnoj policiji, te se ona s Horvatom daje u bijeg. U obračunu domobrana i grupe zelenokaderaša, koja im je dala utočište, Eva pogiba i Horvat nastavlja svoj put ponovno sam.

Prikaz slojevitih međusobnih odnosa matičnih stanovnika Pule i doseljenika u nju neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata i odlaska iz grada anglo-američkih okupacijskih snaga.

U selu Mrduša Donja u dalmatinskom zaleđu organizira se amaterska predstava Shakespeareova Hamleta. Odnosi u predstavi u začuđujućoj mjeri preklapaju se s onima koje utjelovitelji Shakespeareovih likova imaju u zbilji. Tako će se ispostaviti da bahati lokalni politički moćnik Bukara, koji moć crpi iz svoje partizanske prošlosti, zapravo jedva da je partizan uopće bio...

Nakon prvog, slučajnog dolaska, sudac Mladen počinje redovno, svake nedjelje, posjećivati bračni par - umjetnika Feđu i studenticu kemije Nadu - u njihovom potkrovnom stanu u središtu Zagreba. Feđa i Mladen svake nedjelje igraju šah, a Neda je 'zadužena' za 'stvaranje domaće atmosfere'. S vremenom odnos njih troje postaje sve složeniji i počinje, gotovo bez volje njih samih, poprimati značajke ljubavnog trokuta...

Plakat je crtan. Radi se o karikaturi. Na plakatu je prikazano mnogo likova, polugoli i goli muškarci i žene koji dominiraju sredinom plakata i stvaraju gužvu. U gornjem dijelu plakata je naziv filma te proizvođači, dok su ispod karikature navedena imena dijela filmskih radnika i glumaca koji su sudjelovali u filmu.

Najpoznatiji i najuspješniji filmski ep Veljka Bulajića, posvećen jednoj od najčuvenijih i najhumanijih bitaka u svjetskoj vojnoj povijesti. Početkom 1943. godine njemački generali su po Hitlerovom osobnom naređenju počeli sa provođenjem plana ''Weiss'', kako bi uništili partizanske jedinice. Pritisnuti daleko nadmoćnijim neprijateljem, partizani sa Vrhovnim štabom i 4.500 ranjenika i tifusara, našli su se opkoljeni u dolini Neretve. Ostao je samo jedan most, na čijoj drugoj strani su čekale jake neprijateljske snage, pripremajući se za masakr ranjenih boraca i bespomoćnog naroda. Tito kao vrhovni komandant naređuje rušenje mosta. Iznenađeni neprijatelj prebacuje svoje snage na drugu stranu, predviđajući da će partizani pokušati samoubilački proboj obruča. Međutim, u toku samo jedne noći partizani grade novi most pokraj srušenog i prebacuju se na drugu stranu, uništavaju kvinsliške grupe i na taj način izigravaju neprijatelja i spašavaju ranjenike.

Ive, mladić iz dalmatinskog mjestašca, zabavljač i zavodnik strankinja ljeti, odlazi na jesen u Njemačku nadajući se lakoj zaradi i bezbrižnom životu. No njegova ljetna njemačka poznanica u njemu ne vidi mnogo više od simpatičnog provincijalca pa se je Ive prisiljen prihvatiti posla na gradilištu na kojem su angažirani radnici iz Jugoslaviji. Ubrzo shvati da je to pretežak kruh za njega...

Tridesetšestogodišnji kriminalac sa nadimkom DEPS veći dio života, proveo je po zatvorima. Ponovo je priveden u pritvor pod sumnjom da je opljačkao banku. Tokom noći, koju je proveo u policijskoj stanici, on još jednom proživljava svoj život. Vraćaju se sjećanja na majku koja je napustila njega i oca, na odgojno popravne domove, na zatvor, na očevu i majčinu smrt, na odluku da prekine s takvim načinom života. Sutradan, činovnica u njemu ne prepoznaje provalnika. Shvativši nemilosrdnost onih koji ga progone, umoran, on prihvaća ponuđeni posao i odlazi na cestu kao vozač hladnjače....

36-godišnji kriminalac s nadimkom Deps viđen je da u sitnim satima ulazi u Zagreb svojim kombijem. Policija prati njegovo kretanje, jer je u pitanju čovjek koji je 12 puta osuđivan i koji je 15 godina proveo u zatvoru. Nekoliko tjedana izvršena je drska pljačka banke, usred dana, a počinitelj nije ostavio nikakvih tragova. Način, drskost, pa i foto-robot upućuju na Depsa. Ipak, na identifikaciji činovnica iz banke u njemu ne prepoznaje provalnika. Rezignirani Deps prihvaća posao šofera hladnjače i odlazi na cestu s djevojkom koju je u međuvremenu upoznao…

Početkom stoljeća, negdje na sjeveru Hrvatske, mladom vlastelinu Luciju umire žena. Njene posljednje riječi bile su: "Smrt ne mora biti rastanak". Shrvan bolom, Lucijo grozničavo proučava spiritističku literaturu. Ubrzo se pojavljuje priviđenje njegove žene, koje za njega postaje stvarnost. Lucijo pokušava uvjeriti svoju okolinu da mu je žena uistinu uskrsnula, u što nitko ne povjeruje, sve dok ne stigne njegov rođak iz Zagreba…

Partizan Frane vraća se po svršetku rata u rodno podbiokovsko mjestašce zajedno s mladim suborcem i prisjeti se početka rata. Te 1941. Frane se vratio iz vojske u rodno mjesto ženi i djeci. Sazna da je lokalni žandarmerijski zapovjednik zarobio skupinu seoskih mladića kod kojih je pronađeno oružje. Frane želi pomoći mladićima pa se poveže s lokalnim komunističkim mladcima. Oni su posve neiskusni te im se Frane lakoćom nametne svojim vojnim i životnim iskustvom. Dok otac jednog od jednog od zarobljenih mladića želi da se sve pokuša riješiti mirnim putem, Frane pokreće akciju oslobađanja...

Na zadnji kat zagrebačkog nebodera doselila se ljepotica Maja. Ispod nje stanuje šarmantni 40-godišnjak Mirko, uzoran suprug i otac dvoje djece, službenik u poduzeću Diskoton. Maja ima pjevačkih ambicija, pa ih pokušava realizirati uz Mirkovu pomoć, na što on, dakako, pristaje želeći osvojiti susjedu. Podršku u toj pustolovini pruža mu prijatelj Stipe, ženskar veteran. Bizaran splet okolnosti sprječava Mirka u ostvarivanju njegovih namjera...

Jednostavni, veseli mladić iz malenog dalmatinskog mjesta Mrdulja odlazi u München uvjeren da će u tom svitu uspjeti dobro unovčiti svoj šarm, i nauživati se lijepih djevojaka. Svit ga, međutim, brzo prizemljuje i on se vraća svome kraju i djevojci kojima se tek sada može istinski i punim srcem predati.

Plakat je u boji. Dominira plava u više nijansi. Na plakatu je nacrtan brod sa jugoslavenskom zastavom. Na brodu je nacrtano tijelo lika kojemu je glava u tehnici kolaža nadodana. U istoj tehnici su prikazana dva ženska lika koja stoje i mašu brodu. U gornjem dijelu plakata je naslov filma i imena glavnih glumaca. Unutar nacrtanog broda nalazi se ime redatelja filma.

Plakat je većim dijelom crno bijeli. Podloga se sastoji od crno-bijelih pruga. Plakat se može podijeliti na dva dijela. U gornjem dijelu plakata stoji lik mladića. Oko njega na podlozi su napisani brojevi, a ispod njegova lika špica filma. Donji dio plakata je isti kao i gornji samo sadrži još četiri okvira sa scenama iz filma. Ti okviri su u boji, a postignut je efekt kao da su zalijepljeni sa crvenim selotejpom na crno bijelu podlogu. Na petom okviru je naslov i špica filma.

Godine 1918. Prvi svjetski rat je pri kraju, a Austro-Ugarska je u raspadu. Zagrebački novinar Krešimir Horvat odluči u tim kaotičnim vremenima otići na selo, nadajući se da će tamo naći mir. Dolazi u Vučjak, gdje se zaposli kao seoski učitelj i započne aferu s udanom ženom, Marijanom Margetić. Pored Marijane, tu je i Eva, koja se također zagledala u privlačna došljaka. U okolnim šumama pak djeluje tzv. zeleni kadar - vojni dezerteri, pa na to područje dolazi vojna policija. Horvatov žuđeni mir dalje je no ikad...

- Partizan Frane vraća se posvršetku rata u rodno podbiokovsko mjestašce zajedno s mladim suborcem i prisjeti se početka rata. Te 1941. Frane se vratio iz vojske u rodno mjesto ženi i djeci. Sazna da je lokalni žandarmerijski zapovjednik zarobio skupinu seoskih mladića kod kojih je pronađeno oružje. Frane želi pomoći mladićima pa se poveže s lokalnim komunističkim mladićima. Oni su posve neiskusni te im se Frane lakoćom nametne svojim vojnimi životnim iskustvom. Dok otac jednog od zarobljenih mladića želi da se sve pokuša riješiti mirnim putem, Frane pokreće akciju oslobađanja...

U selu Mrduša Donja, u Dalmatinskoj zagori, organizira se amaterska predstava Shakespeareova «Hamleta». Sudbina stvarnih likova, međutim, poprilično se poklapa sa onima u predstavi. Tako će se npr. mladi Joco (koji glumi Hamleta) neuspješno sukobiti sa lokalnim moćnikom Bukarom koji je pokrao zadružne novce, uništio dokaze i uredio da sumnja za to padne na Jocinog oca. Ovaj, zbog ukaljane časti, počini samoubojstvo. Joco je nemoćan jer narod ne zanima istina već se priklanja lukavom Bukari koji im začas zamaže oči bezočnim lažima i veselicama punim jela i pića.

Nakon prvog, slučajnog dolaska, sudac Mladen počinje redovno, svake nedjelje, posjećivati bračni par, umjetnika Feđu i studenticu kemije Nedu, u njihovom potkrovnom stanu u središtu Zagreba. Feđa i Mladen svake nedjelje igraju šah, a Neda je ˝zadužena˝ za stvaranje domaće atmosfere. S vremenom se između Nede i suca neprimjetno rađa ljubav protiv koje se oboje bezuspješno bore. Konačno, sudac odustaje od nedjeljnih posjeta, a Neda se pokajnički povjerava svom suprugu. Feđa joj oprašta, ali također smatra da su sjećanja, koja ih nedjeljom obuzimaju, opasnija od same partije šaha. Stoga su, nakon njegovog inzistiranja, nedjeljni šahovski dueli obnovljeni. Ipak, napetosti i tenzija nekadašnje pritajene ljubavne igre, na sreću njih svo troje, sada više nema.