Rezultati pretrage

- priča o nježnoj seoskoj djevojci, koja se od ostalih djevojaka razlikovala kao "breza od bukve", o njenoj uništenoj mladosti i promašenoj udaji, o svemu što je ulazilo u sklop njenog kratkog, neveselog života....

Janica je neobično profinjena, ali i boležljiva seoska djevojka odnosno žena koja umre ubrzo nakon poroda, ne dočekavši ljubavne topline od gruba muža Marka Labudana, gizdava lugara. U Janicu je potajno zaljubljen seoski čudak i naivni umjetnik Joža Sveti, kojeg svi ismijavaju. Radnja filma vraća se u prošlost, na vrijeme kad je Labudan bacio oko na Janicu...

Plakat Filmoteke 16. U gornjem dijelu je glavni ženski lik. Ispod njega je naslov filma, a preko donjeg dijela plakata ispisan je tekst - sadržaj i špica filma. Na plakatu su navedena imena glavnih glumaca i redatelja.

Plakat Filmoteke 16. U sredini plakata je okvir unutar kojega je lik muškarca logoraša. Unutar okvira su imena glavnih glumaca i redatelja. Ispod slike je kratak sadržaj filma. Na plakatu pri dnu piše Filmoteka 16 Zagreb. Pozadina plakata je bijela, naslov filma i lik muškarca su crne boje, a ostatak teksta je svijetlo plave boje.

Plakat je u boji. Pozadina asocira na pejzaž ugljenokopa. Ispo površine zemlje se nalazi osam scena iz filma koje su raspoređene u osam polja. Na plakatu u gornjem dijelu piše naziv filma te špica filma. U donjem dijelu su navedeni svi sponzori pa je plakat pun teksta.

-U provincijskom gradiću živi čovjek koji je odavno došao iz Zagreba, ali se nikada nije privikao na učmalost male sredine. Zaposlen kao knjižničar u mjesnoj biblioteci , okružen knjigama i malobrojnim prijateljima, šutljiv, živi svoj usamljenički život. Sve tako do trenutka kad za novu ravnateljicu knjižnice ne dođe mlada i lijepa žena, prema svima srdačna, jedino rezervirana prema knjižničaru. I tada se u mjestu dogodi prvo ubojstvo...

Plakat je u boji. Djelomično sadrži scene iz filma. Pri vrhu u krugu je scena oblačenja hlača (ženska stražnjica), u donjem dijelu filma muški lik nosi ženu na leđima, a preko cijelog lijevog dijela plakata dominira slika prednjeg dijal motocikla. Pri vrhu u lijevom kutu je špica filma, a ispod slike motocikla je i naslov filma te ime redatelja. U gornjem desnom uglu su logotipovi producenata i distributera.

Plakat je u boji. Nacrtana su dva muška lika. Jedan u baloneru s pištoljem u ruci stoji iznad drugog koji sjedi u naslonjaču i u ruci ima novac. Oba su muškarca odjevena u odijela. Lik koji sjedi ima i sunčane naočale. Na zidu je čavlima zabijena neka slika, a s druge strane je prozor. Podno slike stoji napisan naziv filma te špica filma.

Plakat je u boji. Cijelim plakatom dominira jedna scena iz filma. Dva muška lika stoje, a žena uplašeno viče. U donjem dijelu plakata je špica filma, a pri vrhu piše: Pula 69 - velika srebrna arena za režiju - zlatna arena za snimateljski rad

Plakat je u boji. Preko čitavog plakata je slovo H i brojka 8 koja imitira tragove automobilskih guma. Unutar slova H su glave dvaju likova, jednog m uškog i jednog ženskog. Tekst je špica filma.

Seoski gazda Marko Mlinarić želi modernizirati rad na obiteljskom imanju. U skladu s tim namjerava prodati konje i u kooperaciji uzgajati svinje, no njegov stari otac Petar u žalu za konjima pokušava samoubojstvo. Jednako šokantna za Marka odluka je njegova sina Filipa da se oženi lijepom, no gluhonijemom i siromašnom djevojkom Terezom...

Godine 1918. Prvi svjetski rat je pri kraju, a Austro-Ugarska je u raspadu. Zagrebački novinar Krešimir Horvat odluči u tim kaotičnim vremenima otići na selo, nadajući se da će tamo naći mir. Dolazi u Vučjak, gdje se zaposli kao seoski učitelj i započne aferu s Marijanom Margetić, ženom u ratu nestalog učitelja Lazara. Pored Marijane, tu je i Eva, koja se također zagledala u privlačna došljaka. U okolnim šumama pak djeluje tzv. zeleni kadar - vojni dezerteri, pa na to područje dolazi vojna policija. Horvatov žuđeni mir dalje je no ikad. Marijanin muž, nenadano je ˝iskrsnuo˝ pun nekog lažnog optimizma čovjeka koji je u ruskom zarobljeništvu ˝spoznao Boga˝. Horvatu je to dobra izlika da konačno ostavi Mariju i ode u zagrljaj čvrstoj i samouvjerenoj, ali i mutnim poslovima opterećenoj Evi. Ljubomorna Marija otkriva Evine lopovluke vojnoj policiji, te se ona s Horvatom daje u bijeg. U obračunu domobrana i grupe zelenokaderaša, koja im je dala utočište, Eva pogiba i Horvat nastavlja svoj put ponovno sam.

Poslije razvoda, bivši supružnici osnovali su nove bračne zajednice, pri čemu je stariji sin, tinejdžer Zoran, ostao živjeti s ocem i njegovom novom, mladom i atraktivnom suprugom koja je netom rodila djevojčicu Đuricu, dok je mlađi, desetogodišnji Đuro ostao s majkom, koja u braku s drugim mužem flautistom ima sinčića Draška. Svake nedjelje Zoran odlazi na ručak k novoj obitelji svoje majke, a Đuro novoj očevoj obitelji. Dvije obitelji tako su međusobno povezane, a Đuro će uskoro shvatiti da ih još štošta veže...

Đuro, dječak od 10-tak godina, živi sa svojom majkom, očuhom i mlađim polubratom. Njegov pravi otac također se drugi put vjenčao. S njim je stariji sin, Đurin brat, i djevojčica iz novog braka. Određenim danima djeca odlaze drugom roditelju na ručak. Za razliku od Đure, stariji je brat buntovan, te predstavlja sve veći problem za svoju okolinu. Njegovi rastavljeni roditelji ne žele ga dati u nekakav dom, pa nalaze kakvo-takvo rješenje u zamjeni djece, te u povremenim zajedničkim ručkovima.

Komunistički intelektualac Vjeko dolazi iz Zagreba na mjesto političkog komesara banijskog partizanskog odreda, uglavnom sačinjenog od lokalnih srpskih seljaka. Vjeko i komandant Gara, također lokalni srpski seljak, dvojica su posve oprečnih ljudi, no vremenom će se senzibilizirati jedan na drugog. U banijskom kraju sukobi se uglavnom vode između domaćih katoličkih (hrvatskih) i pravoslavnih (srpskih) seljaka, a kulturalnoj slojevitosti pridonosi i poneki musliman. Dok pokušava uvesti organizaciju u partizanske redove i naviknuti se na ruralne životne uvjete, Vjeku salijeću uspomene na Zagreb i suprugu...

Lika, 1918, kraj Prvog svjetskog rata. Na planinskom prijevoju zabačene velebitske goleti nalazi se mala žandarmerijska stanica, upravo na rubu područja koje nadziru razbojnici predvođeni Todorom Strašnim. Prijelomno je vrijeme, ne zna se što će biti sutra, hoće li Austro-Ugarska, čiju vlast predstavljaju žandari, opstati, pa šef stanice Cokula uspostavlja svojevrsne kolegijalne odnose s razbojnicima, što opet ne znači da se ne bi rado dokopao Todora...

Filip, mladić iz Dalmatinske Zagore, potaknut primamljivim pričama gastarbajtera koji povremeno dolaze na dopust u zavičaj, osvane jednog dana sam na kolodvoru u Frankfurtu na Majni. Traži svog mještanina Matu da bi dobio prvi oslonac u tuđini, ali ga ne nalazi. Ilegalno se zapošljava, doživljava nesreću na poslu i ulijeće iz jedne u drugu obeshrabrujuću situaciju. Ljubav prema mladoj Verici daje mu kakvo-takvo uporište. Najzad nalazi Matu, no on je smrtno ranjen…

Vlado Kovač, novinar zagrebačkog dnevnog lista, dolazi u sukob s urednikom koji mu je odbio objaviti članak o opravdanom štrajku u tvornici alata Mikros. Kovač je vrstan novinar pa ga novi glavni urednik Tomac pokušava pridobiti na svoju stranu, no idealistični i tvrdoglavi Kovač to otklanja. Istovremeno ga napušta supruga, koja mu spočitava egoizam i sklonost alkoholu. Srodnu dušu Kovač nalazi u starom novinaru koji je nekoć imao entuzijazam poput njegova, a sad je oronuo u piću...

Razvedeni novinar Marko Požgaj započinje (radni) dan odvodeći sina u školu. Tijekom dana kroz svijest mu prolaze brojne misli i slike, sjećanja na djetinjstvo, bivša supruga, sadašnja djevojka, a ponajprije u ratu stradali otac...

U selu Mrduša Donja u dalmatinskom zaleđu organizira se amaterska predstava Shakespeareova Hamleta. Odnosi u predstavi u začuđujućoj mjeri preklapaju se s onima koje utjelovitelji Shakespeareovih likova imaju u zbilji. Tako će se ispostaviti da bahati lokalni politički moćnik Bukara, koji moć crpi iz svoje partizanske prošlosti, zapravo jedva da je partizan uopće bio...

Valent je radnik iz noćne smjene koji jedva prehranjuje obitelj. Jednom prilikom, vraćajući se s posla, svjedoči gangesterkom obračunu ispred lokalne mesnice te uzima torbu s novcem i pištoljem koja je ostavljena na mjestu događaja. Mesar koji je povezan s kriminalcima ubrzo shvati da je Valent uzeo novac te počne pritisak na nj...

Godina je 1573. Kmetovi u Hrvatskoj i Sloveniji pobunili su se, ovaj put organizirano i snažno, protiv obijesne i nezasitne gospode. Okršaj je bio žestok, no nije bilo moguće poraziti brojnu, istreniranu i dobro naoružanu vojsku. Odmazda je bila strašna i nemilosrdna. Glavni lik filma, Petar, mladić-kmet i štitonosac jednog od vođa bune, Gregurića, jedan je od rijetkih preživjelih pobunjenika. Iako poražen, u srcu je zadržao ideju vodilju bune, ideju jednakosti među svim ljudima.

Profesor Kovač preuzima posao nedavno preminulog profesora Totha u jednoj zagrebačkoj srednjoj školi. Njegova slutnja da Tothova smrt nije slučajna, kao ni to da je baš on postao pokojnikov zamjenik jer je na neki naćin, misteriozno, povezan s njom («moja uloga nije slučajna, u prošlosti a, još manje, i u budućnosti»), pojačana je nakon što je u zbornici pronašao mrtvo tijelo neznanca. Započinje nezavisnu istragu koja ga dovodi u vezu sa neznančevom bivšom suprugom, te do saznanja da je jedan neobičan događaj iz njegovog života, otprije 13 godina, usko vezan uz ovu misteriju. Slutnja se pokazala točnom, a slučaj je konačno rasvijetljen na proslavi školske godišnjice. Dvostruki ubojica je profesor gimnastike.

Plakat je gotovo cijeli crno bijeli. Dominira naziv filma preko cijelogplakata. U zadnjem slovu je glavni ženski lik i dva muška lika. Ima malo crvenih detalja.