Rezultati pretrage

- Poslije agrarne reforme 1946. godine, država je dodijelila siromašnim seljacima iz pasivnih dijelova Jugoslavije, plodnu zemlju u Slavoniji i Baranji. U veliku seobu na "obećanu zemlju" krenulo je na tisuće seljaka, ponesenih nadom za boljim životom. Činilo se da se njihovi snovi ostvaruju, ali pedesetih godina, država započinje kampanju za kolektivizaciju i ulaženje u seljačke radne zadruge. Kroz osobne sudbine, rekonstruirane su zajedničke biografije seljaka, koji su pružili otpor kolektivizaciji...

U selu Mrduša Donja, u Dalmatinskoj zagori, organizira se amaterska predstava Shakespeareova «Hamleta». Sudbina stvarnih likova, međutim, poprilično se poklapa sa onima u predstavi. Tako će se npr. mladi Joco (koji glumi Hamleta) neuspješno sukobiti sa lokalnim moćnikom Bukarom koji je pokrao zadružne novce, uništio dokaze i uredio da sumnja za to padne na Jocinog oca. Ovaj, zbog ukaljane časti, počini samoubojstvo. Joco je nemoćan jer narod ne zanima istina već se priklanja lukavom Bukari koji im začas zamaže oči bezočnim lažima i veselicama punim jela i pića.

Godine 1942. njemački povjesničar umjetnosti, major Siegfried Handke, dobiva od Gestapoa zadatak da pronađe iznimno vrijednu zbirku umjetnina pokojnog francuskog kolekcionara Vollarda, kojoj se izgubio svaki trag. Handke saznaje da je dio zbirke naslijedio mladi beogradski Židov Erich Šlomović: potonji je po Vollardovoj smrti napustio Francusku s namjerom da u domovini osnuje Muzej umjetnosti Istoka i Zapada. Handke se uspije približiti Šlomovićevoj prijateljici Juani te doznaje da se kolekcionar s majkom Rozom sklonio u selo u Baćinu. Nekoliko godina kasnije, Njemačka je pred slomom, a Handke još ne zna što se dogodilo ni sa Šlomovićem niti s njegovom zbirkom…

Vrijeme je velike ekonomske krize. Mnogi ostaju bez posla, pa tako i mladi pisac Ivan Gajski. U nemogućnosti da plati stanarinu, nalazi privremeni smještaj u napuštenoj zgradi centralne banke. Tu, iz prikrajka, slućajno svjedoći velikom banketu nekakve tajne podzemne organizacije, te saznaje za njihovu namjeru da likvidiraju profesora Boškovića, oca njegove nedavne poznanice Sonje. Ivan uspije alarmirati profesora, te obavijestiti policiju koja, međutim, nigdje ne nalazi ni traga o sumnjivcima. No profesor već odavno zna da se, zapravo, radi o štakorima koji u kriznim vremenima vođeni «Izbaviteljem», velikim gvinejskim štakorom, dobivaju nadnaravnu moć preobražavanja u oblik čovjeka. Njegovim nestankom, oni bi ponovno postali ono što su i bili. Ivan i Sonja ubrzo postaju zaljubljeni zaručnici, te zajedno pomažu profesoru nabavljajući mu kemikalije za proizvodnju indikatora, tekućine koja preobraženog štakora identificira i usmrćuje. No mračni stvorovi ubrzano pojačavaju svoju infiltraciju u društvu, kao i potragu za profesorom. Ubrzo, profesor biva usmrćen, a Ivan udavi svoju zarućnicu, pogrešno misleći da je preobraženi štakor-dvojnik. Zgrožen kobnom greškom postaje odlučniji u tome da ubije «Izbavitelja», koji nije nitko drugi do popularni, prijateljski naklonjeni, gradonačelnik. To mu uz dosta sreće i uspijeva. Opasnost je odgođena do novih kriznih vremena.

Siromašni pisac Ivan Gajski zaljubi se u Sonju, kćer profesora Boškovića, te nekako u isto vrijeme otkriva da vlast u gradu preuzima posebna vrsta štakora koja ima sposobnost uzimanja ljudske fizionomije. Na čelu štakorske organizacije je tajanstveni Izbavitelj...

Mladi, daroviti i osebujni izumitelj Nikola Tesla dolazi u Ameriku, gdje se prvo angažira u kompaniji slavnog izumitelja Edisona, a kasnije za neovisne projekte pridobiva financijera Georgea Westinghousea. Interes za Tesline ideje pokazuje i bogataš J.P. Morgan, inače i Edisonov financijer, no Edison neće prezati ni od čega da eliminira nepoželjna suparnika...

Godine 1942. njemački povjesničar umjetnosti, major Siegfried Handke, dobiva od Gestapoa zadatak da pronađe iznimno vrijednu zbirku umjetnina pokojnog francuskog kolekcionara Vollarda, kojoj se izgubio svaki trag. Handke saznaje da je dio zbirke naslijedio mladi beogradski Židov Erich Šlomović koji je po Vollardovoj smrti napustio Francusku s namjerom da u domovini osnuje Muzej umjetnosti Istoka i Zapada. Daljnjom istragom saznaje i to da se kolekcionar s majkom Rozom sklonio u selo Baćina. Ondje je, međutim, majoru jedino uspjelo dobiti obećanje mladićeve majke da će mu otkriti gdje se zbirka nalazi ukoliko joj vrati sina, budući je ovaj nešto ranije te iste godine bio uhićen. No Njemačka je pred slomom i Gestapo sada ima mnogo većih briga od pronalaženja zbirke i njenog, najvjerojatnije već pogubljenog, kolekcionara. No Handke osobno ne odustaje. Namjerava se vratiti u Baćinu, ali je na putu uhapšen i na licu mjesta ubijen. Rat je završio. Roza putuje sa zbirkom u namjeri da ju preda nekome tko će ostvariti san njenog sina, ali u saobraćajnoj nesreći pogiba.

Početkom 1991, kad su vojarne u Hrvatskoj još u rukama JNA koja ne priznaje hrvatsku suverenost, na mali jadranski otok dolazi Blaž Gajski koji želi sina izvući iz tamošnje kasarne JNA. Stanje na otoku je vrlo napeto. Pripadnici lokalne vlasti opsjeli su vojarnu, a mještani ispred nje organiziraju priredbu s pjevanjem i recitacijama, želeći navesti zapovjednika kasarne, majora Aleksu, da se preda zajedno s vojnicima. Aleksa je međutim minirao skladišta u vojarni i prijeti da će čitav otok dignuti u zrak. Velikom upornošću Blaž Gajski oslobađa sina iz kasarne JNA.

Početkom 1991, kad su vojarne u Hrvatskoj još u rukama JNA koja ne priznaje hrvatsku suverenost, na mali jadranski otok dolazi Blaž Gajski koji želi sina izvući iz tamošnje kasarne JNA. Stanje na otoku je vrlo napeto. Pripadnici lokalne vlasti opsjeli su vojarnu, a mještani ispred nje organiziraju priredbu s pjevanjem i recitacijama, želeći navesti zapovjednika kasarne, majora Aleksu, da se preda zajedno s vojnicima. Aleksa je međutim minirao skladišta u vojarni i prijeti da će čitav otok dignuti u zrak...

U malom otočnom mjestu pronio se glas da se na otoku pojavio duh pokojnog maršala Tita. Stari partizani misle da bi ponovo moglo doći njihovo vrijeme pa mjesto navodne Titove pojave postaje hodočasničko odredište umirovljenih boraca. Gradonačelnik to želi iskoristiti u turističke svrhe, a policajac Stipan dobiva zadatak otkriti što je zapravo posrijedi...

Doseljenici iz pasivnih krajeva u plodnu Slavoniju i Baranju suočavaju se s direktivom komunističke vlasti po kojoj bi u procesu kolektivizacije, tj. osnivanjem seljačkih radnih zadruga, ostali bez svojih, tek nedavno dobivenih, zemljišnih posjeda. Direktivu provodi Markan Radišić, a njoj se protive mnogi seljaci, ponajprije Miliša Matić (Vjenceslav Kapural). Situacija se zakomplicira kad Markanov sin zaprosi Milišinu kćer. Umjesto smirenja, neprijateljstva još više kulminiraju, pa Markan u samoobrani ubije Milišu. Narodni sud ne nalazi za Markana olakšavajuće okolnosti: dok ga voze u zatvor, on sluša na radiju vijest o ukidanju seljačkih zadruga.

U selu Mrduša Donja u dalmatinskom zaleđu organizira se amaterska predstava Shakespeareova Hamleta. Odnosi u predstavi u začuđujućoj mjeri preklapaju se s onima koje utjelovitelji Shakespeareovih likova imaju u zbilji. Tako će se ispostaviti da bahati lokalni politički moćnik Bukara, koji moć crpi iz svoje partizanske prošlosti, zapravo jedva da je partizan uopće bio...