Rezultati pretrage

Osiromašena barunica Laura Lenbach radi kao modistica, a njezin suprug, bivši austro-ugarski časnik barun Lenbach, u novoj jugoslavenskoj državi osuđivan kao mađarski špijun, neuspješno trguje konjima te se odaje pijančevanju i kockanju. Kako bi podmirio kartaške dugove iznuđuje novac od Laure i njezina ljubavnika, odvjetnika Križovca, bliskog s beogradskom političkom kremom. Križovec, ima strastvenu erotsku vezu s navodnom ruskom groficom Georgijevnom, koja istovremeno ljubuje s drugom navodnom ruskom plemkinjom. Taj erotski trokut odnosno četverokut uskoro dolazi do usijanja...

Godine 1942. njemački povjesničar umjetnosti, major Siegfried Handke, dobiva od Gestapoa zadatak da pronađe iznimno vrijednu zbirku umjetnina pokojnog francuskog kolekcionara Vollarda, kojoj se izgubio svaki trag. Handke saznaje da je dio zbirke naslijedio mladi beogradski Židov Erich Šlomović koji je po Vollardovoj smrti napustio Francusku s namjerom da u domovini osnuje Muzej umjetnosti Istoka i Zapada. Daljnjom istragom saznaje i to da se kolekcionar s majkom Rozom sklonio u selo Baćina. Ondje je, međutim, majoru jedino uspjelo dobiti obećanje mladićeve majke da će mu otkriti gdje se zbirka nalazi ukoliko joj vrati sina, budući je ovaj nešto ranije te iste godine bio uhićen. No Njemačka je pred slomom i Gestapo sada ima mnogo većih briga od pronalaženja zbirke i njenog, najvjerojatnije već pogubljenog, kolekcionara. No Handke osobno ne odustaje. Namjerava se vratiti u Baćinu, ali je na putu uhapšen i na licu mjesta ubijen. Rat je završio. Roza putuje sa zbirkom u namjeri da ju preda nekome tko će ostvariti san njenog sina, ali u saobraćajnoj nesreći pogiba.

Plakat je u boji. Na crnoj podlozi je narančasta glava Orsona Wellesa s cigaretom. Pored je njegov potpis. Tekst je špica filma (u bijeloj boji).

Dokumentarni film. Pokušaj razotkrivanja životnog i kolekcionarskog puta Ante Topić Mimare, koji je počeo u selu Korušce 7. travnja 1898. godine, a završio u Zagrebu 30. siječnja 1987. Taj put bio je i ostao velikom enigmom koju niti ovaj film ne može odgonetnuti jer je Mimara, po svemu sudeći, mnoge svoje tajne odnio u grob. Muzej u Zagrebu, koji nosi njegovo ime, predstavlja najveću privatnu zbirku umjetnina na svijetu. Ona broji preko 3600 predmeta neprocjenjive kulturno-umjetničke vrijednosti. Film, između ostalog, sadrži i intervjue s Mimarinom suprugom prof. dr. Wiltrud Mersmann Topić, te direktorom muzeja «Mimara», Ante Sorićem.

Leone Glembaj, sin bogatog i uglednog generalnog direktora banke, Ignjata Glembaja, dolazi u posjet ocu nakon 11 godina. Sve te godine on se, kako će se na posljetku pokazati, bezuspješno borio protiv Glembaja u sebi. Još od pretka, za koga se smatralo da je u šumi zaklao nekog trgovca otevši njegove novce, krv članova te izvana ugledne i imućne familije opterećena je varanjem, ubojstvima, perverzijama, ali i prokletstvom jer je i u njihovoj vlastitoj kući smrt postala prečest i preuranjen gost. Između ostalih, i njegova majka i sestra počinile su samoubojstvo. Leone uviđa da je lijepa, mlada, ali i nevjerna očeva nova supruga sadašnji neposredni uzrok moralne i materijalne propasti Glembajevih. I kada se već spremao otići, svjestan uzaludnosti svog bunta, ta je žena, međutim, postala povodom svađe između njega i njegovog oca koja završi očevim infarktom i smrću. Vrlo brzo na vidjelo dolaze financijske kriminalne radnje pokojnog bankara zbog kojih se nesretna maćeha razbjesni jer je tako ostala bez, kako je smatrala, više nego zasluženog bogatstva. Njeni izljevi emocija prelile su kap u rastrojenoj psihi Leona koji ju usmrti, te završi u ludnici.

Jedanaest godina nakon majčina samoubojstva slikar Leone Glembay vraća se iz inozemstva u obiteljsku kuću u Zagrebu, gdje ga salijeću uspomene iz prošlosti, ponajviše na voljenu majku, na sestru koja je također počinila samoubojstvo, na barunicu Castelli - drugu ženu njegova oca, uglednog bankara Ignjata Glembaya. Jedina osoba koju Leone doista poštuje među članovima svoje porodice jest Beatrice, udovica njegova brata Ivana, sad časna sestra imenom Angelika. Suočen sa svenazočnim licemjerjem i znajući kriminalni način na koji su se Glembayi obogatili, Leone dolazi u sukob s ocem i barunicom...

KARNEVAL: -kloaž sličica iz dalmatinskog života, satkan od sitnih mještanskih podvala, ali i ljudskosti.. ANĐEO: - ljepote i radosti stvaranja, ali i gorčine umiranja... PRAH: - bol neuzvraćene ljubavi , ali i radost opraštanja... - snimljeno prema tri istoimene novele Ranka Marinkovića

Karneval - sukob dvije "stranke" - vladajuće i opozicijske eskalira za vrijeme poklada, sukobom 2 majstora karnevala ..., 1366 m Anđeo - majstor klesar teško je bolestan i dok leži u krevetu, posjećuje ga njegov šegrt i priča mu svoj san, a on se sjeća posljednjih godina svoga života ..., 1248 m Prah - osobenjak Tonko, usamljen dugi niz godina, otkako ga je napustila zaručnica Ana, jednog dana dobija od nje pismo u kojem ga moli da bude krsni kum njenom sinu ..., 1480 m

Drugi svjetski rat. Nakon kapitulacije Italije, Nijemci žure preuzeti nadzor nad dalmatinskom obalom. U strahu od odmazde, tisuće ljude odlaze u zbjegove. Jedan takav zbjeg organiziraju partizani, a kapetan Bartul na svoj trabakul Sveti Nikola pomozi prima velik broj izbjeglica. U njegovoj pratnji je manji partizanski bojni brod Uskok. Nevrijeme ih prisiljava da pristanu uz nenastanjeni otok, gdje se iskrca skupina partizana, među kojima je i američki časnik. Patrolirajući njemački oklopljeni bojni brod primijeti da se netko iskrcao na otok te njegov zapovjednik pošalje izvidnicu da ispita o čemu je riječ...

Prikaz noćnog rada u trećoj smjeni jedne radnice u punionici boca tvornice Zvijezda. Nema glasa naratora ni izjava. Prisutni su kratki svakodnevni dijalozi. Prizori u filmu: obitelj za večerom, igra, gledanje televizije - crtić „Tom i Jerry“ (kuhinja, dnevni boravak) - putovanje do posla (vlak?) - rad u punionici boca tvornice Zvijezda (boce se kreću trakom, radnice utovaruju boce, provjeravaju ih itd., razni strojevi) - odmor (razgovor, spavanje u raznim kutcima tvornice) - majka pokreće perilicu rublja, budi djecu, daje im doručak Ključne riječi: noćna smjena, prehrambena industrija

Mladi bračni par, Marina i Branko, živi s malenim djetetom u Zapruđu (južnom Zagrebu), u jednom od mnogih tamošnjih nebodera.Dok Branko radi, Marina u stanu kroji i čuva dijete. Baš pred peterodnevnim praznicima u zgradi je pukla cijev za vodu. Majstori ne dolaze. Ako se dovod vode ne zatvori, haustor će poplaviti, a ako se zatvori, stanari drugih haustora ostat će bez vode. Uporna i prijateljski raspoložena Marina upušta se, sa svojim susjedima, u malu avanturu sređivanja cijevi; stanari se druže, ima smijeha, svađe,… zgrada je oživjela, a ubrzo je i kvar sređen.

Plakat je crtan. Radi se o karikaturi. Na plakatu je prikazano mnogo likova, polugoli i goli muškarci i žene koji dominiraju sredinom plakata i stvaraju gužvu. U gornjem dijelu plakata je naziv filma te proizvođači, dok su ispod karikature navedena imena dijela filmskih radnika i glumaca koji su sudjelovali u filmu.

Godine 1942. njemački povjesničar umjetnosti, major Siegfried Handke, dobiva od Gestapoa zadatak da pronađe iznimno vrijednu zbirku umjetnina pokojnog francuskog kolekcionara Vollarda, kojoj se izgubio svaki trag. Handke saznaje da je dio zbirke naslijedio mladi beogradski Židov Erich Šlomović: potonji je po Vollardovoj smrti napustio Francusku s namjerom da u domovini osnuje Muzej umjetnosti Istoka i Zapada. Handke se uspije približiti Šlomovićevoj prijateljici Juani te doznaje da se kolekcionar s majkom Rozom sklonio u selo u Baćinu. Nekoliko godina kasnije, Njemačka je pred slomom, a Handke još ne zna što se dogodilo ni sa Šlomovićem niti s njegovom zbirkom…

Plakat je u boji. Na bijeloj pozadini u gornjem dijelu plakata nalazi se šest sličica sa kadrovima iz filma. Ispod toga je naslov filma. U središnjem dijelu plakata je ilustracija crne kočije sa slikama likova iz filma. Ispod kočije je krv, a u donjem dijelu plakata ostatak špice filma.

Omnibus sastavljen od tri priče - Usvojenje, Ferije i Probni rok, u kojima se prate isječci iz života mladih štićenica socijalne ustanove za djecu i mlade bez roditelja. U prvoj priči imućni građanski par želi usvojiti 5-godišnju Željku, no emocionalno zakinuto dijete teško se adaptira. U Ferijama 15-godišnja Višnja provodi zimske praznike u skučenim prostorijama ustanove za maloljetničku delikvenciju i doživljava prvu romansu. Junakinja treće priče je 19-godišnja Branka, koja nakon završenog školovanja prestaje biti štićenica doma i pokušava se osamostaliti…

Plakat je u boji. Na bijeloj podlozi je naslov i špica filma. Ispod su profili djevojčice i žene (pola glave). Neki su u boji, neki su crno bijeli.

Na badnju večer, nakon mnogo godina, susreću se dvojica starih gimnazijskih prijatelja, sad sredovječnih ljudi. U razgovoru se prisjećaju sretnih gimnazijskih dana, druženja s razrednim prijateljima, profesora, nogometnih utakmica, glazbe koju su slušali, filmova koje su gledali i jedne djevojke koju su obojica voljeli...

Paralelno se pričaju životne priče jednog crtača i jednog glazbenika: njihovo djetinjstvo u Šibeniku i Zagrebu, preživljavanje Drugog svjetskog rata, njihovo upoznavanje u Zagrebu, ljubavni i profesionalni život, preživljavanje Domovinskog rata i smrt crtača.

Zagrebački socijalni radnici odluče poslati buntovnu dvadesetogodišnju Stelu iz svoje ustanove u dom za problematične socijalne slučajeve na otoku Cresu. Putujući prema Cresu Mato Erceg, mladi socijalni radnik koji ju prati, otkriva da je Stela vrlo osjetljiva djevojka, žrtva neraščišćenih obiteljskih sukoba. Odlučivši joj pomoći, on prekoračuje pravila službe, tim prije što Stelina atraktivnost i emocionalnost pobude u njemu ljubav. Njihova romanca, međutim, nije dugo trajala. Psihički oboljeli Stelin otac, u nesretnim okolnostima, ubija svoju kćer, te sam strada od strane milicije.

Dva dječaka radio-amatera, Miro iz Zagreba i Pepek iz Praga, za vrijeme školskih praznika na Hvaru otkriju zaboravljeni izum čudnovatog antigravitacijskoga topa, djelo pokojnog Mirina pradjeda još iz vremena Prvog svjetskog rata. Za izum se zainteresiraju međunarodni špijuni...

Učenike jedne seoske škole učitelj povede vlakom na izlet u grad. On se, međutim, u gradu razboli i ostane u bolnici, a djeca se moraju vratiti sama. Na povratku ih zatekne zimsko nevrijeme i vlak stane pred snježnim nanosom. Zahvaljujući sposobnom Ljubanu, «domaćinu»-starješini dječje zadruge i slozi učenika, do koje nije došlo posve glatko, željezničari oslobađaju vlak.

Osnovna škola u Velikom Selu organizirana je na principu zadruge pa je djeci ostavljena sloboda inicijative u mnogim poduhvatima. Prednost tog principa dolazi do izražaja na povratku sa školskog izleta iz grada, kad je vlak zahvatila snježna mećava. Bez učitelja koji se razbolio i ostao u gradu, učenici preuzimaju inicijativu i pokušavaju se izbaviti iz nezavidne situacije...

O teškom životu jednog istarskog rudara u Labinštini. Nema glasa naratora. Prisutne su izjave rudara i njegove supruge. Sadržaj govornog dijela: rudar Joko Ogribić govori o motivima selidbe iz Sinja u Labinštinu u Istri i motivima prihvaćanja posla rudara, o maloj plaći, nuždi prekovremenog rada vikendom da bi skupio 32 nadnice i nuždi rada u penzionerskoj dobi (govori pred kamerom i u offu); rudareva supruga govori o težini muževljeva posla Slikovni dio: rudareva supruga daje izjave u svojoj kuhinji; rudar Joko Ogribić i njegova obitelj hodaju uz morsku obalu; Ogribić silazi u rudnik (dizalo); vlak koji prevozi rudare u jami; prozivka rudara; Ogribić utovaruje ugljen (strojevi, rudarski vagoneti); izlazak iz rudarskog okna, vraćanje opreme; rudarske uniforme kako vise na lancima; ulaz u rudnik u suton; tokom filma umetnuti kadrovi mjesta Rabac u Istri (total mjesta, plaža i turisti koji se sunčaju) Ključne riječi: rudarstvo, Istra, Rabac

Plakat je u boji. U sredini plakata stoji muškarac u odori, unutar okvira. Oko njega su scene iz filma u 11 manjih sličica. Preko druge polovice plakata ide tekst sa naslovom filma i podacima o stvarateljima filma.