Rezultati pretrage

Dom kino, Bjelovar. U nedjelju 5. i ponedjeljak 6. veljače 1939. veličanstven film prema romanu Alfreda Neumanna DEMON RUSIJE Glumci: Hary Baura, Marcele Scantal, Piere R. Wilm Režija: Marcel Nerbier. Muzika: Darius Nilhaud Snažno djelo o potresnoj sudbini posljednjih Romanova u vrtlogu svijetskog rata i crvene bune. Savršena kreacija najboljih umjetnika platna, ruski siže u raskošnom sjaju poslednjeg carskog dvora, čine film nezaboravnim. Velefilm o najsudbonosnijem čovjeku carske Rusije o mužiku Grigoriju Raspučinu. Prije više godina gledali ste film sličnog sadržaja no onaj film se nemože u nikojem pogledu usporediti ovim velikim filmom. Velikog umjetnika Hary Baura koji u ovom filmu prikazuje Raspućina vidjeli ste nekoliko puta u njegovim najslabijim filmovima Tajna crvenog mora, Samson a vidjeli ste ga i u jednom velikom filmu kao Bethovena. - vidi zbirka prospekti do 1945.

U srijedu 8 lipnja 1938. i četvrtak 9 lipnja prikazuje film po noveli Stefana Zweiga AMOK Režija: Fedor Szep U glavnim ulogama: Inkišinov, Mercelle Chantal, Jean Yonnel. Film dramatskih doživljaja, strasti, uzbudljiv i potresan! - najava filma, vidi zbirka prospekti do 1945.

KRALJIČIN ĐERDAN (LE COLLIER DE LA REINE – HALSBAND DER KONIGIN) Velika raskošno opremljena tonfilmska drama po historijskim romanima Kraljičin đerdan od A. Dumasa st. i Povijest đerdana od Funk-Brentana Režija: Gaston Ravel U glavnim ulogama: Marcella Jefferson-Cohn, glasovita pariška operna pjevačica; Diana Karenne, najbolja francuska filmska zvijezda nazvana Utjelovljena dražest 100% tonfilm, čija je proizvodnja stajala 20.000.000 dinara. Mjesto uobičajenoga opisa donosimo ovdje mjerodavni glas nezavisnog njemačkog dnevnika Berliner Tagblatta od 14. marta 1930., kojim g. Leo Hirsch, poznati berlinski filmski kritik daje najbolji su o ovom filmu: "Dakle to je Dumasova povijest o kraljičinom đerdanu, slatki rokoko i neumitni naturalizam, pastorele, dvorske spletke i praskozorje revolucije. Za obilan predmet radnje uzeta je za ovaj tonfilm u glavnom povijest grofice La Motte; kako ljubi viteza Reteau de la Villettea, kako predobiva kardinala Rohana i kako laska kraljici, kako kardinalu šalje na ljubavni sastanak običnu uličarku Olivu pod vidom Marije Antoanete, kako krivotvori potpise i kako gospodu izigrava jednoga protiv drugog, i konačno kako sve dođe na javu. Sve dotle je ovaj film bezazlena i fino izvedena igra krinolina i bijelih vlasulja, opširna priča sa sinhroniziranom glazbenom pratnjom, te grofica jednom pjeva neku pjesmu, a ona pjeva zaista lijepo. Ali tek sada počinje ono pravo. Tek sada ulazi u djelo zvučni film, i to svom snagom. Kardinal služi misu u Versalju. Kraljica otkriva prevaru, grofica La Motte je uhapšena. Velika raspra pred parlamentarnim sudom, groficu osude i vode je u Bastilju. Reteau priznaje zločin i proklinje ljubavnicu. Uličarka, koja nalikuje kraljici, pojavljuje se pred sudom s djetetom na grudima. Groficu La Motte bičuje i žigoše krvnik pred licem cijeloga naroda. Dva gospodina, dva neznanca imaju posljednu riječ: To nije žig sramote udaren grofici La Motte, nego Mariji Antoaneti. To su Robespierre i Marat. To je bilo u predvečerje revolucije. To su ukratko tonfilmske scene. Moram priznati, da tako što još nijesam doživio. Kako je La Motte osuđena i ako se bori, kao lavica za svoje mladunče, kako preklinje, viče, kako se brani, navaljuje i klone, opet se diže, hoće da se otme, i viče viče – gledaocu prolaze hladni srsi i vreo plamen niz leđa. Grofica La Motte, to je Marcella Jefferson-Cohn, operna pjevačica pariških teatara, krasna, neobično krasna žena i glumica sasvim velikoga fromata, čak i u ovome prvom i prvorazrednom francuskom zvučnom filmu, gdje Diana Karenne, lijepa, veoma fina Diana Karenne glumi dvosturku ulogu kraljice i uličarke, pored tolikih drugih odličnih umjetnika. Gaston Ravel je režiser ovoga herojskog opernog komada. Svoje glumce tjera do vrhunca umjetničkih mogućnosti i daje prizore, koji su svaki za sebe veličanstvene umjetničke slike. Kapu dolje". Leo Hirsch". - vidi zbirka prospekti do 1945.

U srijedu 9. lipnja i četvrtak (Prav. Spahovo) 10. lipnja 1937. prikazuje filmsku romancu sa muzikom Paula Abrahama ANTONIJA U glav. ulogama: Marcelle Chantal, Jean Worms, Josette Day, Robert Arnoux, Fernand Gravey i ostali. Film je sniman po istoimenom igrokazu Melciora Lengyela. Film glazbe, pjesama, plesa i temperamenta! - vidi zbirka prospekti do 1945.

Dom kino Bjelovar, u nedjelju 07.04.1940. VJEČNI ZAKON Režija: G. W. Pabst U glavnim ulogama: Marcelle Chantal, Jacqoline Delubac Sjajan naturalistički film, koji znači snažnu pljusku svim moralizatorima, koji današnje probleme riješavaju s pogrešne strane. Film obrađuje delikatnu temu o moralu mladih djevojaka na koje se često baca krivnja da su zavodnice muškaraca i da razaraju brakove. One se protiv toga bune, i mlade buntovnice pokreću akciju i bore se protiv zla koje mora nestati. Ovaj film je jedno od najvećih djela napredne francuske filmske umjetnosti. - vidi zbirka prospekti do 1945.