Rezultati pretrage

Namjenski reklamni film o Podravci i njenim koncentratima juhe, ispričan kroz „vizuru“ pijetla. Prvi dio filma posvećen je pijetlovom životu i podravskim motivima, a drugi dio tvornici Podravka. Prisutan je glas naratora. Narator, tobože pijetao, priča o slijedećim stvarima: - dužnost buđenja kukurikanjem - odgoj pilića - turska opsada Đurđevačke kule kroz legendu o picokima - borba s pijetlom koji tvrdi da je on nasljednik legendarnog pijetla - bogatstvo podravske zemlje - negativnosti Podravine: patke, slikari naivci i Podravka - opis procesa proizvodnje Podravkinih kokošjih juha i „negativnost“ korištenja pravih kokoši za proizvodnju juhe - uzgoj „vanbračnih“ pilića na farmama seljaka - uzgoj pilića u umjetnim uvjetima tvornice - popularnost pijetla, odnosno, Podravkinog simbola pijetla, u inozemstvu Slikovni dio: - pijetao, kokoši, pilići, dvorište seoske kuće - crtano-animirana sekvenca legende o picokima (stari grafički prikazi bitke, novi crteži bitke, rudimentarna animacija) - Đurđevačka kula, krave (eksterijer) - borba dva pijetla u kokošinjcu - rode u gnijezdu - seljak s volovskom zapregom vuče kombi - patke - slikar naivac slika u dvorištu - tvornica Podravka, Koprivnica (eksterijer, interijer) - proces proizvodnje koncentrata juhe (kuhanje kokoši, mljevenje, ambalažiranje juha u vrećice, juhe u kocki, tjestenina rezanci, utovar i distribucija kamionima) - uzgoj pilića na farmama seljaka (kombi donosi piliće iz Podravke) - uzgoj pilića u tvornici - rijeka u suton - kokoš i pilići na sijenu, a kraj njih vrećica Podravkine kokošje juhe - svjetleće reklame s likom Podravkinog pijetla u domaćim i stranim gradovima Ključne riječi: Podravina, prehrambena industrija, Podravka, tvornica, domaće životinje, pijetao, Đurđevac

Vozač nepoznatog automobila, od čijeg je registarskog broja zabilježen samo početni dio H-8, skrivio je sudar autobusa i kamiona, te pobjegao. Više je putnika poginulo, dok su mnogi zadobili teške povrede. Priča filma vraća se unatrag te individualno upoznajemo putnike autobusa, ne znajući koji će od njih poginuti, a koji preživjeti udes...

Nastavni film o zaštiti zdravlja žene radnice u SFR Jugoslaviji. Iako je 1952. izašla uredba o zabrani zapošljavanja žene na poslovima koji su škodljivi po njeno zdravlje, opasni po život ili izrazito teški, u praktičnom životu treba dodatno i fleksibilno voditi računa o fiziološkim specifičnostima žena naročito za vrijeme njihove trudnoće.

Duga ulica - mladić Boris i djevojka Vera žive u istom kvartu, a upoznaju se kad ona kasno noću izgubi ključ od svog stana, a on je pozove da prenoći kod njega; Čekati - studentski bračni par Ivan i Sonja stanuje kod starice osjetljiva zdravlja te se nada da će ona što prije umrijeti kako bi riješili svoje stambeno pitanje dobivanjem njezina stana; Poslije predstave - Slučajno ostavši bez ključeva od stana, muž i žena prisiljeni su prenoćiti u hotelu. U hotelskoj sobi doživljavaju neočekivano intenzivnu ljubavnu noć, makar na kratko obnovivši gotovo zaboravljene osjećaje...

- Mladoj zagrepčanki je nepoznati mladić donio vijest da joj je muž nastradao u automobilskoj nesreći i da leži u splitskoj bolnici. Iako ni u ovom drugom braku nije našla sebe, ona osjeća potrebu da vidi muža i sprema se na put. Međutim mladić je ponovo posjećuje i otkriva joj da muž ne želi vidjeti nju , nego studenticu u koju se zaljubio. Razočarana ona prihvaća mladićevo udvaranje. Svoju putnu kartu odnosi studentici, koja joj otkriva da se mladić i njoj na isti način udvarao.Potpuno slomljena mlada žena ne želi više živjeti...

Film se događa u jednom danu. Mladić, koji se predstavlja kao Vlatko, popodne donese Jeleni vijest da je njen muž Zdenko doživio prometnu nesreću i leži u bolnici. Nakon toga doživi mučne, razotkrivajuće susrete sa svojim ocem Viktorom i svojim bivšim mužem Ninom, a k tome joj mladić otkrije da Zdenko ima ljubavnicu Višnju. Da bi pobjegla od šokantne stvarnosti, Jelena se upusti u preljub s mladićem varajući samu sebe da se u njega strastveno zaljubila...

Nakon prvog, slučajnog dolaska, sudac Mladen počinje redovno, svake nedjelje, posjećivati bračni par, umjetnika Feđu i studenticu kemije Nedu, u njihovom potkrovnom stanu u središtu Zagreba. Feđa i Mladen svake nedjelje igraju šah, a Neda je ˝zadužena˝ za stvaranje domaće atmosfere. S vremenom se između Nede i suca neprimjetno rađa ljubav protiv koje se oboje bezuspješno bore. Konačno, sudac odustaje od nedjeljnih posjeta, a Neda se pokajnički povjerava svom suprugu. Feđa joj oprašta, ali također smatra da su sjećanja, koja ih nedjeljom obuzimaju, opasnija od same partije šaha. Stoga su, nakon njegovog inzistiranja, nedjeljni šahovski dueli obnovljeni. Ipak, napetosti i tenzija nekadašnje pritajene ljubavne igre, na sreću njih svo troje, sada više nema.

Plakat je u boji. Cijeli je oslikan. U lijevom dijelu plakata naslikane su dvije glave, muškog i ženskog lika. U desnom dijelu plakata ispoid naslova i špice filma naslikana je scena prometne nesreće. U gornjem dijelu plakata je tekst: ovaj je film dobio 1. nagradu u Puli na V. filmskom festivalu.

Film prikazuje lik prve hrvatske skladateljice Dore Pejačević viđen očima cabaret majstora i filmskog amatera, Karla Armana. Upoznali su se slučajno, no njihovo kratko druženje bilo je dovoljno da oboje shvate kako su, u duhu, «ptice iz istoga jata», i da se istinski zaljube. Armano je upoznao i ljude koji su se s njom nekada družili. Svojim svjedočenjima, potvrdili su njegov zaključak o Dori kao izuzetnoj ženi, umjetnici slobodna duha koja je odudarala od uštogljenog aristokratskog društva kojem je izvanjski pripadala. Ipak, nije uspjela pobjeći od svoje plemenitaške sudbine. Udala se na brzinu za jednog poručnika u mirovini, preselila u München, rodila dijete, no ubrzo zatim i umrla.

Hospitalizirani muzikolog i sveučilišni profesor Ivan Kosor zaljubi se u Melitu, suprugu Željka Gajskog, pacijenta s kojim leži u istoj sobi. Melita svakodnevno posjećuje supruga, a Kosor se upusti u igru pisanja i slanja anonimnih ljubavnih pisama koja u njoj postepeno probude romantične osjećaje. Jedan od doktora u bolnici vidio je profesora kako telefonom razgovara sa zanosnom Melitom gledajući ju iz prikrajka. Shvatio je što se događa, te ju je, lažno se predstavivši, dobio u svoj krevet. Ona je ubrzo uvidjela prevaru i razvrgla tu vezu, no stvar se pročula i njen brak je propao. Nakon nešto vremena slučajno je saznala tko je pravi autor pisama, ali tada je već bilo kasno. Neki novi muškarac već je ispunio žudnju njenog srca, dok su Ivan i Željko postali prijatelji-gubitnici u toj neobičnoj igri sudbine.

Peripetije jedne obitelji u novom stanu. Zgode i nezgode u stambenom bloku posmatrane očima jedne djevojčice. Satiričke primjedbe na slabosti suvremene stambene izgradnje.

KRATKI SADRŽAJ: Opis rada mlade violončelistice Monike Leskovar. Prisutan je glas naratora. SADRŽAJ: - narator, tobože violončelo, priča o sebi, svojoj suradnji s Monikom, Monikinoj glazbenoj obitelji, Monikinom obrazovanju, učestvovanju na Ljetnoj glazbenoj školi u Starom Gradu, te drugom, novijem violončelu kojeg je nakon njega dobila Monika - arhivske snimke: Monika svira violončelo s Mađarskom filharmonijom 1993. u Budimpešti na koncertu za Euroviziju; Monika u dobi djevojčice svira sa Zagrebačkim solistima u Hrvatskom glazbenom zavodu; Monika u dobi dijeteta svira na koncertu; Monika u dobi dijeteta daje intervju za HTV 3 - Monika i njena obitelj u obiteljskoj kući (Monika svira violončelo, otac svira trubu, brat svira gitaru, mama) - Glazbena škola funkcionalne muzičke pedagogije u Zagrebu (Glazbeno učilište Elly Bašić) u kojem je Monika započela glazbeno obrazovanje (eksterijer, interijer: nastava) - Monika vježba svirati violončelo u pratnji drugog učenika glazbene škole i profesorice Dobrile Berković Magdalenić, Monika svira klavir - Monika vježba na sceni Hrvatskog glazbenog zavoda s profesoricom Magdalenić - učestvovanje na Međunarodnoj ljetnoj školi Hic Faros Hic ars u Starom Gradu na Hvaru (hotel, vježbe s ruskim učiteljem Vadimom Messermanom, kupanje u moru, Monika svira sama u crkvi, Monika svira sama na trgu u Starom Gradu, ulice grada, Monika i njene kolege pod ravnanjem učitelja Messermana sviraju u crkvici sv. Jerolima u Starom Gradu – eksterijer i interijer, Monika i njene kolege sviraju u kući Petra Hektorovića Tvrdalj skladbu „Muzika na vodi“ G. F. Handela, Monika svira na vrhu crkve-tvrđave Svete Marije u Vrboskoj „Marš“ Sergeja Prokofjeva) - u stanu udovice Rudolfa Matza Monika svira s kolegama i nakon toga joj udovica poklanja violončelo Rudolfa Matza - tijekom filma prizori u kojima sviraju glasovir Neva Stijelja i Marko Magdalenić, a kontrabas Slawomir Grenda KLJUČNE RIJEČI: glazbena umjetnost, violončelo, Leskovar Monika, talentirana djeca, obrazovanje, Hvar, Zagreb

Opis slikarstva dubrovačkog slikara Ive Vojvodića kroz poetičan tekst naratora te prizore slikarova rada, njegovih slika i tri motiva koji ga učestalo inspiriraju: mora, grebena i pisama. Glas naratora je prisutan. Sadržaj govornog dijela: tradicija emigracije u Vojvodićevoj obitelji, objašnjavanje razloga emigriranja, dopisivanje s rodbinom u emigraciji; poetično objašnjavanje česte prisutnosti tri motiva u Vojvodićevim slikama (npr. pisma koja spajaju grebene, odnosno, kontinente, preko mora); ukazivanje na težak život u emigraciji; odjeljak iz „Dubrovačke trilogije“ Ive Vojnovića o „Dubrovniku koji opet ište svoju hrid“; objašnjenje prisutnosti fotografija pokojnika u Vojvodićevim slikama. Slikovni dio: dubrovački slikar Ivo Vojvodić u svom atelieru za vrijeme rada; njegov sin i njegov pas; Vojvodićeve slike na kojima su njegove tadašnje glavne preokupacije: more, grebeni i pisma, ali i cvijeće te fotografije pokojnika; kadrovi mora što se razbija o grebene; Dubrovnik (luka, zidine) – Ivo Vojvodić u šetnji sa sinom; dubrovačko groblje Boninovo (nekoliko grobova); motivi Vojvodićevih slika: stare fotografije, pisma, cvijeće. Ključne riječi: likovna umjetnost, Dubrovnik, imigracija, Vojvodić, Ivo

Opis Jadrana iz perspektive turista na odmoru te iz perspektive lokalnog stanovnika koji živi od zemlje i mora. Glas naratora je prisutan. Sadržaj govornog dijela: turistički boravak na Jadranu; lokalni stanovnici kao ribari, pomorci, stočari i poljoprivrednici; nostalgija turista za provedenim ljetnim odmorom. Slikovni dio: mjesta na Jadranu: grad Korčula (panorama), Mljet (Benediktinski samostan i crkva sv. Marije - panorama), Murter (ulice), grad Hvar (panorama, središte Hvara), Kornati (panorama iz aviona danju i noću, naseljena uvala), Split (panorama), ostala mjesta (panorame, crkva); poštar s razglednicama koje predstavljaju mjesta i motive prikazane u filmu; plaža, turisti, šatori (uplašenog turista bacaju u more); malo privatno brodogradilište (kalafat); sviranje na sopile, narodni ples; gromače; ribari plove na gajetama (mnoštvo gajeta isplovljava u isto vrijeme), pristaju na Kornate; berba grožđa (vinograd); putnički brod na molu, na moru; ribolov „na sviću“. Ključne riječi: jadran, more, čamac (gajeta), plaža, sopile, vinograd, ribolov (na sviću), Korčula, Mljet, Murter, Hvar, Kornati

Prikaz gradova u unutrašnjosti Istre. Prisutan je glas naratora i uvodni komentar Dušana Vukotića. Sadržaj glasovnog dijela: - Dušan Vukotić ukratko opisuje temu ove epizode dokumentarne serije „Sunčani sat“ - o Rovinju i ljubavi slikara prema tom gradu - o turistima koji posjećuju samo istarsku obalu, a zanimljivosti unutrašnjosti Istre ne poznaju - o istarskim gradovima Grožnjan, Motovun, Buje, Pazin, Svetvinčenat i Buzet - nabrajanje raznih naroda i država koji su vladali Istrom - o crkvici u Beramu koju je oslikao Vincent iz Kastva - o pošasti kuge u Istri - o novom uzletu Istre nakon antifašističke borbe Slikovni dio: - Rovinj (panorama, ulice, katedrala sv. Eufemije - eksterijer, Gradska vrata – Balbijev luk, luka, slikari) - turisti u automobilima čekaju na talijanskoj granici ulazak u Jugoslaviju - autokamp, hotel - Vespazijanova arena, Pula (panorama) - istarski vol (jedan kadar) - Grožnjan, Motovun, Buje, Pazin (panorama) - planinska stijena, koju ljudi zovu „Čitač“ - hotel, bazen, tobogan - Svetvinčenat (panorama, kaštel, dvorac Morosini-Grimani, crkva sv. Vincenta - eksterijer) - Buzet (ploča s imenom mjesta, panorama, ulice, zidine, pogled u dolinu) - jedrilice - Motovun (panorama, crkva sv. Stjepana - eskterijer, gradska loža) - crkva sv. Marije na Škrilinah kraj Berama (freske Vincenta iz Kastva – Mrtvački ples, motivi iz Bogorodičinog života itd.) - ostaci napuštenog grada Dvigrad ili Dvograd (ruševine – panorama, detalji) - razni gradovi Istre (panorama, ulice, koća isplovljava) Ključne riječi: Istra općenito, Rovinj, Svetvinčenat, Motovun, Buzet, Dvigrad, Beram, turizam, Pula, arheologija

KRATKI SADRŽAJ: Dok narator opisuje Jugoslaviju i jugoslavensku ženu, gledamo isječke iz raznih jugoslavenskih kratkih filmova i žurnala. SADRŽAJ: - narator priča o ženi, njenim kvalitetama i radnim uspjesima, njenoj naravi, njenoj ulozi u povijesti i sadašnjosti Jugoslavije, zatim priča o razlici između muškarca i žene te opisuje Jugoslaviju i slavi njene samoupravne socijalističke uspjehe - isječci iz raznih kratkih filmova i žurnala „Filmske novosti“ („Ljudi s Neretve“ i „Bura“ Obrada Gluščevića, „Moj stan“ Zvonimira Berkovića, „Dan kada se sklapaju brakovi“ Ive Škrabala, „Tijelo“ Ante Babaje, „Šest koraka do svjetskog rekorda“ Kreše Golika, „Mediteranski prozori“ Branka Belana, zatim filmovi Vojdraga Berčića, Žike Čukulića, Branka Majera, Branka Marjanovića, Zlatka Sudovića, Krste Škanate i Frana Vodopivca): - žene u raznim prilikama (radnica, gradska žena, seoska žena itd.) - razne tvornice (interijer i eksterijer) - razni krajevi Jugoslavije - moderni život (koncert i plesnjak, automobilistička utrka, kupalište, modna revija, vjenčanja, atletika, skijanje, zgrade, interijeri skučenih soba, Zagreb – total, ulice itd.) - seoski život (tradicionalna vjenčanja u raznim krajevima Jugoslavije, dolina Neretve, dalmatinski gradići i pejsaž itd.) KLJUČNE RIJEČI: Hrvatska općenito, žene (položaj žena u društvu), vjenčanje, gradski život, folklor, industrija općenito

KRATKI SADRŽAJ: Prikaz radnog dana drvosječe i natjecanja drvosječa u Gorskom kotaru, uz poetizirani naratorov komentar. SADRŽAJ: - narator govori o slici drvosječa kakvu su prenosile bajke, legende i vjerovanja, priča o mudrosti i iskustvu drvosječa, razmatra simboliku pretvaranja drveta u predmet te najavljuje moguće odumiranje zanata drvosječe - radni dan drvosječe (razni prizori šume; srne, mravi; drvosječe sijeku i obaraju stabla, tešu balvane, režu komade drveta, užinaju) - limeni orkestar iz Delnica svira u šumi dok drvosječe rade - natjecanje drvosječa na šumskoj čistini (limeni orkestar, suci, publika, drvosječe sijeku i tešu balvane dok ih suci pozorno promatraju) KLJUČNE RIJEČI: šumarstvo i drvna industrija, drvosječe, šuma, priroda, Gorski kotar

Glumci odigravaju prizore iz predstava Dubrovačkih ljetnih igara na raznim dubrovačkim lokacijama. Nije prisutan glas naratora ni izjave. Sadržaj: - kulturni spomenici Dubrovnika, detalji arhitekture (Stradun, Knežev dvor, katedrala) - prizor iz predstave „Dubrovačka trilogija“ Ive Vojnovića (prizor: monolog gospara Lukše; glumac: Tonko Lonza; lokacija: atrij Kneževa dvora) - umetnuti kadrovi u prizor predstave: vrata od Pila, Stradun, Orlandov stup, policajci, dubrovačka luka - prizor iz predstave „Grižula“ Marina Držića (prizor: šumske vile, Dijana? i Kupido; glumci: Lela Margitić i Ivica Vidović; lokacija: Lokrum) - prizori iz predstave „Dundo Maroje“ Marina Držića (prizori: Maro i Pere, monolog negromanta Dugi Nos, Dundo Maroje i Bokčilo; glumci: Nikola Car, Zorko Rajčić, Zdenka Heršak, Pero Kvrgić; lokacije: Gundulićeva poljana, tržnica, skalinada Uz Jezuite) - prizori iz predstave „Skup“ Marina Držića (prizor: Skupov monolog; glumac: Izet Hajdarhodžić; lokacija: pročelje Franjevačke crkve) - umetnuti kadrovi u prizor predstave: detalji pročelja Franjevačke crkve, razni starinski predmeti) - prizori iz predstave „Hamlet“ Williama Shakespearea (prizori: dolazak glumačke družine, Hamletov monolog; glumci: Miše Martinović, Petar Kralj, Fabijan Šovagović; lokacija: Lovrijenac) Ključne riječi: Dubrovnik, kazalište, Dubrovačke ljetne igre

Vozač nepoznatog automobila, od čijeg je registarskog broja zabilježen samo početni dio H-8, skrivio je sudar autobusa i kamiona te pobjegao. Više je putnika poginulo, dok su mnogi zadobili teške povrede. Priča filma vraća se unatrag te individualno upoznajemo putnike autobusa, ne znajući koji će od njih poginuti, a koji preživjeti udes.

Plakat je u boji. Preko čitavog plakata je slovo H i brojka 8 koja imitira tragove automobilskih guma. Unutar slova H su glave dvaju likova, jednog m uškog i jednog ženskog. Tekst je špica filma.

Opisuju se poslovi koje žene, radi svoje nježnije građe, ne bi trebale raditi i postupci koje bi žene trebale napravite da se zaštite na radu. Glas naratora je prisutan, ali i glas glumaca. Sadržaj govornog naratorovog dijela: - spominjanje dosadašnje zakonske legislative zaštite žena na radu - opis fizičke i fiziološke razlike između žena i muškaraca - upozorenje da žene treba posebno čuvati, jer su nježnije i jer su buduće majke - primjeri nesreća i oboljenja žena radi nedostatka zaštite na radu, posebice štetnog utjecaja na spolne i reproduktivne organe (trudna radnica u tvornici s otrovnim kemikalijama; vozačica Ladislava Šuštak koja se vozi po trusnom području; nekvalificirana radnica Ivanka Jelačić koja diže teške terete; radnica Đurđa Fama? u noćnoj smjeni; tehničarka Željka Bradić koja se penje na visine; seljanka Marija Smerna?, mlinareva žena, koja diže teške terete; rendgenski tehničar Krunoslava Cvitko koja ne koristi zaštitnu opremu) - mjere poboljšanja (medicinski obrazovana žena u svakom poduzeću, kojoj se žene ne bi sramile izreći svoje probleme; anatomske stolice; sobe za odmor za žene s menstruacijom u svakom poduzeću; zabrana noćnog rada i dizanja teških tereta, edukacija žena u vezu mjera zaštite) Govorni glumački dio: - razgovor šefa tvornice i naratorice u vezi zaštite na radu - razgovor liječnice i ozlijeđene žene Slikovni dio: - tvornica: tvornički pogoni, varenje, žene rade na raznim strojevima, garderoba, pranje tijela, šef i njegov ured - bolnica: bolnička soba, operacija, liječnici - crteži anatomije žena i muškaraca - rad žena na terenu (vožnja džipom, dizanje drvenih greda, seljanka diže vreće s brašnom, boravak na skelama) - nesreće: nesvjestica, zaplitanje kose u stroj - rad na rendgenu - tipkanje - komunikacija sa liječnicom poduzeća, anatomske stolice, žene u sobi za odmor Ključne riječi: žena, industrija općenito, zaštita na radu

Kabaretski zabavljač i filmski zaljubljenik Karlo Armano u Zagrebu susreće groficu Doru Pejačević, skladateljicu i kćerku bivšeg hrvatskog bana Teodora Pejačevića. Njih se dvoje zbliže, a nakon nekog vremena Karlo posjećuje Doru na njenom slavonskog posjedu, nadajući se da će pored ljubavne naklonosti delikatne kontese, u krugu hrvatskih velikaša naći i mecenu za svoje namjeravane filmske pothvate...

Hospitalizirani muzikolog i sveučilišni profesor Ivan Kosor zaljubi se u Melitu, suprugu Željka Gajskog, pacijenta s kojim leži u istoj sobi. Melita svakodnevno posjećuje supruga, a Kosor svjedoči polaganu razotkrivanju njihova bračnog stanja. Za privlačnu Melitu zainteresirani su mnogi muškarci s bolničkog odjela, a Kosor joj počinje pisati anonimna ljubavna pisma, koja u njoj pobude romantične osjećaje...

Turistička razglednica Hrvatske koja daje pregled kulturnih i prirodnih ljepota Hrvatske i njene turističke ponude. Film je napravljen iz vizure dječaka koji prikazuje prijateljima snimke mjesta koja je posjetio s roditeljima. Prisutan je glas naratora dječaka. Sadržaj glasovnog dijela: dječak priča općenito o raznolikostima Hrvatske, o vlastitim doživljajima, maminim i tatinim reakcijama prilikom putovanja, sredstvima prijevoza, znamenitostima, plažama, hotelima, gastronomskoj ponudi, rekreacijskoj ponudi, raznim mjestima Hrvatske itd. Slikovni dio: - djeca u kući gledaju filmsku projekciju snimke s putovanja - majka, otac i dječak u raznim prilikama (snimaju kamerom, u autu, plivaju, veslaju, plešu itd.) - Kratki kadrovi raznih lokacija Hrvatske: Split (Peristil, Sveti Duje, Voćni trg, kip Grgura Ninskog, Muzej arheoloških spomenika – izlošci, Bačvice - picigin); prijevoz (aerodrom, željeznički kolodvor, uredi rent-a-car, autocesta, trajekt, brod); Pakleni otoci kraj Hvara; Trogir (katedrala sv. Lovre, Gradska loža – reljef); Šibenik (katedrala); Eufrazijeva bazilika u Poreču; Zadar (Sv. Stošija, Gradski sat, Sv. Donat, Forum); Bol na Braču (Zlatni rat); Opatija (kip Djevojka s galebom); malo primorsko mjesto (luka, ulice); hoteli (eksterijer, bazeni, recepcija –plaćanje Diners karticom); ekreacijska ponuda (sportski tereni, skijanje na vodi); nudistički kamp (goli ljudi, šatori, ručanje); marina; Međunarodni dječji festival (Festival djeteta) u Šibeniku (predstave); Dubrovnik (katedrala, panorama sa Srđa, Stradun, Dubrovačke ljetne igre – koncert u Kneževom dvoru, kip Mihe Pracata, tvrđava Lovrijenac, tržnica – žene u narodnim nošnjama); ljetna terasa (ples); restorani (kamenice, škampi, janjetina, riječna riba); konoba (pršut, bakalar, svira glazbeni sastav, Zvonimir Berković kraj njih); slapovi Krke; planinski pejzaž, planinski dom (Velebit?); Plitvice (razni slapovi, vlakić); Kumrovec (Titov spomenik, Titova rodna kuća); Trakošćan (dvorac, jezero); Hrvatsko Zagorje (berba grožđa, narodne nošnje); Hlebine (Galerija naivne umjetnosti - izlošci, Josip Generalić slika na staklu); barokna crkva (interijer): smotra folklora Ključne riječi: Hrvatska općenito, turizam, Jadran, Hrvatsko Zagorje, naiva, ugostiteljski objekt, nudistički kamp, hotel, Međunarodni dječji festival u Šibeniku, Dubrovačke ljetne igre, Generalić Josip