Rezultati pretrage

Dokumentarni zapis o igri, nekoj vrsti nadmetanja, koja se zove šijavica, a zadržala se u Dalmatinskoj Zagori, u okolici Imotskog. Šijavica („šije-šete“) je igra u kojoj igrači u vrlo brzom ritmu pokazuju različite brojeve prstiju. Nekad se igrala u cijeloj Dalmaciji. Glas naratora nije prisutan. Prisutne su izjave ljudi. Prikaz turnira u šijavici u jednoj krčmi imotskog kraja. Prikazuju se parovi koji se, poredani jedan kraj drugog, međusobno natječu u šijavici. Također prikazuje se igranje šijavice u parovima (dvoje protiv dvoje). U žaru borbe često dolazi do svađe i međusobnog naguravanja. Učesnici turnira ukratko objašnjavaju pravila šijavice. Također, komentiraju žestinu igre te popularnost šijavice. Film počinje i završava prikazom krškog krajolika. Ključne riječi: Dalmatinska zagora, šijavica, natjecanje

Opisuje se Benedikt Lovrić – Caparin iz Rogoznice zvan Bene ili Napoleon, koji je bio vojnik francuske vojske u Drugom svjetskom ratu i ostao veliki obožavatelj Francuske. Prisutne su izjave Benedikta i njegove sestre. Sadržaj govornog dijela: - Benediktova sestra priča o njihovom djetinjstvu kao siročadi - Bene priča o svojem sudjelovanju u Drugom svjetskom ratu, svojem poznanstvu sa Charlesom de Gaulleom, svojem kućnom muzeju, obožavanju Francuske, odlikovanjima, susretu sa francuskim turistima, poratnim traumama Slikovni dio: - Bene i njegova sestra daju izjave - Bene se kupa u moru - Bene i njegova sestra pojedinačno pjevaju - Bene pokazuje artefakte svojeg kućnog i vrtnog muzeja (fotografije, oružje, šljemovi itd.) - Bene u ratnoj uniformi - njegova kuća i njegov vrt, velika francuska zastava - arhivske snimke Drugog svjetskog rata diljem Europe (iskrcavanje u Normandiji, bombardiranje, pokapanje mrtvih itd.) - njegovi sin i kćer - Bene pokazuje pismo de Gaullea, novinske članke o sebi - Bene sluša s gramofona govor de Gaullea - Bene pokazuje svoja odlikovanja - Bene sa francuskom zastavom trči po plaži dok oko njega eksplodiraju lažne bombe (pirotehnika) - Bene svečano skida uniformu Ključne riječi: Rogoznica, Drugi svjetski rat

Seljak iz Dalmatinske Zagore u svojoj kući, prema starom i u nekim selima još živom običaju, gaženjem maslina pravi maslinovo ulje. Nema glasa naratora. Prizori u filmu: - seljak se pere vodom iz drvenog kotla; njegova žena kuha ručak u loncu na ognjištu - seljak priprema opremu za gaženje maslina (bure, drvene daske na buretu, konop za koji se drži) - stavlja vreću punu maslina na daske na buretu - gazi po vreći istiskujući maslinovo ulje u bure te cijedi vreću - njegov sumještanin donosi mu vruću vodu; seljak svako malo polijeva vrućom vodom masline - seljak i njegovi susjedi jedu kruh sa napravljenim maslinovim uljem Ključne riječi: selo, običaji, Dalmatinska zagora, maslinarstvo

Film o Johanu Krichleru, bivšem njemačkom vojniku kažnjeniku, koji od 1947. živi u mjestu Krasno u Lici. Prisutne su izjave ljudi. Sadržaj govornog dijela: - Johanovi prijatelji i kolege opisuju Johana s puno hvale - Johan priča o svojoj prilagodbi i svojoj privrženosti mjestu Krasno - Johanova žena Anka priča o udaji za Johana, teškom i siromašnom životu, svojoj želji da se preseli u grad i Johanovu protivljenju tome Slikovni dio: - seljaci kopaju - Velebit i Plješevica (padine) - Johan ispred svoje kuće - selo Krasno - zaselak Anići (kuće, snijeg) - izjave daju Johan, njegova žena Anka, njegov najbolji prijatelj i kolega - Johan u kući (kuhinja) predstavlja svoju obitelj (sedmero djece) - Johan na poslu, u pilani Krasno (panorama, trupci, daske, strojevi, pile, poslovođa, kovanje željeza) - Johan s prijateljima u krčmi pjeva ličke narodne pjesme - popravak električnog voda Ključne riječi: Lika, Krasno,drvna industrija, snijeg

Prikaz kiparskog rada 72-godišnje seljanke Sofije Naletilić zvane baba Penavuša iz Oklaja kraj Širokog Brijega, priznate kiparice naive koja se počela baviti kiparstvom u 64-toj godini života. Prisutne su izjave kiparice. Govorni dio: Sofija Naletilić ukratko o motivima bavljenja kiparstvom (utjeha nakon smrti sina Vitomira) i molitvi za vrijeme kiparenja. Slikovni dio: pejzaži Hercegovine (krš, drveće); mjesto Lištica, današnji Široki brijeg (ulice, rijeka Lištica, tabla s natpisom Lištica); Sofija Naletilić stoji usred krša; garaža u kojoj Naletilić radi; proces izrade kipa ptice (Naletilić s cigaretom u ustima teše, odnosno, „dilja“ skulpturu iz drveta i nakon toga boji površinu skulpture); prizori raznih kiparičnih skulptura (životinje – sove i ostale ptice, kornjače, kokoši, kit, divlje zvijeri itd.; hrvatske povijesne i legendarne ličnosti, religiozni likovi). Ključne riječi: Naletilić Sofija, kiparstvo, naiva, Široki Brijeg, Bosna i Hercegovina

Portret plivačkog maratonca Veljka Rogošića i prikaz njegovog obaranja svjetskog rekorda u daljinskom plivanju – 43 kilometra od Hvara do Splita. Prisutne su Rogošićeve izjave i radijski komentar Ede Pezzija. Sadržaj govornog dijela: - Rogošić o svojim plivačkim uspjesima - Rogošić o svojem radnom djelovanju (inženjer u brodogradilištu Split, plivač, u slobodno vrijeme zemljoradnik na očevoj zemlji) - Rogošić o svojoj posvećenosti plivanju i treninzima - Rogošić o poteškoćama i opasnostima prilikom maratonskog plivanja (grčevi, krize, morski psi) - sportski komentator Edo Pezzi za Radio Jadran izvještava o Rogošićevim sportskim uspjesima (prvak države, državni rekordi, prvak svijeta itd.) - Pezzi za Radio Jadran opisuje tijek maratonskog plivanja od Hvara do Splita Slikovni dio: - Rogošić kopa zemlju sa svojim ocem - Rogošić pliva delfin i kraul u bazenu i u moru - fotografije Rogošićevih uspjeha, novinski članci o Rogošiću - Rogošić pokazuje svoje medalje - Rogošić trči i vježba po Marjanu - Rogošić, njegova žena i djeca uz more, na obali Marjana - Rogošić u uredu - Rogošić u brodogradilištu Split - Rogošić u gradu Hvaru na rivi, prije početka svojeg pothvata (okupljeni ljudi plješću; dužnosnik mu poklanja umjetničku sliku Hvara) - Rogošić pliva od Hvara do Splita (čamci koji ga prate, njegov trener Niko Tudor ga informira o prijeđenom putu) - doček u Splitu (masa ljudi ga pozdravlja na splitskoj rivi ispred Lučke kapetanije, nose ga na rukama, Veljko pije Pipi) - brojna Rogošićeva odlikovanja i pehari Ključne riječi: Rogošić Veljko, plivanje, Split, Hvar

Portret Albina Babića Bina, sudionika NOB-a iz Senja, koji je bio model soc-realističkom spomeniku u slavu partizanskih mornara, a danas živi u siromaštvu. U filmu nema glasa naratora, ali su prisutne izjave Bina, njegovog sugrađana i rukovodioca Senja. Sadržaj glasovnog dijela: Bino priča o spomeniku, poziranju za njega, svojem siromaštvu i zanemarivanju od strane države i gradskih rukovodioca; njegov sugrađanin slavi njegove zasluge; rukovodilac daje obećanje da će Binov slučaj biti riješen u socijalnoj službi. Slikovni dio: spomenik kolokvijalno nazvan „Tri mornara“, nekadašnjeg naziva „Jugoslavenski narodni mornari“ s natpisom: „U spomen palim borcima iz NOR. Narod opć. Senj“ (u pozadini skladba „Hej Slaveni“); Bino na krševitoj morskoj obali otočića Zec kraj Senja u svojem improviziranom prebivalištu na otvorenom priča svoju priču, skuplja drva za potpalu, brije se, šeće; Bino, njegov brat i njegov kolega rekonstruiraju svoju pozu modela za spomenik; izjave njegovog sugrađanina i rukovoditelja na trgu u Senju ispred česme; Bino, odjeven u bijelo generalsko odijelo, u otvorenoj limuzini prolazi kroz špalir sugrađana koji mu skandiraju na rivi u Senju; Bino za govornicom kraj spomenika, bend ispred njega. Ključne riječi: socijalizam, komunizam, narodno-oslobodilačka borba, Senj, siromaštvo, starost

Prikazuje se nastava funkcionalne muzičke pedagogije prema učenjima Elly Bašić, utemeljena na igri, spontanosti i pronalaženju ritmičke kreativnosti u svakom djetetu. Nisu prisutni glas naratora ni izjave. Sadržaj filma: djeca se igraju na igralištu; djeca pjevaju brojalice na igralištu i na ulici (Išo medo u dućan, Mur-bur, Ala bala….); djeca slikaju u školskoj učionici; njihovi crteži; djeca sviraju na improviziranim udaraljkama (školska ploča, klupa, posuda, razni predmeti); djeca učestvuju u raznim kreativnim igrama vezanim s ritmom i glazbom; djeca u školskoj učionici uče solmizaciju uz pomoć igre; dijete u offu govori o važnosti improvizacije, dječje igre i o tome da svatko dijete ima sluha; lokacije: Centralna funkcionalna muzička škola (danas Glazbeno učilište Elly Bašić), Osnovna škola Gračani, Osnovna škola „August Šenoa“, Osnovna škola „Sedam sekretara SKOJ-a“ u Zagrebu. Ključne riječi: škola, obrazovanje, glazba, pedagogija, Zagreb, djeca

Stanovnici korčulanskog mjesta Račišće igraju balote (boćanje) na rivi, a jedan igrač objašnjava recept dobre igre. Nema glasa naratora. Prikazi u filmu: - panorama mjesta Račišće na Korčuli - mještani igraju igru balote (boćanje) na rivi - diskusije između igrača, igranje narodne igre šijavice - mjerenje čija je balota (boća) bliža bulinu (mala boća) - igrač balota, 52-godišnji mještanin, objašnjava zašto je najbolji igrač u mjestu - svi igrači u isto vrijeme bace balote Zvučna podloga: klapske narodne pjesme o Korčuli i igri na balote Ključne riječi: boćanje, Korčula, Račišće, selo, običaji

Opisuje se povijest i rad filmske škole za djecu Kino klub Slavica u selu Pitomača te njen osnivač i voditelj Mirko Lauš. Prisutan je glas naratora i Lauševe izjave. Sadržaj glasovnog dijela: - narator ukratko opisuje Mirka Lauša i njegovu filmsku školu - Lauš govori o nastanku filmske škole 1957., sudjelovanju na „prvoj reviji filmova i dijafilmova Jugoslavije u Pionirskom gradu 1961. g.“, tehničkim uvjetima (uporaba 8-mm kamera itd.), snimanju dokumentarnih, igranih i animiranih filmova te reportaža, načinu rada s djecom, osnivanju i održavanju Festivala dječjeg amaterskog filma FEDAF od 1971. do 1988. u Pitomači, nedostatku filmske opreme, perspektivi škole - djeca izlažu ideje za scenarije filmova - djeca se međusobno dogovaraju o izgledu filma Slikovni dio: - Pitomača (ulice, Crkva sv. Vida) - Mirko Lauš izlazi iz bivše zgrade Osnovne škole Petar Preradović, u kojoj je radio kao nastavnik; Lauš u eksterijerima Pitomače (ulice, park) - djeca u sklopu Kino kluba daju ideje za scenarije; barataju projektorom - logo Kino kluba Slavica - Mirko Lauš u prostoriji s filmskom opremom daje izjave; pokazuje stare 16-mm i 8-mm kamere Kino kluba Slavica - fotografije iz povijesti Kino kluba (djeca na snimanju i izradi filmova) - djeca se međusobno dogovaraju o izgledu filma - snimke sa snimanja filma - djeca odlaze na snimanje filma - isječci ili cijeli filmovi Kino kluba („Sajmeni dani“, „Iz ciganskog kvarta“, „Korito“, „Smrt jedne starice“, „Lopta“, „Dva konja“, „7 udaraca“) - montažni stol - fotografije iz povijesti FEDAFA-a (skupne fotografije, poznate osobe koje su pohodile festival Boris Dvornik, Vladimir Petek?, Vatroslav Mimica?, Gustav Krklec, Dušan Vukotić?); karikature osoba koje su pohodile festival (Ivan Mikac, Marjan Ciglič) - novinski članci i dopisi koji svjedoče o nastupima i vezama s inozemstvom - nagrade, plakete (npr. nagrada za životno djelo Kino saveza Hrvatske) - Lauš u eksterijeru u suton - djeca polaznici (krupni plan) Ključne riječi: Lauš Mirko, Pitomača, dječji filmovi, filmsko obrazovanje, snimanje filmova

Osvrt na jednu potpuno promašenu investiciju – tvornicu glinice "Jadral" kraj Obrovca u bukovičkom kraju - od izgradnje tvornice preko procesa likvidacije do prizora napuštenih postrojenja. U filmu nema glasa naratora ni izjava. Prisutni su natpisi i novinski članci. Prvi čin: - Zrmanja, Maslenički most, Obrovac (kadrovi iz zraka) - svečanost polaganja kamena temeljca 1974. godine i početka radova na tvornici glinice "Jadral" kraj Obrovca (govori, otvaranje radova, natpis: „Jadral Bukovici i Bukovica Jadralu“, postavljanje plakete na kojoj piše: „Za dobrobit naroda ovog kraja radni kolektiv 'Jadral-a' otpočinje izgradnju tvornice glinice na ovom mjestu/ 1974. god. u Obrovcu“) - radovi na izgradnji konstrukcije tvornice (raščišćavanje terena, slaganje armature, betoniranje, užurbanost na gradilištu, zavarivanje, sklapanje konstrukcija, postavljanje glomaznih dijelova postrojenja, kamioni, bageri, dizalice, bušilice, mješalice) - problemi u toku gradnje: jak vjetar skida metalne obloge sa zgrada - završni radovi u interijerima (sklapanje strojeva) - tvornica iz zraka - svečanost puštanja u rad tvornice u siječnju 1979. (govori, okupljeni dužnosnici, prizori zgotovljene tvornice, natpis: "Jadral Bukovici u čast titovih i partijskih jubileja“) - elektronički centar iz kojeg se upravlja strojevima - strojevi u pogonu - karikatura iz novina (majmun koji telefonira: "Halo, Obrovac, šta je s onim našim narudžbinama?") Uvod u drugi čin: - novinski članak od 23.02.1982. („Propast ili procvat – Da li je obrovački 'Jadral' pred likvidacijom ili će preživjeti ako se pronađe 15 milijardi za otpis dugova, obnovu tvornice, obuku radnika“) - isječci iz mnogih novina koje pišu o propadanju tvornice - tekst zaključaka zbora radnika tvornice glinice u Obrovcu upućen rukovodstvu Jugoslavije Drugi čin: - napuštena tvornica (napuštena postrojenja u propadanju, razbijena stakla, razni otpad, napušteni strojevi, viljuškari, kamioni, probijena krovna konstrukcija, napola poplavljena postrojenja) - u obližnjoj luci Maslenica veliki sovjetski brodovi čekaju na utovar obrovačkog boksita da bi ga odvezli u SSSR (proces utovara) - stada ovaca i koza pasu ispred upravnih zgrada tvornice - karikature na temu propasti tvornice - novinski članak o likvidaciji „Jadrala“ bez saborske rasprave Međunaslovi: Prvi čin; Uvod u drugi čin; Drugi čin; U obližnjoj luci Maslenica veliki sovjetski brodovi čekaju na utovar obrovačkog boksita da bi ga odvezli u SSSR; Svi podaci i dokumenti autentični su, a njihova upotreba odobrena je od nadležnih organa; Mnogo je Obrovčana koji su nam rekli da na ovaj film ne napišemo riječ: Svršetak Ključne riječi: industrija, prerada sirovina, Jadral, Obrovac, Maslenica

Radni dan Dragutina Vrbenskog Vrbana, čovjeka koji u zoru radi na polju, tokom dana u svojoj stolarskoj radionici, a navečer kao glumac u virovitičkom kazalištu. Nije prisutan glas naratora, ali prisutan je govor ravnatelja virovitičkog kazališta Stjepana Redera. Prizori u filmu: - Vrbenski u odori lika grobara iz „Hamleta“ - jutro na imanju Vrbenskog (buđenje u 3 sata –budilica, njegova žena, dvorište, pas, vožnja kočijom, konji, uzima budilicu sa sobom) - Vrbenski na polju u zoru (paljenje slame, oranje plugom, vađenje krumpira); vodi razgovor s glasom „iz nebesa“ (stihovi Shakespearovog „Hamleta“); budilica zvoni 8 sati - Vrbenski u svojoj stolarskoj radionici (vožnja biciklom do radnje, pilanje, blanjanje, izgovaranje stihove lika grobara iz „Hamleta“), budilica zvoni 16 sati - Vrbenski se uređuje ispred ogledala i hoda Viroviticom do kazališta, budilica pokazuje 18 sati - Vrbenski glumi grobara u predstavi „Hamlet“ u dvorani kazališta u Virovitici (publika plješće na nogama) - u dvorani kazališta pred okupljenim kolegama i Vrbenskim na pozornici ravnatelj kazališta Stjepan Reder drži govor prilikom umirovljenja Vrbenskog; Vrbenski u odori lika grobara to sve „gleda“ kao jedini prisutni u gledalištu - zastor se spušta nad praznom pozornicom Ključne riječi: Vrbenski Dragutin, Virovitica, kazalište i dramska umjetnost, stolarstvo, ratarstvo, selo, zanat

Prikazuju se gledatelji na nogometnim utakmicama. Pogled se usredotočuje na reagiranje mase, ali i pojedinaca navijača. Nema glasa naratora. Prizori u filmu: - gomile gledatelja na punim tribinama stadiona (između ostalog, navijači Dinama Zagreb te Partizana i Crvene Zvezde iz Beograda; stadioni Maksimir?, Marakana?) - detalji tijela gledatelja (lice, ruke) - navijači kako upadaju na stadion; policajci odvode navijače - trenerska klupa, igrači Crvene Zvezde i nepoznatog kluba na terenu Ključne riječi: nogomet, navijači

Miho Krkić u selu Kijev Do u Istočnoj Hercegovini izrađuje folklorni instrument liherica (lijerica) kojim se svira dubrovački ples linđo. Prati se izrada jednog primjerka instrumenta i kućni ples uz Krkićevo sviranje zgotovljene lijerice. Nema glasa naratora. Srizori u filmu: - hercegovačko selo Kijev Do, krš (panorama) - Krkić nosi komad debla do svoje kuće - izrezuje deblo na dva dijela - cijelo vrijeme puši - nosi sijeno po selu - uz pomoć modela ocrtava obrise lijerice u drvu - pijukom, pilom, sjekirom i turpijom izrezuje drvo do oblika lijerice - zakucava poklopac lijerice - stavlja tri žice na lijericu - svira lijericu dok njegova žena i susjeda plešu linđo - krajolik u suton Ključne riječi: folklor, lijerica, Bosna i Hercegovina, zanat