Rezultati pretrage

Zagreb, sam kraj Drugog svjetskog rata. Ustaše, domobrani i mnoštvo civila u bijegu su prema austrijskoj granici pred nadirućim partizanskim snagama. Među bjeguncima su i lijepa Židovka Mirta, glumica zagrebačkog HNK, njezin mladić i glumački kolega Ivan te brat Baja, pripadnik ustaške mladeži. Ubrzo nakon prelaska austrijske granice, na Bleiburškom polju, partizanske snage zaokruže oružane jedinice NDH i civile. Tu dolazi do prvog pokolja, a zarobljene pripadnike ustaša i domobrana potom očekuju tzv. križni putevi, kad će biti ostavljeni na milost i nemilost razularenim partizanima...

Plakat je u boji. U gornjem dijelu je silueta svećenika uz zalazak sunca. U donjem dijelu unutar okvira je scena iz filma sa dva muška lika. Tekst je špica filma. Špica je na engleskom jeziku iako sam naslov nije preveden na engleski već je o originalu.

-Kronika stradanja Hrvata na Bleiburškom polju i Križnom putu kojim su zatočenici prošli poslije završetka 2. svjetskog rata...

- Sredinom 18. stoljeća na razmeđi Mletačke Republike i Osmanlijskog Carstva, odnosno Hrvatske i Bosne , kršćanstva i islama, najamnik nećenskog kneza Petar Revač zaljubi se u begovu mladu kćer Lejlu.Revač ubije dizdara za kojeg se Lejla trebala udati te pobjegne s njom na mletački teritorij u zadarskom zaleđu, a pokušava mu pomoći brat aaaaanaikodem, koji je spletom okolnosti postao pravoslavni redovnik .Zbog dizdarovog ubojstva i Lejline, kako bosanski vlastodršci tvrde, otmice, izbija velika politička kriza za čije prevladavanje je zadužen mletački diplomat, Dubrovčanin Andrija Scarsi...

Star i shrvan bolešću, nekada ugledni rukovodilac, partijac Stjepan Kujundžić, odlazi svom nećaku Martinu kako bi, na kraju života, rasteretio dušu. Zadnjim snagama izriče svoju posljednju želju, da bude pokopan kao svoj otac, katolički, u prisustvu svećenika. Martin ispunjava njegovu želju, a u svojoj uravo dovršenoj knjizi objašnjava zašto će morati živjeti sa stricem i poslije njegove smrti. To je priča o mladiću koji 1951. odlazi iz Dalmatinske Zagore u Istru, u II razred Učiteljske škole. Kao talentiran karikaturist, uveseljavao je svoje školske drugove duhovitim crtežima i komentarima kojima se, međutim, zamjerio jednom licemjernom rukovodiocu škole i njegovoj ambicioznoj, ali ne baš i previše pametnoj ljubavnici, predsjednici Omladine. Njegov stric je u tim vremenima nastojao sprovesti agrarnu reformu, tj. osnivanje kolektivnih zadruga, u svom rodnom kraju, no zbog toga se sukobio sa svojim ocem koji u zadruge nije vjerovao. Milan je volio svog strica. U njegovim očima, on je bio veliki autoritet, no kada mu je svoje sumnje u novonastale reforme iskreno i otvoreno iznio u pismu, strahovito se razočarao kada je ovaj, ideološki zaslijepljen, uzvratio nerazumijevanjem, te omogučio Milanovim neprijateljima da mu se osvete, podmetnu svakakve laži, i konačno izbace iz škole proglasivši ga narodnim neprijateljem. U općoj euforiji, priglupi školski kolega, jedan od likova Milanovih karikatura, pripucao je ok

Plakat je u boji. U gornjem dijelu plakata crvenim je slovima napisan naslov filma. Ispod je tekst: Priča o Bleiburgu. Ispod naslova je slika četvorice muškaraca koji stoje jedan pored drugoga. Samo je jedan lik u boji, ostali su crno-bijeli. U pozadini, iza likova, stoje izblijedili likovi vojnika. U donjem dijelu plakata je špica filma. Ispod su navedeni sponzori filma.

Sredinom 18. stoljeća na razmeđi Mletačke Republike i Osmanlijskog Carstva, odnosno Hrvatske i Bosne, kršćanstva i islama, najamnik nećenskog kneza Petar Revač zaljubi se u begovu mladu kćer Lejlu. Revač ubije dizdara za kojeg se Lejla trebala udati te pobjegne s njom na mletački teritorij u zadarskom zaleđu, a pokušava mu pomoći mlađi brat Nikodem, koji je spletom okolnosti postao pravoslavni redovnik. Zbog dizdarova ubojstva i Lejline, kako bosanski vlastodršci tvrde, otmice, izbija velika politička kriza za čije prevladavanje je zadužen mletački diplomat, Dubrovčanin Andrija Scarsi...

Suvremeni Zagreb. Onemoćali Stjepan, starac na samrti, bivši partizan i partijski moćnik, traži od svog nećaka Martina Kujundžića, uglednog pisca s kojim godinama nije komunicirao, da mu priredi sprovod sa sudjelovanjem svećenika. Priča filma vraća se unazad, u Knin 1951. kad je tadašnji srednjoškolac Martin zatražio od strica da mu pomogne, pošto su mu lokalni partijski predstavnici odbili daljnju stipendiju, a zbog toga što je slobodoumni i pravdoljubivi mladić javno kritizirao nekompetentnost vodećih školskih kadrova. Zahvaljujući stričevoj pomoći, Martin se nađe u učiteljskoj školi u Istri, ali tamo dospije na crnu listu zbog svojih ideja i ljubavne veze s politički nepoćudnom djevojkom Martom...