Rezultati pretrage

HOHŠTAPLER Ljubavna senzacija u 7 činova. Režija: Max Obal Lica: Bankar Alberto Dorna – Hans Mirendorf; Aristid Trazimopules – Hans Albers, Pustolov amater – Luciano Albertini; Njegov prijatelj Tito – H. Fischer-Koppe; Liane Serano - Gritta Ley; Tetka Angelika – Lydia Potochino; Fiametta de Guarina – Vivian Gibson; Kapetan Tawil – Fritz Greiner Bankar Alberto Dorna izgubio je u igri s medjunarodnim varalicom Trasimopulson najveći dio svoga imetka. Trasimopulson je već davno bacio oko na bankarevu nećaku Lianu, zbog njenoga bogatstva. Stoga se ponudi Dorni da s njim zajedno dočeka na stanici Lianu, koja je trebala doći u posjete svome ujaku. Zakasnili su. Uzalud su na peronu tražili Lianu. Nju je medjutim odveo svojim autom elegantni ljubimac žena Gine Gadariravno u Dornin stan. U to stigoše natrag Dorna i Tranzimopulos, uplašeni zbog nestanka Liane. Gadari im je umakao, a da im nije dao ni objašnjenje za svoj postupak. Gino Gadari je došao u veče u kasino, u nadi da će tamo opet sastati Lianu. Kada ga čuvar na vratima nije propustio, jer nije imaou laznicu, poslužio se otvorenim prozorom i iznenada našao se pred Lianom, te joj izjavi ljubav. Liane ga medjutim nije marila. Ipak mu se dolazak u Kasino isplatio, jer je opazio kako Trasimopules pomoću svoje prijateljice Fiamente vara u igri bankara Dornu. Takodjer je bio svjedokom razgovora izmedju Trazimopulesa i njegove žrtve, te je čuo, da je Dorna ovome varalici založio namještaj svoje vile za dug na igri i obećao mu je, da će mu pomoći u njegovome nastojanju oko Liane. Gadari se brzo dogovorio sa svojom prijateljicom, da će oko pola noći odnijeti namještaj iz vile i tako spasiti Lianu i njene rodjake od varalice Trazimopulosa. U jutro je našla Liane Ginovo pismo, iz koga se razabralo, u čijem se posjedu sada nalazi pokuštvo vile, ali ni ona niti itko u kući ne razumije smisao i razlog toga postupka. Misleći da je Gino profrigani lupež, obavijestiše policiju. Medjutim se Dorna sa porodicom preselio u hotel. Nekoliko soba dalje nastanio se Gino Gadari. Malo zatim posjetio je iznenada Lianu, ali jedva da je s njome progovorio tri riječi, već je morao da biježi pred policijom. Gino je htio svakako da obavijesti Lianu o opasnosti, koja njoj i njezinoj porodici prijeti od strane Trazimopulesa. Pošlo mu je za rukom, da opet Lianu odvede svojim autom, ali se za njim nadala potjera. Da se spasi od policije, morao je skočiti u more, baš u času, kada je htio Liani sve kazati. Gino je isplivao na obalu. Trazimopulos je na svaki način nastojao, da onemogući svoga protivnika, pa je ukrao Liani nakit i sumnju skrenuo na Gina. U luci je ležao brod nekakovoga sumnjivoga kapetana Tawila, koji je prevozio bijelo roblje na jug. Njegovom je pomoću htio Trazimopules da Lianu sasvim dobije u svoju vlast. Gino je čuo dogovor ovih dvaju slikovaca, pa je htio da spriječi njihove zlenamjere, ali ga je policija uhvatila, prije nego što je uspio da izvede svoj naum. Naskoro je Gino pomoću Titovom opet bio na slobodi. Odmah je pošao u potragu za Lianom, koja je medjutim na neobjašnjeni način iščezla. Gino je napokon saznao, da se Liana nalazi zatvorena na brodu kapetana Tawila. Gino je odmah mobilizovao sve svoje prijatelje, i s njima pošao na brod. Gino je pomoću svojih prijatelja savladao posadu broda Sudro i oslobodio Lianu. Lianu su odvezili u triumfu natrag na obalu. Tu je dočekaše Dorna i tetka Angelika, koje je medjutim Tito obavijestio o svemu. Zlikovci su predani u ruke vlasti, a Gino je napokon zagrlio ljubljenu djeovjku, za koju se toliko borio. - Avala film, vidi zbirka prospekti do 1945.

MODERNA DUBARRY Režija: Aleksander Corda Osobe: Sillon – Alfred Abel; Corbett – Friedrich Kayssler; Grof Rabbatz – Alfred Gerasch; Šef kuće Maison Clairet – Albert Paulig; Trgovački putnik – Hans Albeers – Juliette – Hilda Radnay; Sandro – Jean Bradin; Toinette – Marija Corda. UFA U Parizu živi jadno i povučeno mala Toinetta. Namještena je u jednoj pomodnoj trgovini, pa kad tamo svrši posao, tad mora u hotelu svoje stroge tetke da poslužuje goste. Prevarena u svojoj prvoj ljubavi, zdvojna i prezrena naumi Toinetta, da skoči u vodu, ali ju od toga nauma odvrati jedan stari gospodin, koji joj pribavlja namještenje za manequena u velikoj trgovini Clairet. Slučajno upozna se i ponovno zaljubi u jednoga mladića, za kojega niti ne sluti, da je pravi pravcati kralj. Sandro mu je kralj Astorije, te je došao u Pariz, da se malo razonodi. Toinetta mu se vrlo dopada i naumi da se s njome ozbiljno pozabavi, ali ga prešni poslovi naglo zovu u domovinu. Dok Sandro obavlja kraljevske dužnosti u Astroiji, dotle Toinetta postaje velikom damom polusvijeta. Njezina karijera postigla je vrhunac onim časom kad se u nju zaljubio najbogatiji čovjek svijeta Corbett. Sandrova država potrebuje novaca, te kralj dolazi u Pariz, da isposluje zajam u Corbetta. Na svoje zaprepaštenje nađe u Corbettovoj kući svoju Toinettu. Sandro i Corbett otimlju se za Toinettu, a ona odbija Corbettovu ruku i njegovo bogatstvo, pa prianja uz voga odabranika. Uz te okolnosti nije kralj uspio da dobije zajam, pa se vraća u Astorru bez novaca – ali zato sa svojom Toihnettom. Javno mnijenje se digne protiv Toinette. Žene iz puka povrijeđene u svojoj pobožnosti, jer žele kraljicu, a ne ljubovcu. Toinetta je izvržena uvredama na svakom koraku, pa da ne oteža kraljev položaj odluči da pobjegne. Pri tom joj pomaže Corbett, koji je uvidio da se prava ljubav ne može kupiti za novac, pa zato odlučuje da će pripomoći da Toinetta dođe do svoga cilja. Nakon nekoga vremena uživa mladi par novu sreću i nesmetani mir u Parizu. - Olimp kino, 03.04.1927., vidi zbirka Stakić

PLAMEN STRASTI Režija: Ernst Schonfelder Lica: Mertens – Rudolf Lettinger; Hans Mertens – Johannes Riemann; Clasing – Ferdinand Mrtini; Garson – Leonard Haskel; Gospođa Garson – Ilka Gruning; Margita Garson – Lucy Doraine; Karl Behn – Hans Albers; Lilly Behn – Trude Wessely Razdor između oca i sina. Kabaretski kapelnik. U reži spletaka. Otpuštena tipkačica. Bračna sreća. Provala u kabaret. Nožem u srce. Bijeda i teške sumnje. Kobni prsen. Zavodnik. Na pragu smrti. Pomirenje. - Olimp kino, 01.02.1925., vidi zbirka Stakić

POBJEDNIK Manuskript: Leonhard Frank i Robert Liebmann. Produkcija: Erich Pommer. Glazba: Werner R. Heymann. Teksti pjesama: Robert Gilbert, Robert Liebmann, Max Kolpe. Režija: Hanns Hinrich i Paul Martin Glumci: Hans Kuhnert – Hans Albers; Helene – Kathe v. Nagy; Ponta – Julius Falkenstein; Hunter – Hans Brausewetter; Kuhnertova majka – Frieda Richard; Direktor hotela – Max Gulstorff; Krojačica – Ida Wust; Starija dama u hotelu – Adele Sandrock; Pjevač – Domgraf-Fassbaender UFA films - vidi zbirka prospekti do 1945.

PRINCESA DOLARA (DIE DOLLARPRINZESSIN) Režija: Felix Basch Osobe: Liane – Liane Haid; Michael Rupp – Georg Alexander; Clarisse Cleart – Elisabeth Pinajeff; Barun – Siegfried Arno; Marija – Betty Astor; Tajnik poslanstva – Hans Albers; Revizor – Jaro Furst; Ravnatelj hotela – Leop. v. Ledebur; Kuharica – Josefine Dora Siromašna mala Liana sjedi kod telefona od sedam sati u jutro, pa do kasno u noć. Ništa drugo ne čuje nego brojeve pojedinih soba, pritužbe kao i razne naloge. Ona mora uvijek biti vrlo susretljiva, ljubezniva i brza. Ti slatka mala Liana koja čezneš za životom u velikom svijetu i velikom ljubavi u svome malome srcu. Siromašna mala telefonistkinjo, što ti vrijedi sva tvoja ljepota i dražest, kao i čarobni uvojci tvoje zamamne glavice kada te nitko ne vidi. Živiš posve nezapaženo i osamljeno. Ali jednog dana došao je i za Lianu veliki dan. Od hiljadu glasova koje je dnevno slušala kroz telefonsku slušalicu jedan – bijaše najsimpatičniji. Taj glas iz sobe broj 68, zvao ju je na sastanak. Bio je to glas miljunaša, njemačkog veleindustrialca Michela Ruppa. I ako to i bjaše samo gramafonski glas siromašna Liana shvatila je, da nju netko zove na sastanak. U hotelu očekivahu Clarisse Cheart poznatu i ekscentričnu princesu dolara. Sve se uzbunilo, jer svaki htjede, da upeca masnu ribicu koja je došla preko okeana iz zemlje dolara. Slučaj htjede drugačije. Nekom zabunom i izmjenom mala telefonistkinja postade princesa dolara, a prava princesa dolara bude proglašena ludom. I tako od nekoliko trenutaka Liana postade elegantna mondena dama, sa malo suviše ekscentričnih manira ali to ne smeta, kad ona imade milijune dolara. Za jednu noć Liane je princesa dolara. U ovoj noći Liane upozna čovjeka, čiji glas ona dobro pozna sa broja 68. On ju vidi i zaljubi se na prvi pogled. Ali svakako zatajivši, da je milijunaš, već se izda za njenog tajnika. Ljubav se razvija, ali jedno za drugo nisu znali zapravo tko su. Bogati čovjek osvojio je bogatu ženu, koja ali ne bijaše bogata a on se izdavao isto za siromaha. Kad u hotelu saznaše, da je prispjela bogata Clarise našlo se i mnogo štovatelja. Jedan propali austrijski barun bavio se ženidbenim posredovanjem i on je sakupio čitavu internacionalu. Našlo ih se šest koji su došli iz raznih zemlja Evrope, da polože svoje srce pred noge princese dolara za izmjenu njenih dolara, da obogate svoje već rasulo imanje. Sedmi ju je osvojio, da sedmi, onaj njemački milijunaš, čije srce pripadalo Liani. Nakon te lude izmjene, te potjerom za pravom i tobožnjom princesom dolara, kao i potjerom za pravim i tobožnjim tajnikom dovelo je veselog bečliju do odluke. I on je našao doista pravi par iz ljubavi, koji nije ni u snu sanjao tko su. Najme, siromašna mala telefonistkinja Liana i gospodin sa sobe broj 68 … - Music Hall kino, 24.02.1928., vidi zbirka Stakić

TRI DANA LJUBAVI (DREI TAGE LIEBE) Režija: Heinz Hilpert. Glazba: Friedrich Hollander. Tekst pjesme: Fritz Rotter Osobe: Lena – Kaethe Dorsch; Franz – Hans Albers; Karla – Trude Berliner; Gospodja Wernicke – Hansi Arnstaedt; Šofer – Rudolph Platte; Njegova prijateljica – Ruth Jacobsen; Kuharica – Lotte Stein Kod isporuke jednog ormara obitelji Wernicke upoznao je transportni radnik Franz sobaricu Lenu, ozbiljnu djevojku, koja se brinula samo za svoj posao. Ona se odmah zaljubila u Franza, tog lijepog i stasitog čovjeka i veselo je prihvatila poziv da naveče posjeti zajedno s njime zabavu transportnih radnika. Franzu se Lena vrlo svidja i on osorno odbije svoju bivšu prijateljicu Karlu, koja mu se na zabavi htjela približiti i pozove je da odnese svoje stvari iz njegovog stana, jer želi da obrčauna sa svojom prošlosti. Poslije zabave predloži Franz Leni da napusti službu kod Wernickeovih i da se preseli k njemu. Lena pristane i mladi ljudi provedu jednu sretnu nedelju, dok u ponedeljak počinje opet svakidašnjica. Franz odlazi rano ujutro na posao, a kad se Lena spremi da ode po svoju svjedodžbu dolazi Karla po svoje stvari. Karla uvjeri Lenu da treba da se bolje i ukusnije obuče, ako hoće da se Franzu trajno svidja. Lena razmišlja o tome, no nažalost nema novaca da kupi nove haljine, ali odluči da ih na svaki način mora nabaviti. S tom odlukom dolazi zaljubljena djevojka Wernickeovim i za vrijeme dok joj je gospodja pisala svjedodžbu, opazi ona na stolu briljantni prsten. Napast je bila odviše velika dabi joj se mogla odrvati, ona uzme prsten, založi ga za 200 Mk i kupi nove haljine. Medjutim čeka Franz kod kuće zabrinuto Lenin dolazak, no namjesto Lene dolazi Karla. Karla ga buni protiv Lene i na fini način dade mu na znanje da bi ga Lena mogla varati. Franz doduše izbaci Karlu napolje, ali kad Lena kasnije dodje, sjeti se on Karlinih riječi i zahtijeva od nje razjašnjenje. Lena priznaje kradju, no Franz nije mogao razumijeti njezinih motiva i otjera je od sebe. Lena luta ulicama i sretne dva gospodina, kojima prizna svoju nevolju. Oni joj se smiluju i dadu joj 200 Mk. Uzbudjena čeka Lena jutro da bi mogla iskupiti prsten i vratiti ga vlasniku i kad joj se približio jedan policajac, uplaši se ona i pobjegne. Ona uleti u jednu kuću, bježi uz stepenice, čuje za sobom korake, i odluči se – još nekoliko sekunda prodje – jedno tijelo sruši se kroz prozor, i san o ljubavi je svršen. - vidi zbirka prospekti do 1945.

Metropol kino. Na Badnjak 24. i prvi dan Božića 1940. premijera senzacionalnog velefilma BARUN TRENK U glavnoj ulozi Hans Albers. Odličan kavalir – junak od oka ljubimac svih žena na carskom dvoru Marije Terezije Lica: Carica Marija Terezija – Kathe Dorsch; Princeza Deinartstein – Sybille Schmitz; Barun Trenk, Otac Trenk, Pruski Trenk – Hans Albers Film Barun Trenk je jedan od najpoznatijih filmova za sve nas, jer je sam Trenk živio ovdje u našim krajevima i bio je naš najveći junak, a poznat je kao takav i po cijelom svijetu. Junak – avanturista Franjo barun Trenk na carskom dvoru Marije Terezije, njegovi smjeli podvizi, pustolovine sa divnim dvorskim damama, odlučna bitka sa Francuzima u kojoj je naš Trenk ostao salavan pobjednik, koračnica Trenkovih pandura i bezbroj drugih događaja, prenešeno je i oživljeno na filmsko platno u ovom milijunskom velefilmu. Raskošna inscenacija – Divna glazba – Koračnica Trenkovih pandura – Intrige na bivšem carskom dvoru. - vidi zbirka prospekti do 1945.

BIJELI OTROV (RAUSCHGIFT) Manuskript napisali: Philip Lothar Mayring i Friedrich Zeckendorf. Produkcija Bruno Duday Režija: Kurt Gerron. Glazba: Hans Otto Borgmann Osobe: Heini Gildemeister – Hans Albers; Njegova majka – Lucie Hoflich, njegova sestra – Gerda Maurus; Dora Lind – Trude von Molo; konzul Gorre – Alfred Abel; njegov sin – Hans Joahim Achauffus; Dr. Urussew – Raoul Aslan; grbavac – Peter Lorre; Markiz d'Esquillon – Hubert v. Meyerinck Sadržaj: Heini Gildemeister vraća se nakon pet godina iz Južne Amerike kući. Sa čežnjom očekuje čas, da zagrli svoju majku i sestru. Na brodu nalazi se internacijonalna publika: tu je i neki grbavac, koji je sumnjiv, da trguje morfijem. Najednom začuje se krik! Mali Petar, sin konzula Gorre, pao je sa broda u vodu. Gildemeister baca se divnim skokom u vodu i spašava malog Petra. Konzul zahvalan je od srca spasitelju svog sina. Gildemeister odbija svaku hvalu i postaje sa malim Petrom dobar prijatelj. Grbavac nestaje u svojoj kabini i za čas lete kroz mali otvor dvije kavine tube pune morfija u more. Nitko ni ne primjećuje osamljenog ribara, koji te tube oprema na obalu. Gildemeister dolazi kući, zagrli majku i sestru Gerdu, ali mu je sestra nekako umorna, bolesna, grozničarava, tu nešto nije u redu i uskoro ustanovi, da mu je sestra morfinistkinja. Gildemeister priseže, da će se osvetiti onomu, koji je njegovu sestru tako uništio. Gerda je pjevačica i živi samo za kazalište. Heini zaljubi se u Doru Lind, prijateljicu Gerde, koja mu također pokloni svoje srce, u njoj našao je Heini pomagaćicu. Dr. Urussew, impresario kazališta, instinktivno osjeća pogibao, koja im prijeti od strane tog zdravog i jakog čovjeka. Moraju mu spriječiti svaki sastanak sa sestrom, da mu nebi odala imena te internacionalne družbe krijumčara morfija. Gerda mora u Pariz na gostovanje. Prevejanim načinom odmame Heinija u neku lučku krčmu i zatvore ga. Njemu uspije bijeg. Među tim sumnjivcima opazi on grbavca. Međutim je Gerda otputovala u Paris. Slijedećim vlakom polazi Heine za njom. U vlaku sastane ponovno grbavca. U Parizu sakrili su Gerdu u neku vilu i ne puštaju je. Heini traga na sve strane, dok mu pomoću policije ne uspije pronaći Gerdu, koju konačno spremi u bolnicu. Cijela družba – pod izlikom gostovanja – otputovala je u Lisabon i raspačava ovdje taj grozan otrov. Gildemeister ih progoni korak po korak. Grbavac je uhapšen, Dr. Urussew je ustrijeljen, ali još je na slobodi glavar te družbe. Taj je pokušao da bježi hidroavionom u Južnu Ameriku, aeroplan diže krila, ali motorni čamac se približava i Gildemeister, prezirući smrt, hvata se za uže i penje na leteći aeroplan. Uskoro nakon toga stoji Heini nasuprot svom smrtnom neprijatelju … to je dakle taj veliki nepoznati! Vrata se otvaraju, jedno tijelo pada u more! Cijela dužba je uništena – a duboko negdje u Atlantiku pliva tuplo neznačevo! - 29.01.1934., vidi zbirka prospekti do 1945.

Hans Albers u velefilmu F. P. 1 NE ODGOVARA Film Erich Pommerove produkcije sa Sybille Schmitz, Peter Lorre, Paul Hartmann, Hermann Speelmans. Nadalje sudjeluju: Westermeyer, Gnass, John, Koch, Manning, Ode, Peiser, Plate, Puttjer, Schneider, Schott Film je sniman po istoimenom romanu od Kurt Siodmaka Režija: Karl Hartl. Glazba: Alan Gray U Golf-klubu nazove neki visoki elegantan gospodin hotel Atlantic i kaže diskretno malom, debelom novinaru, da će u 11 sati kod tvornica Lennarz biti svašta, neka obavjesti ostale novinare. Neka lijepa mlada dama sluša nehotice taj razgovor i čim začuje ime Lennarz, postane pažljiva i zapita tog gospodina šta će se tamo desiti. On izbjegava i kaže, da sigurno nije dobro čula. Oni plešu zajedno i dopadnu se jedan drugome. Kada je gospodin otišao, saznala je mlada dama, da to nije nitko drugi no slavni oceanski letač Elissen. 11 sati noću. Pred tvornicama Lennarz sakupili su se novinari. Oni dozovu noćne čuvare, ali oni ništa ne znaju. U svom autu dojuri i Klara Lennarz da vidi šta se tu dešava. No šta je to! Prozori prvog sprata su osvijetljeni. Policija dodje i ustanovi, da je provaljeno. Planovi "F. P. 1" su ukradjeni. Klarina braća, vlasnici tvornice, stigoše kao i inženjer Droste, izumitelj F. P. 1. On svima tumači što je to F. P. 1: umjetan otok, koji leži na pola puta izmedju Južne Amerike i Evrope i izmedju Sjeverne Amerike i Afrike. Tu će se spuštati zrakoplovi, uzimati gorivo, biti popravljani sve kao na kopnu. U baru Atlantic sjedi Elissen, Klara dolazi i kaže, da je on provalio u njihove tvornice. Elissen joj smješeći se prizna, da je to učinio, jer je htio upozoriti na duhoviti izum svog prijatelja Drostea. Plan je uspio. Tvornice Lennarz odluče izvesti i izgraditi F. P. 1. Droste daje se odmah na posao, a Elissen snuje o novom polarnom letu. Cijela njegova narav bori se protiv ljubavi, koju osjeća za Klaru. On hoće biti slobodan. Klara pokušava da zaštiti ljubljenog čovjeka od novih pogibli i već misli, da je na cilju, kada mu stigne laskava ponuda od Meteor-tvornica u Mannheimu za let oko svijeta, koju on prihvati. Orao je odletio, a tihi san Klarin o bračnoj sreći je uništen. Neumornim radom dovršeno je tehničko čudo F. P. 1. Droste je svagdje, jer je uhvatio dokaze, da je špijunaža na djelu. Nakon dvije godine javljaju sve radiostanice svijeta, da je veliko djelo dovršeno. Hangari su gotovi, radionice i hoteli, a zračni promet preko oceana može započeti. Cijeli svijet sluša. U jednom malom lučkom gradu čuje tu vijest neki siromašan, umoran čovjek. To je Elissen, koji je sasma propao, jer mu ništa nije uspjelo. I Klaru je izgubio. Njeno srce pripada Drosteu, odvažnom i marljivom izumitelju F. P. 1. Elissen se još uvijek nada, da će osvojiti Klarino srce. Klara vidi Elissena i osjeća za njega samo još samilost. Najednom dogodi se nešto strašna. Prilikom razgovora sa F. P. 1 čuje se najednom žestoka svadja, revolverski hici, ljudski glasovi zovu u pomoć, koji ujedno odaju borbu na život i smrt. Što se desilo? Gdje je Drote? Živi li još? Samo odvažan pilot može uspostaviti vezu sa plivajućim otokom. Vani bjesni bura. Po toj buri uspjeti će let samo najboljem pilotu, a to je Elissen. Kratko iza toga leti Klara sa Elissenom. Jedan motorni čamac ostavlja brzo otok, u njemu sjedi inženjer Damsky, koji je htio cijelo djelo uništiti, jer mu je Droste glavni protivnik. On je Drostea napao i ranio, ventile otvorio, uništio sve rezervoare ulja tako, da je motor ispao, a ventile se ne može više zatvoriti. Droske teško ranjen priča šta se desilo. Kada Elissen vidi, da Klarino srce pripada njegovom prijatelju Droste-u, prevlada u njemu bijeg i ljubomor, a F. P. 1 tone u morske dubine. Elissen se bori. Za čas je popravljen njegov oštećeni avion, diže se u zrak, otkrije veliki parobrod, baca se u vodu, pliva, popne se na brod i šalje radio-vijesti na sve strane te zove pomoć za F. P. 1. Za čas stigne nekoliko brodova i veliki zrakoplovi. Pomoć je tu i F. P. 1 je spašen! A Elissen. On leti sa Sjevernog na Južni Pol i posveti se sasma svom ljubljenom zvanju. - 1933., vidi zbirka prospekti do 1945. i zbirka Stakić - Filmska enciklopedija – F.P. 1 antwortet nicht, 1932.

LIDA SANIN Osobe: Baka – Frida Richard; Vladimir Sanin – Rudolf Forster; Lida – Lia Mara; Mihajlo Sarudin – Hans Albers; Dr. Novikof – Carl Auen; Petar Ilić – Stevan Kuzniezov; Sluga kod Sanina – Šigorin; Semionev – Ernst Hofman; Kuharica – Tatjana Taridina Pod brižnom njegom bakice i brata odrasla je Lida i postala lijepa djevojka. Uzalud čezne viteški liječnik za njom kao i snatreni slikar Semionev, njeno blago srce zavolilo je lijepog Sarudina, čovjeka bez "grižnje savjesti", koji je navikao na pobjede i da se igra djevojačkim srcima. Na nekom "pikniku" uvidi zaljubljeni slikar Semionev, da je Lida za njega izgubljena. To razočaranje, pospješi njegovu smrt. Umirući, moli Lidu da se okani Sarudina, koji je njena propast. Bojazan Semioneva oživotvorila se brzo. Sarudin namami bezazleno djevojče u svoj stan i Lida postane njegova ljubovca. Za kratko vrijeme pročulo se u gradu za Lidin odnošaj, pa kad na to Lida zahtjevaše da ju Sarudin oženi, on odgovori, da se uopće ne misli ženiti. Sad shvati Lida strahotu svoga položaja: Na pola mrtva udari Saludina korbačem po glavi, a zatim pohrli na obalu, tražeći smrt u bjesnim valovima rijeke. U posljednji čas uspije njenom bratu da je spasi. Ona ostaje na životu samo zato, da se osveti mužu koji je razorio njezinu mladost i njen život. Drugi dan pođoše još jednom Lida u stan Sarudina, nađe ga u intimnom sastanku sa nekom glumicom – i još prije nego se Sarudin mogao snaći – pogodi ga Lidino tane u srce. Lidin brat odvjetnik branio ju je tako spretno, da je bila riješena optužbe. Ona je slobodna – ali njezin život je prazan – sve je mrtvo – kad je djevojačka duša mrtva. Uto dolazi vjerni liječnik skromni dr. Novikov i pozove ju da pođe u njegovu bolnicu za djecu. U radu je spas, a djetinja vedrina i nevinost liječi srca. Lida se vraća životu, ona opet nalazi svoj mir. Nekoga dana opet ju smetu stare uspomene. Sluga Sarudinov donese listove, koje je nekad Lida Sarudinu pisala i zahtijevaše veliku svotu ili će on dati listove u javnost, koji bi kompromitirali cijelu obitelj Sanina. U pokrajnoj sobi čuje taj razgovor Dr. Novikov. U svojoj pravednosti pograbi listove i baci ih u vatru, a bezobraznog slugu kroz vrata. Nato priđe Lidi i zamoli ju za ruku – Ja ću nastojati da Ti razblažim život, mala moja mućenice. Lida nađe sreću uz plemenitog ozbiljnog muža –i snagu za novi istinski život. - Olimp kino, 08.01.1924., vidi zbirka Stakić

U srijedu 31. kolovoza 1938. POD ŽARKIM NEBOM Režija: Gustav Ucicky U glavnim ulogama: Hans Albers, Lotte Lang, Bruno Hubner Film velikih senzacija i uzbudljive napetosti. Užasna panika putnika na brodu koji tone: Osuđen, proganjan i od društva odbačen kapetan, koji je izgubio čast i zvanje, postaje narodni junak. - vidi zbikra prospekti do 1945.

POTOPLJENA MORNARICA (DIE VERSUNKENE FLOTTE) Režija: Manfred Noa Lica: Barnow – Gernhard Goetzke; Erika – Agnes Esterhazy; Norton – Henry Stuart; Kapetan Velikog Vojvode – Hans Mierendorff; Gunther Adenried – Nils Asther; Fritz Kampf – Werner Pittschau; Tim Kreuger – Hans Albert Odlomak iz historije najvećega rata, koji prikazuje junaštvo dviju velikih protivničkih mornarica u borbi za otadžbinu. Zajedno s mornaricom potonula je i bračna sreća, koju je uništila pretjerana revnost muža u domovinskoj službi. - Olimp kino, ožujak 1927., vidi zbirka Stakić

U ponedjeljak 01.06.1936. SAVOY HOTEL 217 Režija: Gustav Ucicky. Glazba: Walter Gronostay U glavnim ulogama: Hans Albers, Brigitte Horney, Alexander Engel, Kathe Dorsch, Jakob Tiedke, Gusti Huber Predratna Moskva. Romantika istoka. Raskoš Evrope. Ruske melodije. Ciganske pjesme. Čista ljubav. Neobuzdana strast. - vidi zbirka prospekti do 1945.

ŠIBER Moderna slika u 6 činova. U glavnoj ulozi: Lee Parry Osobe: Milan Grabilić – Werner Krauss; njegova žena – Lydia Potechina; Lilly, njihova kći – Lee Parry; Paul Gladić – Harry Hardt; plesačica Tatjana – Vivian Gibson; Egon barun Propalić – Hans Albers Sadržaj: Gospodin Milan Grabilić, novopečeni bogataš, živio je kolosalno elegantno. Svoju jedinicu, prekrasnu mladu damu imenom Lilly, upravo je obožavao. Grabilić je dnevno zgrtao ogroman imetak, pa koje čudo, da mu je kći briljirala u sjajnim toilettama. Imala je svu silu obožavatelja. I Egon barun de Propalić udvarao je lijepoj djevojci. Pošao je dapače tako daleko, da je njenog oca zamolio za njenu ruku. To je, naravski, gospodin Milan Grabilić jedva i dočekao. On dakako nije računao s time, da mu se kći zaljubila u jednoga njegovoga činovnika Paula Gladića. Lilly je bila brza na djelu i energična, pa nije dugo razmišljala, već se vjenčala s Paulom. Njen otac je zbog toga očajavao, ali joj je oprostio i dapače po jednome prijatelju poslao Paulu novaca za poduzeće, a da ovaj nije ni naslutio, da su novci od tasta. Grabilić je naime jednom u svojoj naglosti istjerao Paula iz kuće, što mu ovaj nikada nije mogao oprostiti. Zet i tast sukobili se jednom i u lokalu i od toga su vremena još jače režali jedan na drugoga. Grabilić je dapače pošao u osveti tako daleko, da je Paula financijalno posve ruinirao. Za Lilly i njeno dijete nastali su tad strašni dani. Majka joj je doduše poslala novaca, ali Lilly je očajavala, što ju je Paul ostavio i sklonuo se kod svoga prijatelja. On nije htio da troši taj novac. Lilly je medjutim krivotvorila očev potpis na mjenici, na koju joj je i barun Propalić pozajmio novaca. Napokon joj nije preostalo drugo, nego poslati dijete k roditeljima, da ne umre od gladi, a ona je odlučila u smrt, od koje ju je ipak oteo barun Propalić. Lilly nije znala, da ju još čekaju i radosni dani. Paul je bio ozdravio i počeo zaradjivati i tražio, da se Lilly s djetetom vrate u njegov stan. Medjutim Grabilić nije htio popustiti, i nije dao, da mu kći odlazi od njega. Mali Paulov sinčić pak tolio je volio oca, da je po kiši pobjegao k njemu. Kako je dijete bilo slabo obučeno, prehladilo se i dobilo groznicu. Sad je cijela obitelj bila u sto briga. Na svu sreću nije opasnost bila velika, ali ona je učinila, da se konačno izmirila ta velika obitelj. - prikazano u Balkan kinu 21.02.1924. - vidi zbirka Stakić

100% Bosna tonfilm u njemačkom jeziku GREIFER Režija: Richard Eichberg. Glazba i šlageri: Hans May, Tekstovi pjesama: A. Rebner Osobe: Inspektor Sinclair – Harry Hardt; Segeant Harry Cross – Hans Albers; Harryjeva žena Alice – Margot Walter; Revijska pjevačica Dolly – Charlotte Susa; Prater Pepi – Hermann Blass Tjednima i mjesecima ugrožava jedna opasna družba pod vodstvom Jacka cijeli London. Jack je vrlo opasan čovjek. Tko mu se opre, može biti siguran da će za kratko vrijeme dobiti nož u ledja. Jednog večera nadje sergeant Harry Cross od Scotland Yarda kojega zločinci zovu Greifer, pokraj leša jednog nožem umorenog sluge, jednu igraču marku noćnog kluba i varijeteja Palermo. On znade da u tom lokalu na vrlo velike svote igraju razne sumljive ličnosti i odluči da si taj klub bolje pogleda tim više što se nada da će tamo medju sumljivim tipovima naći i Jacka. Bezbrižno i nehajno provodi se Cross u tom lokalu, upoznaje se sa pjevačicom Dolly i instikt mu pokazuje da ta zavodljiva i lijepa žena stoji u vezi sa zločincem Jackom. I uistinu je tako: Dolly je Jackova prijateljica i on je hoće upotrijebiti protiv Greifera u kome vidi svoga najvećeg neprijatelja. Crossu postaje sve jasnije da se u Palermu krije zločinac. Zato je on tamo stalni gost i jednog dana uspije mu zaista da spriječi jedan Jackov napadaj u samom Palermu. On progoni zločinca na krov kuće, ali ovome ipak uspije da nakon ogorčene borbe pobjegne. Nakon nekoliko dana desi se još jedan zagonetni slučaj. Prater Pepi, spremni detektiv kojega je u Palermu smjestio inspektor Sinclair, koji takodjer traži zločinca, najednom je nestao, Sinclair preuzme stvar u svoje ruke i učini veliku taktičku pogrešku, dade zatvoriti Dolly, preko koje se je Cross s pravom nadao uhvatiti Jacka. Cross si od svog šefa Warringtona isposluje potpuno slobodne ruke i prvi mu je korak da pusti Doly na slobodu. Još iste večeri Cross odlazi tajno za Dolly nadje u Palermu zaista zločinca. Nastane ogorčena borba u kojoj Cross konačno pobjeduje. Jack bude u borbi ubijen, a i Dolly umire od rana koje je zadobila. Cross dobiva veliku nagradu od tisuću funti i pomiri se sa svojom ženicom s kojom se je bio posvadio jer je bila ljubomorna što se njezin muž previše bavio lijepom pjevačicom Dolly ne znajući da su to bili samo poslovni razlozi. - vidi zbirka prospekti do 1945.

HITAC KROZ PROZOR Glumci: Ria Jende, Hans Albers, Albert Paul, Josef Reithofer Grofica Salten živi sa svojim boležljivim suprugom u vrlo turobnom i osamljenom braku. Jednog dana pobjegao je "Knez", poznati gentlemanski provalnik iz jedne kuće, te je potražio zaklonište u dvorcu kod grofice Salten. Ona ga je držala sakrivenim dok se je dalo, jer je za nj gotovo na prvi pogled osjetila dublju simpatiju. No redarstvo nije mirovalo, te je bjegunca sveudilj proganjalo. Grofici bijaše da očajava, jer nije pravo znala, kako da obrani ljubljenog Kneza. Ona sa hitcem iz prozora ubije policajnog psa, i tako onemogući daljnji progon. U pokrajnjoj sobi, gdje se obično zadržavao Knez, započne između obojice ljubavni roman. Jednog dana bilo je Knezu otići, ali na rastanku zavjetova se neobični ljubavni par, da će se često tajno sastajati u malom paviljonu grofovskog parka. Međutim se grofici približi barun Gledwitz, na kome osim njegovog imena nije bilo ništa plemenita. Grofica je u njemu gledala Kneza, jer on bijaše barunu naličan ko jaje jajetu, te ga za večer pozove u poznati paviljon u parku. No već kod prvog cjelova spozna grofica svoju zabunu, koja ju je dovela u toli nemilu situaciju. Ona pobjegne, ali barun Gledwitz odluči, da iz te svoje nove pustolovine izvuče čim više materijalne koristi. Ta on se u to razumio kao malo ko, i zato je već unaprijed uživao. On je ponovno od grofice isprešao oveću svotu, puštajući je neprestano u vjeri, da se zapravo radi o Knezu, a ne o njemu. No konačno i grofica više nije znala, otkuda da smaže toliki novac. Ona je to konačno za prvog susreta sa pravim Knezom i rekla njemu, jer joj je već sve to u velikoj mjeri dodijalo. Knez odluči da raskrinka bezobraznog plemića, koji se usudio, da u njegovo ime pravi dobre poslove. On je doskora otkrio baruna Gledwitza, kod koga je polučio, da je htio ili ne htio morao dati ostatak dobivene svote. Barun Gledwitz se odjednom našao bez ijedne pare u džepu. On se odluči na provalu kod grofice Salten, ali kod toga ga iznenadi Knez. Grofica se uslijed štropota probudi, ali kad je pred sobom ugledala provalnika, koga je držala Knezom, učini iz očaja svemu kraj. Knez je došao nekoliko trenutka prekasno. On doduše nije mogao više nikome pomoći, ali je zato pozvao na odgovornost lupeškog Gledwitza. On mu pomoću svojih ljudi dade utisnuti na čelo sramotni žig, daga za buduće onemogući među onim aristokratima, koji nisu to samo po imenu i rodu, nego po umu i srcu. - Union kino, 31.08.1920., vidi zbirka Stakić

KARTAŠI – VARALICE Osobe: Tvorničar Petersen – Hans Muhlhofer; Harald, njegov sin – Hans Albers; Gunar Hansen – Emil Mamelok; Profesor Paulsen – Marian Alma; Helga, njegova kćerka – Elisif Morstedt; La Roche – Preben Risi; Asta, plesačica – Anita Berber Harald Petersen, sin uglednog tvorničara zalazi u Elite-klub. Tamo je svaku večer kartanje na veliko. I Harald ne može odoljeti kušnji, već se upusti u igru s 10.000 maraka, što mu ih je dao blagajnik njegovog oca. Nesreća htjede i Harald izgubi. Njegova zaručnica, kći profesora Paulsena, pomogla mu je ovaj put iz škripca. Ali Haralda je previše privlačio kartaški stol. No nijedanput nije Haralda poslužila sreća. Gunar Hansen, stalan gost Elite-kluba i varalica na kartama, bacio je oko na Haralda, da ga zadobije u svoju moć. Kao sin ugledne obitelji poslužio bi Harald Hansenu u svakom slučaju. Harald konačno krivotvori potpis svog oca na 50.000 maraka, što je Hansen znao, te mu je zaprijetio, da će ga prijaviti, ako mu ne bude pomagačem u varanju kod kartanja. Naučio ga je svemoguće trikove, što ih upotrebljuju svi varalice na kartama, te se njih dvojica složno dali na posao. Nakon nekoliko tjedana zajedničkog rada priskrbiše si obojica na tako zločinački način, velike svote novaca. Harald je ostavio svoju zaručnicu na veliku žalost njezinu i njezinog oca, te svoje majke, dok ga je njegov otac za to kaznio tako, da ga je jednostavno istjerao iz kuće. Harald se preselio k Hansenu i sad su opet zajedničkim silama započeli svoj zanat varanja. Jednom im je bio partner u igri trgovac Behrens, koji je, kad su ga ova dovjica do posljednjeg novčića operušali, osjetio, da tu nije čist posao, ali dokazati nije mogao ništa. On se ubio, a njegova je žena prijavila redarstvu tajno sastajalište kartaškog kluba. Svi članovi budu pohvatani, samo je Hansenu uspjelo pobjeći. Harald bi osuđen na nekoliko godina tamnice. Kad je izišao iz zatvora, nađe se opet s Hansenom, koji je sasvim propao, u jednom azilu, te obojica htjedoše, da se opet podignu na prijašnji stupanj društvenog života. Ali uzalud. Za jedne tragične scene ustrijeli Hansen Haralda i sam dospije u zatvor. Harald izdahne u naručaju svog oca, koji je donekle bio kriv nesretnom životu svog sina. - Balkan kino, 27.08.1921., vidi zbirka Stakić

LUMPACIUS VAGABUNDUS Osobe: Zvjezdovid – Wilhelm Diegelman; Srećana – Lisa v. Martohn; Zlatka – Sacy von Blondel; Ljubobrana – Hertha Sterler; Koprundo – Hermann Picha; Veseljko – Hans Brausewetter; Lumpacius Vagabundus – Hans Albers; Strugač – Otto Laubinger; Iglić – Fritz Hirsch; Šilović – Karl Etlinger Strugač, stolarski djetić, zamjerio se svome bogatom majstoru Letviću samo zato, što se bio zaljubio u njegovu kćer Jelku. Iglič, krojački djetić, pobjegao je svojevoljno od svoga majstora, jer mu je kod glačanja zagorio hlače. Šilovića, čizmarskoga djetića, izbacio je majstor silom iz svoje kuće, jer je previše pio. Sva ova trojica pošla su zajedno u svijet, trbuhom za kruhom. Dok su oni po zemlji putovali, gazdovao je na nebu Zvjezdovid, vilinski kralj. Ni on nije imao osobite sreće sa svojim podanicima. Sinovi tih podanika živjeli su razuzdano, kartali su, pili i bježali za ženama. Sve je to skrivio Lumpacius Vagabundus, hudi duh. Zvjezdovid si nije mogao sam pomoći i dovesti pokvarene mladiće na put kreposti, pa je u pomoć pozvao svoju saveznicu, Srećanu, boginju sreće. Zvjezdovid i Srećana prognali su Lumpaciusa Vagabundusa na vječna vremena. No on im se za uzvrat samo narugao. Pa ipak se pokvareni sinovi nijesu htjeli pokoravati odredbama Zvjezdovida, koji im je opet nudio bogatstvo, krpepost i čast. Jedan između njih Veseljko, znao je, da bi ga samo Zlatkina ruka mogla dovesti na put kreposti. Zlatka je bila kći božice Srećane. Lumpacius Vagabundus, pogledavši na zemlju i vidjevši tri putujuća djetića: Strugača, Iglića i Šiloća, predloži Srećani, neka ih obaspe bogatstvom. Ako tu sreću pogaze nogama, bit će Veseljko muž njene kćeri. A ako ona Lumpaiusu Vagabundusu otme samo dva raspuštena djetića, Veseljko će za navijek biti rastavljen od njezine kćeri. Veseljko i Zlatka se rasplakali, misleći, da se taj uvjet ne će ispuniti u njihovu korist. Ali Zvjezdovid ih je utješio, rekavši im, neka se uzdaju u Ljubobranu, zaštitnicu prave ljubavi. I sad je Zvjezdovid, a s njim i ostali nebeski tožer, stao pratiti put trojice djetića. Njihov put po zemlji bo je pun humora i šale. Kudgod su prolazili donosili su sobom smijeh i veselje. Njihov lopovluk iz šale izazivali su svagdje i ogorčenje i bijes, laži i pravu buru oduševljenja. Naskoro se svoj trojici pružila sreća. U snu su sanjali, da će dobiti na srećki i kupili srećku broj 7359. I dobili su 100.000 zlatnih dukata, što su si porazdijelili. Sad su sva trojica kovali svoje planove. Strugač je odlučio vratiti se majstoru Letviću i zaprositi Jelku. To je i učinio. Oprostio se sa svojim drugovima i zaputio kući. Iglić i Šilović putovali su sad dalje sami po svijetu. Šilović je neprestano bio pijan, a Iglić je udvarao krasnom spolu i igrao se Don Juana. No prije nego je Strugač otišao kući, urekla su sva trojica, da će se za godinu dana sastati opet u kući Strugačevoga tasta, majstora Letvića. Prošla je i ta godina dana i došao je dan sastanka. Strugač je već bio sretno oženjen sa svojom Jelkom. Iglić i Šilović profućkali su sav svoj novac, što su ga dobili na lutriji i ostali nepopravljivi. Ali sad, kad su se opet sastali sa Strugačem, uvidio je ovaj, da su njegovi drugovi doduše bile prave bekrije, ali ipak poštenjaci. Zato ih je oženio i udomio u svom mjestu. Vila Ljubobrana je dakle pobijedila. - Balkan kino, 23.02.1923., vidi zbirka Stakić

MARICA I NJEN SOLDAT (DER SOLDAT DER MARIE) Šala po istoimenoj opereti Leo Aschera. Obradio: Leo Birinski. UFA Osobe: Knez – Harry Liedtke; Knjeginja, njegova tetka – Julija Serda; Mlinar – Siegfrid Arno; Njegova četvrta žena – Margareta Kupfer; Marica, kćr – Xenia Desni; Marijana, kćer – Grit Haid; Micika, kćer – Hilda Marov; Glišo, knežev ordonanc – Hans Albers Monopol: American film Co, Zagreb U hladovitoj dolini, negdje na božjoj ledji, nalazi se jedan mlin. Vlasnik istoga je bivši baletni meštar dvorskog kazališta neke male kneževine. U njega su tri kćeri Marica, Marijana i Micika. Još i danas stari plesač uživa u plesu, a slabo mari za mlin. Dvije starije kćeri takodjer misle samo na zabavu, a jedina Marica radi i brine se za posao. Nije dakle čudo da je ovrhovoditelj dnevni gost, i da će se za kratko vrijeme mlin prodati na dražbi. Mlinar se odluči, da putuje mladomu knezu i da zamoli u njega pomoć. Na putu se upozna sa jednom bogatom udovicom, oženi se njome i zaboravi se kući vratiti. Medjutim su vjerovnici prodali mlin i tri sestre uputile su se u obližnji gradić. Ondje se baš nalazi mladi knez, koji je došao da posjeti svoju tetku. Knez je veliki ženskar i vanredno veseo mladić. Slučaj ga nanese na sve tri sestre. Maricu upozna u vodi i prikaže joj se kao obični vojnik. Micika "plesačica", misli da je on knežev komornik i moli ga za protekciju, dočim se najelegantnijoj sestri Marijani, koju drži za baronesu prikaže u svojoj pravoj slici kao knez. Sve tri sestre se zaljubljuju u kneza, a on dolazi u sto neprilika igrajući trostruku ulogu. U isti grad dolazi stari mlinar sa svojom novom ženom, kojoj je zatajio da ima tri odrasle kćeri. Očinsko srce vuče ga njegovoj djeci, ali to njegova stara loše shvati i proganja muža svojim ljubomorom. U kneza se zaljubila i jedna četvrta djevojka, narednikova sestra, držeći ga bubnjarom, i tako je dospio u sto neprilika. Sve tri sestre sastaju se u dvoru i tad se ispostavi da je bubnjar – vojnik, komornik i knez jedna, te ista osoba. Svi napadnu na kneza, ali se on s humorom izvuče iz stiske. Prava ljubav nadjača sva ostala čuvstva i knez pred svima zagrli svoju Maricu, koja ga je privukla svojom naravnom ljepotom i iskrenošću. Tako Marica dobije svoga "soldata" a kneževina mladu i lijepu knjeginju. - 27.12.1930., vidi zbirka prospekti do 1945. i zbirka Stakić

NA LIJEPOM PLAVOM DUNAVU (AN DER SCHONEN BLAUEN DONAU) Režija: Friedrich Zelnik Osobe: Nadvojvoda Ignac – Hans Junkermann; Njegov ađutant – Albert Paulig; Grof Zirsky – Julius Falkenstein; Grof Oskar – Harry Liedtke; Grof Rudi – Ernst Verebes; Grof Kimir – Henry Bender; Grof Jaromir – Hans Albers; Postolar Standinger – Carl Platen; Urar Biegler – Arthur Kraussneck; Ravnatelj – Julius u. Szoreghi; Garderobijerka – Frieda Richard; Šegrt – Geza Weiss, Mizzi Standinger – Lya Mara - Metropol kino, 10.11.1926., vidi zbirka Stakić

NA ZAPOVIJED MARKIZE POMPADOUR Osobe: Abel Fernay – Alwin Neuss; Lucienne – Lya Mara; Katarina Fernay – Frida Richard; Cyrus Fernay – Jakob Tiedtke; Gilbert Rameau – Alfons Fryland; Vojvoda od Riverollesa – Hans Albers; David Moulin – Max Neumann; Melisse – Sophie Pagay Mala Lucienne, nećakinja tvorničara Fernaya, živjela je kod strica kao bubreg u loju. Voljela je mladoga inženjera Gilberta. Da je njezin stric ugovarao ženidbu s bogatim vojvodom od Riverollesa, to dakako nije znala. Jednoga je dana dopala Lucienni u ruke knjiga njenoga pokojnog oca: "Na zapovijed markize Pompadour". Ona je tu pročitala, kako je poručnik Andre de Rohan ljubio markizu, a ona se njega odrekla. Bila je čašćena i slavljena, no sreće nije poznavala. Lucienne je dobro zapamtila ove posljednje riječi iz knjige i nije htjela privoljeti na vezu sa vojvodom. No njezin stric ju je prisilio na to, jer je trebao novaca. Međutim je njena baka, vidjevši, kako joj unuka trpi, brzojavila po svoga drugog sina u Ameriku, koji je doskora stigao i spasio situaciju. Lucienna se udala za mladoga inženjera. - Balkan kino, 04.06.1925., vidi zbirka Stakić

Metropol kino, Bjelovar. U srijedu 29.05.1940. premijera senzacionalnog i napetog velefilma, u kojem igra glavnu ulogu davno neviđeni i željno očekivani Hans Albers i Norma Belin SERŽAN BERRY Po romanu Roberta Ardena Seržan Berry i slučajnost. O ovom odličnom filmu nije potrebno ništa pisati i posebno naglašavati, jer svaki od Vas poznaje tko je i šta je Hans Albers, kako je visoka njegova glumačka sposobnost i kakovi su njegovi filmovi, a možemo samo reći da smo sami vidjeli ovaj film i da je film Seržan Berry najbolji film Hansa Albersa. - vidi pod El Gato, zbirka prospekti do 1945.

U nedjelju 30. listopada 1938. SHERLOCK HOLMES Režija: Karl Hartl U glavnim ulogama: Hans Albers, Hansi Knotek, Heinz Ruhmann, Hilde Wetssner Tajanstveni događaji u zapuštenom dvorcu sa dvije mlade i lijepe djevojke i opasnom bandom varalica, ali nad svim time dominiraju naši beskućnici, slavni detektivi bez prebijene pare u džepu: Sherlock Holmes i njegov vjerni drug dr. Watson. - vidi zbirka prospekti do 1945.

U srijedu 10.06.1936. TAJANSTVENI DVOJNIK (TAJNI KURIR) Režija: Johannes Meyer. Prema romanu Ein Mannsbild namens Prack od Fritza Reck Malleczewena U glavnim ulogama: Hans Albers, Charlotte Suza, Jack Trevor, Ernst Dumcke, Hubert van Mayerinck, Zerah Achmed Dramatski i napeti film iz poslijeratne Evrope godine 1918. Mala Azija, Njemačka, Rusija, poprište su dramatskog velefilma o muškaračkoj borbi i ženskoj ljubavi. - vidi zbirka prospekti do 1945.