Rezultati pretrage

BUKANIR Režija: Cecil B. De Mille. Paramount. Lafitte, gusarski poglavica – Fredric March; Gretchen – Franciska Gaal; Dominik – Akim Tamirov; Anet de Remy – Margot Grahame; Peavey – Walter Brennan; Crawford – Ian Keith; General Jackson – Hugh Sothern s desecima glumaca i hiljadama statista koji nastupaju kao građani New Orleansa, Lafitteovi gusari, britanski i američki vojnici Franciska Gaal. DeMille o svojoj novoj zvijezdi Nova Franciska Gaal pretstavit će se svijetu u velikom Paramountovom filmu Bukanir, Franciska Gaal s plavom kosom i novim šarmom. Ona igra ulogu male holandske djevojke, koja silom prilika postaje velika ljubav moćnog gusara-viteza Lafittea. Ali veliko značenje Franciske Gaal, razumije se, ne leži u tome, što su joj u Hollywoodu bojadisali kosu, što su je znali ljepše našminkati i počešljati nego u Evropi i što su je obukli u dražestan holandski narodni kostim. Njeno značenje za svjetki film leži u tome, što je paramountov režiser DeMille dao svijetu u umjetničkom pogledu novu Francisku Gaal. Pustimo slavnog DeMillea da sam govori o svojoj novoj glumici: "Koliko sam imao povjerenja u gdjicu Gaal vidi se po tome, što sam je izabrao za partnericu Fredrica Marcha u tako značajnom filmu, kao što je Bukanir. Ja sam je ranije vidio u nekoliko evropskih filmova i svaki put sam osjetio da u njoj ima "nešto", da i ona ima odlike koje imaju Helen Hayes, Mary Pickford i Elizabet Bergner. I zato sam nastojao da je Paramount angažira i dovede u Ameriku. Ona s jednako mnogo duha igra i u drami i u komediji i oduševila je sve osoblje studija svojom ulogom male Holandjanke, izgubljene u bandi gusara". Veoma je laskavo za Francisku Gaal, što joj je za partnera odredjen slavni Fredric March, dok je režija filma Bukanir povjerena velikom Cecilu B. DeMilleu. Paramount je uistinu učinio sve što je bilo u njegovoj vlasti da Francisku Gaal dostojno pretstavi čitavom svijetu. Bukanir, najveće djelo DeMillea Slavni režiser Cecil B. DeMille, bez sumnje najveći pionir filmske industrije, dao je čovječanstvu još u doba nijema filma remek djela Kralj Kraljeva i Deset zapovijedi. Od postanka tonfilma stvorio je i ove nezaboravne filmove: U znaku krsta, Kleopatra, Krstaški ratovi i dr. Ali danas je sigurno, da je njegovo najnovije djelo Bukanir ujedno i njegovo najveće djelo. Sam DeMille je izjavio da je velefilm Bukanir ostvaren san njegova života. 5.000.000 za novog stara Paramount je angažovao Francisku Gaal, sporazumjeli su se da visoku gažu kakvu joj ne bi moglo plaćati nijedno filmsko poduzeće u Evropi, doveo ju je u Hollywood, gdje su se niz mjeseci oko ove evropske zvijezde vrtjeli najbolji filmski stručnjaci svih mogućih rodova, proučavajući njen stas, njeno lice, njenu kosu, njen glas, njeno držanje, njen engleski izgovor, sve. Svaki stručnjak je na svom području nešto promijenio, dotjerao. Poslije probnih snimanja, započela su prava snimanja. Sad je prvi Paramountov film Franciske Gaal Bukanir dovršen. Proračunalo se koliko je ona do sada stajala Paramount i došlo se do lijepe svotice od pet milijuna dolara. I Engleska zvijezda u Bukaniru U velefilmu Bukanir uz Holanđanku Gretchen koju glumi Franciska Gaal, pojavljuje se također Anet de Remy, ljepotica iz New Orleansa, mlada dama iz visokog društva. Bio je težak zadatak naći glumicu za tu ulogu, dostojnu da bude partnerica starova kakvi su Fredric March i Franciska Gaal. U uži odbor ušlo je desetak glumica, ali režiser Cecil B. DeMille odlučio se za Margot Grahame, krasnu englesku glumicu. Ova mlada umjetnica potpuno je opravdala povjerenje DeMillea i Paramounta, jer je dala sjajnu kreaciju. Ona očarava svojom uspjelom igrom, svojom bujnom ljepotom i izvarednim šarmom. Fredric March u ulozi gusara koji je spasio domovinu Fredric March je jedan od najpopularnijih starova filmskog platna. Svoje prve velike uspjehe postigao je kod Paramounta u nezaboravnim filmovima Bestija i U znaku krsta. Sada mu je Paramount film ponovo povjerio jednu veliku ulogu, ulogu besmrtnog gusarskog poglavice Jeana Lafittea koji je svojim patriotizmom i neustrašivošću spasio svoju domovinu od neprijatelja. Nema sumnje da je uloga gusara Lafittea jedna od najboljih uloga slavnog stara, ali je isto tako sigurno da je to i njegova najteža uloga. Jean Lafitte je bio veoma složen karakter: gusar, dakle pljačkaš i ubica, a u dnu duše je mrzio prolijevanje krvi; ucijenjen sa strane Sjedinjenih Država, on prezire laskavu ponudu Britanaca koji su mu nudili pomilovanje i bori se na strani Sjedinjenih Država; u stvari stranac, jer je po narodnosti Francuz, pokazuje veće rodoljublje nego rođeni Amerikanaci. Da bi mogao dobro odigrati ovu svoju ulogu, Fredric March je savjesno proučio historiju onoga doba. Bilo je to neposredno poslije pada Napoleona Bonaparte. Da se osvete Sjedinjenim Državama, što su baš za vrijeme obračunavanja s Napoleonom navijestile rat Velikoj Britaniji, Britanci su poslali, jake kopnene i pomorske vojne snage na drugu stranu Oceana. U počeku je ratna sreća bila sklona Velikoj Britaniji, ali bitka kod grada New Orleansa donijela je Amerikancima oslobođenje od prekooceanskog osvajača. Malobrojna vojska Sjedinjenih Država, u kojoj je bilo mnogo neredovitih boraca, potukla je hametice redovite čete Velike Britanije. Glavna zasluga za pobjedu Amerikanaca pripala je Lafitteovim gusarima koji su se borili velikom ratnom vještinom i besprimjernom hrabrošću. Ali Lafitte nije bio samo velik borac – on je bio i velik ljubavnik. Ovom ulogom filmski star Fredric March ulazi u historiju kinematografije, kao što je gusarski poglavica Lafitte ušao u historiju Sjedinjenih Država. Amerikanski film oteo je ruskoj kazališnoj umjetnosti odlična glumca Sa Akimom Tamirovom je amerikanski film oteo ruskoj kazališnoj umjetnosti jednu veliku ličnost. Jer Tamirov nije došao u Hollywood kao mnogi drugi da traži tamo slavu i da započne svoj rad u studiu kao običan statista. On je došao u Ameriku kao izradjeni glumac velikih kvaliteta čije je ime mnogo značilo. Rodjen u Rusiji, Tamirov se spremao za glumačko zvanje na moskovskoj umjetničkoj akademiji. Kasnije je postao član Umjetničkog Teatra u Moskvi. S jednom grupom članova ovog istog kazališta on je godine 1923 na turneji stigao i u Ameriku. Tamo su ovi ruski umjetnici prikazivali razne komade ruskih autora, medju njima i Gorkoga. Primivši angažman u Hollywoodu, Akim Tamirov je ubrzo postao jedan od najzaposlenijih hollywoodskih karakternih glumaca. On je ispunio znatnu prazninu u hollywoodskim studijima, jer filmska prijestonica uvijek ima potrebe za dobrim karakternim glumcima i Tamirov im je dobro došao. On je nastupao u filmovima raznih poduzeća, dok ga nije angažovao Paramount. Prvi Paramountov film, u kojem smo vidjeli Akima Tamirova, bio je Bengali, čuveno djelo režisera Hathaways Gary Cooperom u glavnoj ulozi. Tamirov je u ovom filmu igrao ulogu krvoločnog emira. Mnogo veću ulogu imao je ovaj ruski umjetnik u filmu Orijent, gdje takodjer Gary Cooper igra glavnu ulogu. Tamirov je u njemu nastupio u ulozi generala Yanga. Prvu glavnu filmsku ulogu imao je Tamirov u filmu Veliki Gambini. U ovom Paramountovom djelu, u kojem se iza krvavih kriminalnih scena nižu scene pune svježine i humora, i gdje strašno graniči s komičnim, Akim Tamirov igra ulogu čarobnjaka Gambinia, koji je najveća atrakcija elitnih newyorških noćnih lokala. Ali najveća uloga do danas ovjerena je Tamirovu u senzacionalnom filmu Cecila B.De Millea Bukanir, u kojem on igra ulogu gusara i bivšeg Napoleonova topnika Dominika. - 1938., vidi zbirka prospekti do 1945. - Filmska enciklopedija - Gusar, The Buccaneer, 1938.

U subotu 7. rujna i u nedjelju 8 rujna 1935. prikazujemo najnovije i najveće remek djelo velikog režisera Cecil B. De Millea BURA (REVOLUCION DER JUGEND) U glavnim ulogama: Charles Bickford, Judith Allen, Richard Cromwell, Eddie Nugent 5000 omladinaca bore se u ovom filmu za pravdu, istinu i ljubav. 5000 novih lica, 5000 novih starova. Mnogi sinovi slavnih starova igraju glavne uloge u ovom filmu. Bura u srcu, bura u krvi, pobuna mlade generacije. Borba mladih studenata protiv velegradskih zlikovaca koji ugrožavaju jedan veliki grad, ubijaju i zlostavljaju njihove drugove, napastuju njihove drugarice, zavaravaju vlasti. - vidi zbirka prospekti do 1945.

U ZNAKU KRSTA Režija. Cecil B. De Mille Glumci. Marcus – Fredric March; Mercija – Elissa Landi; Nero – Charles Laughton; Popeja – Claudette Colbert. Paramount. Na njemačkom jeziku. Već treći dan gori Rim. Zapaljen je po naredbi cara Nera koji je htio da ga požar, smrt i užas siromašnih stanovnika umjetnički nadahnu. Rim gori, a car Nero svira i pjeva. Da bi od sebe odbacio sumnju na nagovor Tigelinusa, proturi Nero vijest, da su Rim potpalili kršćani. U jednoj ulici predgrađa susretoše se dva sijeda starca: Favije i Titus, i opreuzno narisaše u pijesku znak krsta. Tako su se u ono doba prepoznavali progonjeni kršćani. Znak krsta u pijesku otkrije jedan nosač i podigne uzbunu. Razdražena masa stigne starce i zlostavljanja započeše. Nad životima dvojice nemoćnih staraca dršće Mercija, posvojče i učenica Favijeva. Praćen zvucima fanfara približava se mjestu zlostavljanja Marcus Superbus, prefekt rimski i ljubimac carev. Mercija ga plačući obavještava, što se dogodilo i Marcus pušta uhvaćene na slobodu. Ponosnog Rimljanina dirnule su žalosne oči mlade djevojke. Dvorska dama Dacija vidjela je prizor i o tome obavještava caricu Popeju, jer je Marcus Superbus ljubavnik Popejin. Titus i Flavije odluče da se kršćanska općina sastane u katakombama jedne noći. Mali Stefan, koji je kao i Mercija posvojče Favijevo, treba da saopći kršćanima njihov nalog. Ali Tigelinusovi ljudi uhvate ga putem i nejaki dječak na mukama odaje mjesto sastanka. Osvijestivši se, prizna Stefan Marcusu, što se je dogodilo. Na čelu svojih vojnika juri Marcus u oklopljenim kolima na mjesto sastanka. On ne može zaboraviti Merciju i hoće da joj pomogne. Dotle je Tigelinus sa svojim ljudima započeo krvavi posao. Strelicama su navalili rimski vojnici na nezaštićene kršćane, medju kojima je bilo mnogo žena i djece. Marcus stigne na vrijeme da Merciji spasi život, ali joj ne može vratiti slobodu. Mercija zajedno s ostalim preživjelim kršćanima mora u tamnicu. Ni car Nero neće Merciji da pokloni život. To mu ne dopušta Popeja, koja ljubi Marcusa. A Popeja je prava vladarica rimskog imperija. Jedino ako se Mercija odrekne svoje vjere. U Rimu su dani zabava. Hiljade se guraju u cirkus Maximus. Nero je priredio svome narodu mnoštvo senzacija, ali najveća od njih je okrutno i mučeničko ubijanje kršćana koji će poginuti u raljama gladnih lavova. Po naredbi carice Popeje posljednja treba da pogine Mercija. Marcus je opet uz nju. On je moli i zaklinje da se odrekne vjere, dabi mogla živjeti u njegovom domu okružena luksusom. Ali Marcija pretpostavlja vjeru svojoj i njegovoj ljubavi. U vlasti ljubavi prema Merciji, zanesen vjerom koja je nejaku djevojku učinilo junakinjom, polazi oholi i plemeniti Marcus dobrovoljno s Mercijom u arenu, gdje ih očekuju gladne zvijeri. - 28. jun 1934., vidi zbirka prospekti do 1945.

U ponedjeljak 1 studenog i utorak 2 studenog 1937. prikazuje premijeru grandioznog velefilma AVANGARDA (BUFFALO BILL) Režija: Cecil B. De Mille U glavnim ulogama: Gary Cooper i Jean Arthur Film koji nam priča o junaštvima, patnjama, bolovima i veselju velikih i malih ljudi legendarne zemlje pustolovina! Film još nevidjene napetosti i tempa! - vidi zbirka prospekti do 1945.

BEZBOŽNA DEVOJKA (DAS GOTTLOSE MADCHEN – THE GODLESS GIRL) Film od Cecil B. De Millea. Manuscript: Jeannie Macpherson. Fotografija: Peverell Marley. Gradjevine: James Mitchell Leisen. Na njemački izradili: Dr. Herbert i Curt Wesse Produkcija: Pathe Ameriken i P. D. C. New York Monopol: Rosa film Drag. J. Nikolića, Beograd Lica: Mary – Lina Basquette; Anny – Mari Prevost; Bob – George Duryea; Boco – Eddie Quillan; nadglednik – Noah Berry; nadglednica – Mary Jane Irving U jednoj amerikanskoj školi razdjeluje se u tajnosti, slobodoumna leteća brošura. Jedan dio učenika pripada "Klubu bezbožnika" koji istu brošuru daje štampati.Vodić pomenutog kluba je Mary, koja putem jednog od njezinih pripadnika zakazuje za tu večer sjednicu. Nekoliko od ovih listova dopadne Direktoru te škole u ruke, i isti pozove sve učenike da ove na Boga huljenje spiske predaju, i čita im strogu kaznu, koji zakon propisuje ako se protiv istoga greši. U to se podiže Bob – kojeg je Mary radi njegovog protivništva nazvala nadimkom "Arkadjel" – te zamoli pošto je predsjednik školskog odbora, da se taj slučaj izmedju samih učenika i u školi razbistri. Direktor to dozvoli. Kod održavanja sednice, navale oko Boba okupljeni učenici na ovo bezbožno društvo, te dolaze izmedju obih partija do velike tučnjave. Kad je masa počela da juri preko stepenica, popusti ograda od stepenica i jedna se djevojka strmoglavi u dubinu. Svi se zaprepaste i zastaju u bitci. Bob i Mary poljete dolje, policija koja je medjutim izvešćena prilazi, a unesrećeno dijete umire u naručju Mary. Cijela ova stvar dolazi pred sud, a Mary, Boba i njegovog druga Bocu osude na 5 godina prisilnog odgoja. Ovdje u tom zavodu postupaju sa njihovim štićenicima sa najoštrijom surovošću. Najstrožije se pazi na svaki mig ovih mladih ljudi, čiji se život po vojničkom redu odvija. Najmanja pogreška kažnjava se bez ikakvog obzira i samilosti. U cijelom zavodu diše duh kaznenog zavoda. Mary dodijele ženskom odjelu, te ona dobiva u svojoj supatnici Anny – koja je postigla čin nadglednice – vjernu prijateljicu. Mnogo težim životom žive Bob i Boco, kojih je zamrzio njihov nadglednik, jedan bez ikakvog osjećaja i skroz brutalan tip. Samo zbog jedne nedužne igre kod umivanja, kazne strašno Boba i Bocu. Nadglednik naredi da se hidrant vodovoda odšrafi, i upravi kao šaka debeli mlaz vode na grudi Boba tako dugo, dok se ovaj ne onesvesti. Zatim ih obojicu pošalju na komandu, te ovdje – i ako kroz spletak žice kroz koju se električna struja može pustiti – sastaju Mary koju su takodjer sa Anny na komandu poslali. Na kraju žične ograde, gdje misle da će ostati neopaženi, dolazi do kratkog razjašnjenja izmedju Boba i Mary, zajedničke muke su ih zbližile. U razgovoru se prihvate za ruke kroz rešetku, te u tom trenutku pusti nadglednik struju i obojica padaju sa izgorenim dlanovima. Bijesan od ljutine skoči Bob na čuvara koji upravo prilazi – ali u kratkom vremenu ga savladaju i strpaju u zasebnu ćeliju. Od ovuda mu uspije da pobjegne i da Mary – koju su za kaznu poslali u kuhinju – povede za sobom. Jedan jedini božanstveni dan slobode, pokloni im sudbina. Zavod je poslao čuvara sa policijskim psima da im traže trag i da ih progone. Uhvate ih i ponovo strpaju u ćelije, a Mary bace u okove. U sledećoj noći izbije u ženskom odjelu vatra. Stanovnici tog zavoda izrabe priliku sveopće zbunjenosti i pokušaju da pobjegnu. Na Mary, koja je ležala u njenoj ćeliji u okovima su zaboravili. U to dočuje Bob da je Mary još u njenoj ćeliji te poleti u goruču zgradu, istrgavši nadgledniku ključeve iz ruku, kako bi mogao Mary spasiti. Pri rušenju svoda pada električna struja na žičnu ogradu za koju se drži nadglednik. Sada je u istoj situaciji u koju je prije doveo Boba i Mary. Bob prekine struju i izvuče pomoću Mary, Anny i Boca tog čovjeka kojeg bi inače progutao plamen. Za ovu hrabrost budu sva četiri mlada čovjeka pomilovana, a bezbožna djevojka je doživjela jedan preokret u njenoj duši: "Sada znadem, da postoji jedna moć nad nama. "Ja vjerujem u Boga". - 6.09.10., vidi zbirka prospekti do 1945. - Filmska enciklopedija – 1929.

HOLLYWOOD po noveli Franka Condona sastavio Tom Geraghty. Paramount Režija: James Cruze Glumci: Pola Negri, Betty Compson, Lois Wilson, Agnes Ayres, Nita Naldi, Baby Peggy, Thomas Meighan, William S. Hart, Jack Holt, Cecil B. de Mille, William de Mille Kao mnoge mlade djevojke, htjela je postati filmskom divom i Angela Whitaker, revna posjetnica jedinog kina u malom gradiću Centrevillu. Njenom djedu Joelu preporučio je liječnik boravak na zapadu, u Hollywoodu, gdje su veliki Paramountovi filmski atelieri. Tu priliku upotrebila je i Angela pa je pošla s djedom u Hollywood, a baka, tetka i Angelin obožavatelj Lem Lefferts osadoše kod kuće. Angela se trudila i mučila, da uđe u koji filmski atelier, ali se morala uvjeriti, da ljepušno lice nije jedino svojstvo, koje je potrebno, da postaneš filmska zvijezda. Mnogo je sretnije ruke bio njezin djed, čiji se nos tako svidio jednom režiseru da ga je odmah angažovao. Starac se od toga sav pomladio i počeo udvarati lijepim umjetnicama. Angela se zbog toga zabrinula pa je napisala kući očajno, ali tako nejasno pismo, te su baka i tetka držale, da je djed opasno obolio. U pratnji Lema Leffertsa dadoše se one odmah na put i nađoše djeda u društvu neke lijepe novinarke. Kad je starac nato otišao u atelier, nađoše baka i tetka u stanu koješta, što im nije bilo nimalo ugodno. Tetka je naumila da izbavi Joela iz tog filmskog pakta, pa je pohitala u filmski atelier i tamo doduše pokvarila čitav jedan prizor, ali na tako zgodan i drastičan način, da je i protiv svoje volje bila odmah angažovana. Na Joelovu molbu dobila je onda angažman i baka, pa je tako, djelovala u filmu čitava porodica – osim Angele. Angela međutim nije izgubila nadu. Upoznala se s nekim mladim filmskim piscem, koji je htio da ona glumi glavnu ulogu u njegovu filmu pa je – da pokaže njezine sposobnosti – za vrijeme jedne umjetničke večere aranžirao neki buran prizor, no taj se tako nezgodno svršio, da nije bila angažovana Angela, nego njezin zaručnik Lem, koji je i nehotice pokazao svoju veliku glumačku vrsnoću. Angela doduše nije postala filmska diva, ali je našla sreću na drugom polju. Postavši slvanim glumcem, uzeo ju je Lem Lefferts za ženu, pa kad je i njezino dvoje mile dječice bilo pozvano, da glumi u filmu, nije im bila nimalo zavidna, jer se uvjerila, da nema veće sreće od tihog i mirnog porodičnog života. - Metropol kino, 30.11.1924., vidi zbirka Stakić

Dom kino, Bjelovar. U petak i subotu 26. i 27.05.1939. najveći film svih vremena, film o životu i muci Kristovoj prema sv. Pismu novog zavjeta KRALJ KRALJEVA Režija: Cecil B. de Mille U glavnim ulogama: H. B. Warner, J. Schildkraut, Viktor Vakrony Film koji bi morao svaki kulturan čovjek pogledati. Film je snimljen najpažljivije, utrošena je najveća svota koja je ikada utrošena za koji film uz sudjelovanje najboljih glumaca, 40.000 statista, sudjeluje Njujorška filharmonija i crkveni horovi. - vidi pod Cheri-Bibi, zbirka prospekti do 1945. KRALJ KRALJEVA (THE KING OF KINGS) Produkcija: De Mille Production New York U glavnim ulogama: H. B. Warner, Ernest Torence, Joseph i Rudolf Schildkraut, Robert Edeson, Victor Varconi, Wiliam Boyd, Doroti Cumings i Jaduelin Logan 3000 glumaca. 5000 statista na čije je snimanje utrošeno 3.500.000 dolara. U Judeji živi opokoljena mnogim i bogatim štovateljima, lijepa kurtizana Marija od Magdale. Jedan od njenih najboljih prijatelja, je Juda. S negodovanjem opaža Marija Magdalena, da on nekog vremena ne dolazi na njene zabave. Jedan takmac Judin oda Mariji Magdaleni da joj je Judu oteo neki tesar iz Nazareta. Ljubomorna obuče Marija Magdalena najdivnije odijelo te naumi potražiti Judu i oteti ga Isusu. U jednoj kući bijaše Isus, a s njim sakupljeni mnogi njegovi učenici. Tim se sljedbenicima Isusovim pridružio i Juda, koji je bio častohlepan čovjek i koji se nadao, da će Isus postati kraljem židovskim i njega obdariti visokim službama i častima. K Isusu dovode bolesnike, koje on leči. U to dođe i Marija Magdalena, te nastoji da svojim čarima općini Isusa, ali je njegov blagi pogled smuti i ona padne pokajnički pred njegove noge, a on joj oprosti grijehe. Marija Magdalena odluči ostaviti svoj dosadašnji život i pridružiti se Isusovim učenicima. Pošto je Isus na samu Subotu izlječio nekog slepog dečaka, to glavari svećenički snuju, kako bi ga lišili života, ali se još boje jer je narod uz njega, držeći ga za proroka. Da mu postave zamku, pošalje vrhovni svećenik Kajfa sakupljača poreza Mateju, da od Isusa ubere porez. Ako ne plati porez biti će kao buntovnik osuđen, a ako plati zamjerit će se narodu. Isus pošalje Petra, da ulovi ribu, a kad je Petar uhvati, nađe joj u ždrijelu novac, potreban za porez. Matej koji je došao pred Isusa i tražo porez, iznenađen čudom sa uhvaćenom ribom i smućen odgovorom Isusovim: "Podajte Cesarevo, Cesaru, a Božje Bogu", pridruži se na poziv Isusov njegovim učenicima. Isus je međutim bez straha krenuo prema Jerusalimu. Na putu ga sretnu Sestre Lazarove oplakujući bratovu smrt. Isus oživi Lazara i dođe u Jerusalim, a glavari svećenici nisu znali, što bi od bijesa, i kako bi naudili Isusu. Međutim je jedna žena bila optužena zbog preljuba i imala je biti kamenovana. Stoga namisle prepustiti Isusu, da joj on sudi. Ako je pusti, prekršit će zakon Mojsijev i bit će umjesto nje kamenovan. Kad se Isus približe bio Hramu dovedu pred nj ženu, koja je imala biti kamenovana zbog preljuba, i pitaju ga, bili je kamenovali. Na to im Isus reče: "Koji je među vama bez grijeha, neka prvi baci kamen na nju." Isus je ne osudi, nego joj oprosti grijehe i uputi je da ne griješi više. Pošto je Isus došao u Hram Gospodnji i našao da su iz njega načinili tržište, potjera sve trgovce iz Hrama. Svećenici žele Isusa radi toga uhvatiti, ali se narod skupi oko njega i kliče mu. Juda želi Isusa okruniti, ali kad to Isus vidi nestade ga između njih. U pustinji ga đavo iskušava, ali ga Isus odbija. Svećenici Judi prijete da će ga pogubiti, što je Isusa htio učiniti kraljem, a on izgubivši nadu da će polučiti željne časti, naumi izdati Isusa za 30 srebrnika. Isus vidjevši da mu se približava zadnji čas sjeo je s učenicima za poslednju večeru.Za vrijeme večere opazi Isus da je zajedno kod stola injegov izdajnik pa ujedno opominje Petra, da će ga se odreći. Isus dođe u Getsemane a odanle na Maslinovo Brdo, da se pomoli Bogu, kako bi ga minula ta gorka čaša, ako je to njegova volja. U to dođe Juda sa rimskim vojnicima, te im cjelovom oda Isusa. Isus prekorava Judu i moli vojnike, da puste učenjake na miru. Isusa dovedu pred svećeničkog poglavara Kajfu. Za Isusom dođe i Petar a Kajfa ga pita, da li je i on njegov učenik, ali Petar to tri puta zanijeće. U jutro dovedu Isusa rimskom namjesniku Pilatu koji je jedini imao pravo suditi na smrt, i optuže ga da buni narod da govori protiv plaćanja poreza cesaru. Pilat ispituje Isusa, ali iz njegovih odgovora ne razbere, dabi zasluživao smrt. Svećenici stoga traže plaćene nitkove, koji će vikati i tražiti smrt Isusovu. Pilatova žena odvraća muža, da ne osudi Isusa koji je pravednik i radi koga je u snu stradala. Na to doedu Isusa opet pred Pilata i optužuju ga da se gradi kralje, rugaju mu se i traže osudu. Pilat veli narodu, da prema narodnom običaju ima na Pahu pustiti na slobodu jednog zločinca, pak pita narod, koga želi da pusti? Isusa ili razbojnika Barabu, kojega su međutim izeli pred narod. Potkupljeni vikači traže da se oslobodi Baraba, a Isus da se raspne. Marija Magdalena moli narod, da oslobodi Isusa, koji im je samo dobro činio, ali svećenici zahtevaju od naroda da njih sluša, a ne bludnicu od Magdale. Pilat preda Isusa narodu i izjavljuje, da od sebe otklanja krivnju radi smrti toga pravednika. Križni put Isusa i dva druga zločinca, vode na brdo Kalvariju. Usput jedan čovjek pomaže Isusu nositi križ. Na Kalvariju raspnu Isusa i sa svake strane po jednog razbojnika. Još na križu rugaju se neki Isusu, neka sam sebe oslobodi ako je Bog. I jedan raspeti razbojnik to traži, ali ga drugi zbog toga kori, a Isus mu obećaje, da će još danas biti s njim u raju. Sunce potamni od šestog do devetog časa. Isus umre i na to nastane potres i crkveni zaves razdere se na dvoje. Tri dana iza smrti, ležao je Isusov grob tih i miran. Marija dođe na grob i ne nađe Isusa u njemu. On joj se međutim ukaže i veli joj neka ga ne dira, jer se još nije vratio svome ocu, pa je upućuje neka kaže učenicima, da se vraća svojem i njihovom Bogu. U srijedu kad su bili učenici sakupljeni pojavi se i između njih Isus i pokaže im svoje tijelo, da ga opipaju i da se uvjere, da je tijelo a ne duh. I Toma ga opipa i povjerova. Isus pita Petra da li ga ljubi, a povjerova mu skrb nad njegovim stadom. Ujedno upućuje sve učenike da šire njegovu nauku po čitavom svijetu. Iza toga uzađe na nebo. - monopol za Kraljevinu Jugoslaviju Rosa Nikolića film, vidi zbirka prospekti do 1945.

U nedjelju 05.04.1936. premijera monumentalnog historijskog filma: Veličanstveni film iz dvanajstog vijeka o trećem križarskom ratu, kad su kršćanski narodi vodili u svetoj zemlji krvave borbe za Kristov grob KRSTAŠKI RATOVI Režija: Cecil B. de Mille. Glazba: Rudolf Kopp U glavnim ulogama: Henry Wilcoxon poznat iz filma Kleopatra, Loretta Young, Jan Keith, C. Aubrey Smith, Joseph Schildkrauth, Katarina De Mille Priča o jednoj velikoj i nesebičnoj ljubavi u Srednjem vijeku. Viteška djela i ljubavne pustolovine engleskog kralja Richarda lavljeg Srca. Jedno od najburnijih poglavlja svjetske historije u filmu. U ovom velefilmu vidjet ćete sve vladare iz Srednjeg Vijeka: Viteškog engleskog kralja Richarda Lavljeg Srca, Saracenskog Sultana Saladina, Francuskog kralja Filipa, Navarskog kralja Sancha, Njemačkog cara Filipa Barbarossu, Leopolda Austrijskog, Hugu Burgundskog, Mihajla Ruskog, Andriju Ugarskog, Vilima Sicilijanskog. - vidi zbirka prospekti do 1945. - Filmska enciklopedija – Križari, The Crusades, 1935.

Metropol kino, Bjelovar. U srijedu 21.08.1940. UNION PACIFIC Režija: Cecil B. DeMille U glavnim ulogama: Barbara Stanwyck, Akim Tamiroff Burni dani gradjenja prve željeznice proz pustinje i perije i preko planina Ame4ričkog Zapada. Svaki metarpruge Union Pacifica nakvašen je krlvju, i jelaca i indijanaca. - vidi pod Manuela, i Tarzan junak, zbirka prospekti do 1945.