Rezultati pretrage

KRATKI SADRŽAJ: Opisuje se životna i glazbena priča 73-godišnjih Slavka Štefanića Kempija i Franje Putareka Havajca te prikazuje koncert u Ivancu njihovog dvočlanog benda posvećenog havajskoj glazbi Croatian Blue Hawaii. Prisutne su izjave. SADRŽAJ: - voditelj koncerta Aleksandar Grabarić daje kratke biografije dvojca, najavljuje ih i postavlja im pitanja - Slavko Štefanec Kempi, rođen i živi u Koprivnici, priča o svojoj prvoj kupljenoj havajskoj gitari, svojoj profesorici glazbe Mariški Holoubek, sviranju u goricama sa svojim prijateljima itd. - Franjo Putarek Havajac, rođen u Ivancu, priča o svojem krojačkom obrtu u Zagrebu, razlozima bijega u inozemstvo nakon Drugog svjetskog rata, boravku u raznim stranim zemljama, o potrazi za životnom družicom itd. - koncert dua Croatian Blue Hawaii u selu Ivanec (dvorana, voditelj govori, Štefanec i Putarek sviraju na havajskim gitarama i govore, publika) - snimke koncerata Mariške Holoubek iz filma Petra Krelje „Mariška bend“ - Štefanec i Putarek sviraju i razgovaraju u kući - Štefanec i Putarek šetaju po Koprivnici (trg, park, fontana, crkva itd.) i po Zagrebu (Bogovićeva ulica) - Štefanec svira sa svojim prijateljima u „goricama“ – vinogradu te sviraju serenadu pod balkonom KLJUČNE RIJEČI: glazbena umjetnost, gitara, Koprivnica, Ivanec, Holoubek Mariška, iseljeništvo

Novootvoreni dom umirovljenika u zagrebačkom "Trnju", njegovi stanovnici u svojoj svakodnevnici....

Opisuju se sudbine prognanika iz Slavonije i Posavine koji žive u vlaku na sporednim kolosijeku željezničke postaje Klanjec u Hrvatskom Zagorju. Prisutne su izjave sugovornika. Govorni sadržaj: voditelj željezničke postaje Klanjec govori o dolasku i boravku prognanika u vlaku, regionalnim podjelama unutar vlaka, udomljavanju prognanika u vlastitom stanu, dolasku stranih reportera itd. - prognanici (većinom stariji ljudi) govore o ratnim iskustvima, izbjeglištvu, poginulim pripadnicima obitelji, boravku u vlaku, mogućem povratku; jedna prognanica recitira svoje pjesme - svećenik priča o zajedništvu, opraštanju Slikovni dio: prognanici, svećenik i voditelj željezničke stanice Marko daju izjave u vlaku i u prostorijama stanice - željeznička postaja Klanjec (eksterijer; interijer: ured, čekaonica; vlakovi) - svakodnevne djelatnosti prognanika - vlak (interijeri preuređeni u boravišta) - podjela humanitarne pomoći (odjeća) koju obavlja voditelj postaje - svećenik drži misu u čekaonici, pjevanje crkvenih pjesama - arhivska snimka vjenčanja jednog prognaničkog para Ključne riječi: željeznica, Klanjec, izbjeglice, Domovinski rat

Film sastavljen od proznih tekstova i pjesama Tina Ujevića, koje izgovaraju glumac Goran Matović i razni građani Ujevićevog rodnog grada Vrgorca te uglazbljenih Ujevićevih stihova Arsena Dedića. Prizori u filmu: spomenik Tinu Ujeviću (Zagreb –Varšavska ulica u radovima) - glumac Goran Matović izvodi svoj scenski kolaž „San i ludilo“ posvećen Tinu Ujeviću na godišnjici Ujevićevog rođenja u Dizdarićevoj kuli, rodnoj kući pjesnika, u Vrgorcu (Matović recitira Ujevićeve stihove i prozne tekstove u interijeru kule; Matović recitira, a Arsen Dedić izvodi Ujevićeve uglazbljene stihove na terasi kule; reakcije publike; snimke i fotografije Ujevića projicirane na kamenu) - Goran Matović hoda po okolici Vrgorca (cesta, krš, rijeka, crkva) i izgovara Ujevićeve stihove (najčešće u offu) - Ujevićeve stihove izgovaraju načelnik Vrgorca Ante Galić (njegov ured), doktor medicine iz Vrgorca Pavao Petrović (u svojoj kući s obitelji), pjesnikinja iz Vrgorca Silvana Tolj (ured, priroda), pisac Ivan Grljušić (zaselak u kojem živi Kozice kraj Poljica), djelatnica Županijske ispostave Vrgorac Marija Raos (groblje u Vrgorcu), predsjednik Gradskog vijeća Makarske Mate Lendić (na rivi u Makarskoj); Matović povremeno naizmjence s njima izgovara stihove - slikar iz Vrgorca Dragan Jelavić i njegove slike s motivima Ujevića, uključujući i sliku „Tinov povratak u Vrgorac“ - Vrgorac (ulice, panorama, Dizdarevićeva kula u kojoj se rodio Tin Ujević – eksterijer, spomenik Ujeviću, groblje) - more, morska obala (suton), planina Biokovo, brdo Matokit (ostaci utvrde), rijeka, slap Ključne riječi: književnost, Ujević Tin, Vrgorac, Dedić Arsen

Dočekujući svoj treći Božić u progonstvu učitelji i učenici prognaničke škole "Topusko" u Velom Lošinju i njihovi roditelji pričaju o osobnim iskustvima iz Domovinskog rata i o sadašnjem životu. Govorni sadržaj: ravnatelj osnovne škole u Topuskom i prognaničke škole "Topusko" u Velom Lošinju Abramović priča o bijegu iz Topuskog, osnivanju škole, vlastitim ratnim traumama, ponovnom bavljenju sportom, zajedništvu u školi i djeci čija veselost daje nadu starijima - majka priča o ratnim traumama iz Vukovara, rastanku s kćerkom i mužem te ponovnim sjedinjenjem - učiteljica priča o iskustvima s učenicima prognanicima - djeca pričaju o uspomenama iz djetinjstva, ratnim iskustvima i boravku u prognaničkom kampu u Velom Lošinju Slikovni sadržaj: sugovornici daju izjave u svojim hotelskim sobama - kićenje bora za Božić - djeca uređuju svoje lutke - Veli Lošinj (panorama, župna crkva Sv. Antuna Opata Pustinjaka – interijer i eksterijer; božićna misa: dječji prognanički zbor pjeva „Tiha noć“) - dodjela svjedodžbi u prognaničkoj školi, djeca u učionici - dječja školska predstava (razni prizori iz predstave, publika, djeca u kameru izgovaraju svoje funkcije u predstavi) - ravnatelj Abramović trenira trčanje (riva Velog Lošinja, okolica) Ključne riječi: izbjeglice, Domovinski rat, Lošinj, djeca, obrazovanje, Božić

Ivek i Kruno najbolji su prijatelji i strastveni navijači "žutih", trećeligaškog nogometnog kluba iz zagrebačkog predgrađa. Kad u klub dođe novi član uprave, "novokomponirani" tajkun Čabraja koji uskoro postaje predsjednikom, Ivekovo i Krunino prijateljstvo stavljeno je na kušnju. Ekonomist Kruno podržava Čabraju i njegove sumnjive metode kojima klub počinje bilježiti odlične rezultate, dok je Ivek skeptičan prema došljaku i njegovu poštenju. Istovremeno, Ivek se zbližava s Matildom, konobaricom u klupskoj gostionici....

KRATKI SADRŽAJ: Zapis o opusu splitskog filmskog redatelja Aleksandra F. Stasenka i o njegovoj osobnosti. Prisutni su glas naratora i izjave. SADRŽAJ: - grob Aleksandra F. Stasenka i njegovog oca - stan u kojem je živio Stasenko (nagrade za filmove, likovni portret Stasenka, pogled kroz prozor na luku i Gradsku skupštinu) - bivše prostorije Kino kluba Split (eksterijer) u Dioklecijanovoj palači - Andrija Pivčević, učestali Stasenkov snimatelj, priča o druženju sa Stasenkom u krugu splitskih amaterskih redatelja, o njegovom „najboljem“ filmu „Pogled u sumrak“, o filmu „Miting u odjelu IV F“ itd. - glumac Josip Genda na stepeništu Hrvatskog narodnog kazališta Split priča o filmu „Pogled u sumrak“, druženju i radu sa Stasenkom, njegovoj osobnosti itd. - filmski arhivist i filmolog Mato Kukuljica u prostoru Hrvatske kinoteke priča o Stasenkovoj osobnosti, predanosti poslu, odnosu s kolegama itd. - narator opisuje pojedine Stasenkove filmove i karakteristike cjelokupnog opusa - ulomci iz većine Stasenkovih filmova - fotografije Stasenka, privatno i pri radu na filmovima - Stasenkovi crteži - VHS snimka Stasenka godinu dana prije smrti KLJUČNE RIJEČI: Stasenko Aleksandar F., film povijest, Split, neprofesijski film, Kukuljica Mato, Genda Josip, Pivčević Andrija

KRATKI SADRŽAJ: Opis stradanja djece u Domovinskom ratu u Hrvatskoj. Prisutan je glas naratora. SADRŽAJ: GLASOVNI DIO - opisuju se načini na koje stradavaju djeca u Domovinskom ratu (pogibija i ranjavanje, pogibija roditelja, izbjeglištvo, uništavanje škola i vrtića itd.) - daju se pojedini primjeri stradavanja i planskih ratnih zločina nad djecom (pojedina poginula i osakaćena djeca, granatiranje bolnice u Osijeku, granatiranje zavoda za mentalno i fizički zaostalu djecu u Vrlici itd.) - opis slučaja u kojem dijete generala JNA apelira na svog oca da prestane napadati Bjelovar - optuživanje Jugoslavenska narodna armije za genocid nad hrvatskim narodom i planske napade na djecu SLIKOVNI DIO: - ranjena djeca u bolnici, djeca u bijegu, razrušeni dijelovi Hrvatske (Osijek, Bjelovar itd.), ratna djelovanja JNA, djeca u skloništima itd. (arhivski i novi materijal, fotografije) - bolnica u Osijeku, Zavod za smještaj i rehabilitaciju djece i omladine u Vrlici KLJUČNE RIJEČI: Domovinski rat, djeca

Film o slavonskim prognanicima koji na otoku Unije beru kukuruz i pričaju svoje prognaničke priče. Glas naratora nije prisutan. Prisutne su izjave prognanika (u offu). Sadržaj govornog dijela: jedna prognanica čita svoje pjesme o prognaništvu; jedan prognanik čita svoje zabilješke o boravku u srpskom logoru; prognanici pričaju o životu u rodnom kraju, ratu i bijegu u prognaništvo, o izgubljenoj rodbini, o prognaničkom životu, o nostalgiji za rodnim krajem itd. Slikovni dio: Veli Lošinj (total); prognanici u autobusu i na brodu Karlovac koji ih prevozi do Unija (portreti prognanika, eksterijer i interijer broda, kormilar); Unije (odlazak kamionom i traktorom do polja, polje kukuruza, prozivka, branje kukuruza, odmor, ručak, morska obala); povratak brodom Ključne riječi: izbjeglice, Unije, Jadran, poljoprivreda - ratarstvo, brod, kamion, Lošinj

Priča ljudi prognanika koji su morali napustiti svoje domove. Veli Lošinj bio je njihov drugi dom , ali ipak srce ih vuče za svojom slavonijom.

KRATKI SADRŽAJ: Opis suradnje likovne umjetnice Latice Ivanišević i tapiserista Zdenka Jerneića iz tvornice Zivtex pri tvrtki Regeneracija iz Zaboka na izradi Latičinih umjetničkih tapiserija. Prisutne su Latičine i Zdenkove izjave. SADRŽAJ: GOVORNI DIO: - Latica Ivanišević govori o svojim počecima bavljenja izradom umjetničkih tapiserija u tvornici Zivtex pri tvrtki Regeneracija, o svojim uzorima u izradi tapiserija, međunarodnoj izložbi tapiserija napravljenih u Regeneraciji godine 1985. u Parizu i 1986. u Zagrebu, suradnji s tapiseristom Zdenkom, o njegovom umjetničkom talentu, o načinu zajedničkog rada na tapiserijama, o prijateljstvu s voditeljem izrade tapiserija Perom Jakopcem - Zdenko Jerneić govori o svojem likovnom radu u djetinjstvu, kako je došao do mjesta tapiserista u tvornici, o suradnji s Laticom Ivanišević, o slobodi koju mu u radu na njenim tapiserijama daje Latica, o izradi najveće tapiserije na svijetu za narudžbu iz Iraka itd. SLIKOVNI DIO: - Latica Ivanišević i Zdenko Jerneić daju izjave (stan, kuća) - Latica radi skice (njen stan) - Zagreb (ugao Gajeve i Bogovićeve – kulturno društvo Napredak) - putovanje vlakom u Zabok - Zabok (željeznička stanica, kuće, crkva, tvornica Zivtex pri tvrtki Regeneracija: eksterijer, interijer) - Latica i Zdenko skupa rade na jednoj tapiseriji (proces rada od početka do kraja uz pomoć alatke slične pištolju – tzv. brza tapiserija) - klupka, odnosno, konusi vune - Zdenko kod sebe doma u zaselku Grabrovec kraj Zaboka (njegova obitelj, kuća, crkva) - razne tapiserije Latice Ivanišević i drugih umjetnika (Edo Murtić, najveća tapiserija na svijetu po narudžbi iz Iraka itd.) - voditelj izrada tapiserija u Regeneraciji Pero Jakopec (fotografije) - tradicionalne dječje igračke iz Zagorja KLJUČNE RIJEČI: Ivanišević Latica, likovna umjetnost, tapiserija, Zabok, Zivtex

Susret teško bolesne žene sa muškarcem kojeg je nakad voljela... prema knjizi novela A. Heinga "Samoće"