Rezultati pretrage

KRATKI SADRŽAJ: Na primjerima iz svakodnevnog života objašnjavaju se zakoni mehanike. Prisutan je glas naratora. SADRŽAJ: - narator priča općenito o mehanici i mehanizmima koji su smanjili ili zamijenili ljudski rad te opisuje fizikalnu definiciju rada i mehaničke zakone poluge i strme ravnine - vodopad, tvornice, dizalice, lansiranje rakete, vlak, gradilište itd. - definicija rada kao odnosa sile, puta i tereta na primjeru dizanja torbe u školskom razredu i dizanja utega (grafički crtež u dokumentarnom prizoru) - primjeri združenog rada (gradilište, dvoje djece dižu jedno dijete) - definicija poluge i dvostrane poluge na primjeru ljuljanja na klackalici na dječjem igralištu (grafički crtež u dokumentarnom prizoru) - razne uporabe poluge (dizanje kamenih blokova i sanduka, pomicanje vlaka, kosa za košenje, kliješta; pomični kotur, više pomičnih kotura, aritmetička koturača - grafički crtež u dokumentarnom prizoru) - definicija principa kotača (bunar, čekrk, mlin, kombajn itd.) - definicija pojma strme ravnine ili kosine (primjeri: dizanje bureta uz kosinu - grafički crtež u dokumentarnom prizoru, penjanje ljestvama, vožnja autom uzbrdo serpentinama, sjekira, čekić, vijci) - spajanje pogonskog stroja sa strojevima radilicama (razni strojevi u tvornicama) KLJUČNE RIJEČI: - mehanika, fizika, industrija općenito

Opisuju se poslovi koje žene, radi svoje nježnije građe, ne bi trebale raditi i postupci koje bi žene trebale napravite da se zaštite na radu. Glas naratora je prisutan, ali i glas glumaca. Sadržaj govornog naratorovog dijela: - spominjanje dosadašnje zakonske legislative zaštite žena na radu - opis fizičke i fiziološke razlike između žena i muškaraca - upozorenje da žene treba posebno čuvati, jer su nježnije i jer su buduće majke - primjeri nesreća i oboljenja žena radi nedostatka zaštite na radu, posebice štetnog utjecaja na spolne i reproduktivne organe (trudna radnica u tvornici s otrovnim kemikalijama; vozačica Ladislava Šuštak koja se vozi po trusnom području; nekvalificirana radnica Ivanka Jelačić koja diže teške terete; radnica Đurđa Fama? u noćnoj smjeni; tehničarka Željka Bradić koja se penje na visine; seljanka Marija Smerna?, mlinareva žena, koja diže teške terete; rendgenski tehničar Krunoslava Cvitko koja ne koristi zaštitnu opremu) - mjere poboljšanja (medicinski obrazovana žena u svakom poduzeću, kojoj se žene ne bi sramile izreći svoje probleme; anatomske stolice; sobe za odmor za žene s menstruacijom u svakom poduzeću; zabrana noćnog rada i dizanja teških tereta, edukacija žena u vezu mjera zaštite) Govorni glumački dio: - razgovor šefa tvornice i naratorice u vezi zaštite na radu - razgovor liječnice i ozlijeđene žene Slikovni dio: - tvornica: tvornički pogoni, varenje, žene rade na raznim strojevima, garderoba, pranje tijela, šef i njegov ured - bolnica: bolnička soba, operacija, liječnici - crteži anatomije žena i muškaraca - rad žena na terenu (vožnja džipom, dizanje drvenih greda, seljanka diže vreće s brašnom, boravak na skelama) - nesreće: nesvjestica, zaplitanje kose u stroj - rad na rendgenu - tipkanje - komunikacija sa liječnicom poduzeća, anatomske stolice, žene u sobi za odmor Ključne riječi: žena, industrija općenito, zaštita na radu

Trudeći se ostati vjeran svojoj životnoj filozofiji trajne neovisnosti i negiranja ljubavi, koja je obilježje cijele njegove generacije, Saša odbije priznati i sebi i drugima naklonost prema Bojani. Sve se mijenja kad Bojana na dan Sašine mature padne s građevinskih skela...

Dokumentarni film koji prikazuje posao scenografa, tehničara, kostimografa, šminkera, inspicjenta, režisera i glumaca prilikom pripremanja kazališne predstave Hamleta.

Uz pomoć zavjetnih slika i starih gravura jedrenjaka opisuju se bitke pomoraca s neprijateljima i olujnim morem. Glas naratora je prisutan. Sadržaj govornog dijela: stihovi o jedrenjacima i plovidbi; poetični opisi jedrenjaka i plovidbe; o susretima pomoraca s Turcima; o plovidbi kroz olujno more; o zavjetnim slikama kao zaustavljanju vremena. Film se vizualno sastoji isključivo od prizora zavjetnih slika i starih gravura jedrenjaka. Prikazuju se slike slijedećih tema: susret s Turcima, pomorske bitke, jedrenjaci u oluji, havarije, sveci i Gospa s djetetom na oblacima kao zaštita pomoraca. Ključne riječi: jedrenjak, pomorstvo

KRATKI SADRŽAJ:BR Veterinar na predavanju opisuje seljacima singamozu, bolest koja napada perad, i kako ju izliječiti i spriječiti. Djevojčica i njen brat poslušaju veterinarove savjete. Prisutan je glas naratora. SADRŽAJ: - narator opisuje priču o djevojčici i bratu koji pomažu oboljelim pilićima te, u ulozi veterinara, opisuje bolest singamozu, njene uzroke, načine izlječenja i načine prevencije te bolesti - djevojčica vidi oboljele piliće, ali ni roditelji ni mali brat ne obraćaju pažnju na njena upozorenja (seosko dvorište, pilići, radovi u dvorištu, pranje veša) - djevojčica i njen brat pohađaju predavanje veterinara u lokalnom voćnjaku Veterinar drži predavanje: - opis bolesti singamoze koju uzrokuje maleni crv u dušniku peradi (grafička animacija) - uzroci zaraze (grafička animacija, igrani prizori: seosko dvorište, pilići, kokoši, golubovi) - liječenje od singamoze (prah koji pilići udišu) - načini prevencije singamoze (ograđivanje pilića u kavezu s hranilicom i vodom, čišćenje i ravnanje dvorišta, ograđivanje đubrišta) - nakon predavanja veterinar djevojčici i bratu daruje lijekove i opremu za prevenciju singamoze - djevojčica, njen brat, majka i otac primjenjuju upute veterinara, veterinar ih pohvaljuje KLJUČNE RIJEČI: - zdravstvo, veterina, selo, životinje, higijena

Nastavni film o zaštiti zdravlja žene radnice u SFR Jugoslaviji. Iako je 1952. izašla uredba o zabrani zapošljavanja žene na poslovima koji su škodljivi po njeno zdravlje, opasni po život ili izrazito teški, u praktičnom životu treba dodatno i fleksibilno voditi računa o fiziološkim specifičnostima žena naročito za vrijeme njihove trudnoće.

KRATKI SADRŽAJ: Opis nastanka bolesti na selu zbog nedostatka osobne higijene i čistoće okoliša te metode prevencije razvitkom higijene, čistoće i zdravog života. Prisutan je glas naratora. SADRŽAJ: I dio - narator priča o nedostatku osobne higijene i čistoće okoliša na selima, o bolestima koje nedostatak higijene i nečistoća izazivaju te o preventivnim higijenskim navikama kojima se može spriječiti širenje bolesti, ali i o zdravom životu i pravilnom odgoju djece - selo (kuće – eksterijer i interijer, dvorišta, poljski zahodi, domaće životinje: kokoši, psi itd., seljaci, djeca) - primjeri nedostatka osobne higijene i čistoće okoliša (spavanje, ustajanje, nužda u polju, nenatkriveni bunari, pranje suđa, muhe na hrani, ručak bez pranja ruku, dodir sa životinjama, čišćenje metlom na suho, pljuvanje, itd.) - poljski zahodi i đubrišta zagađuju bunare (grafička animacija) - čekaonica u ambulanti - primjeri kožnih bolesti nastalih lošom higijenom (prizori oboljele kože s krastama, potkožno gnojenje, kožna bolest trihofitija; grinje svraba, gnjide, uši, ličinke i klice u kosi i pod mikroskopom; crteži: rast uši) - primjeri oboljenja žila nogu kod žena nastalih pritezanjem čarapa tvrdim gumicama - nehigijenski uvjeti zbog kojih nastaju crijevne bolesti trbušni tifus, dizenterija i proljevi (nehigijenski zahodi, muhe na hrani, diranje vjedra prljavim rukama, kašljanje u lice, grafička animacija: prljavština koja se s vjedra širi na vodu u bunaru, klice koje se šire kašljanjem; mikroskopski prikaz: zaražena voda, klice tifusa) - pokvareni zubi i njihov utjecaj na cijelo tijelo (grafička animacija: gnoj se širi iz zuba po tijelu i izaziva moždanu upalu, upalu srčanih zalizaka, upalu zglobova itd.) - neoprane ruke i hrana zaražena klicama (mikroskopski prikaz: klice u kruhu; grafička animacija: jajašca glista iz kruha putuju kroz razne tjelesne organe i u crijevima se razvijaju u glistu) - tuberkuloza (rendgenska snimka, mikroskopski prikaz; grafička animacija: razvitak tuberkuloze) II dio - pranje zuba, pranje tijela - zračenje posteljine, klofanje tepiha, pranje poda i prozora, brisanje prašine, zaštita hrane od muha - pranje djece, rezanje noktiju djeci - betonirana đubrišta, septičke jame i bunari; ispravna zahodska školjka (snimke, grafička animacija) - škola kao važan faktor u higijenskom odgoju djece (razred – učiteljica i učenici, pranje ruku, zapakirana užina, igralište) - vodospremnik u slučaju da nema vodovoda - higijenske navike kod kašljanja, kihanja i pljuvanja (pokrivanje rukom ili rupčićem, pljuvanje u džepnu pljuvačnicu, grafička animacija: izbacivanja klica kod kašljanja) - pranje i češljanje kose - bavljenje sportom (plivanje, odbojka, trčanje, gimnastika, skijanje) - sretna, zdrava i čista obitelj za stolom u vrijeme obiteljskog ručka MEĐUNASLOVI: - ZDRAVLJE JE IZVOR RADOSTI I USPJEHA U ŽIVOTU, ALI ZDRAVLJE NE DOLAZI SAMO OD SEBE. ZDRAVLJE ĆEMO ČUVATI I BIT ĆEMO ZDRAVI SAMO ONDA, AKO UREDIMO OKOLICU I AKO ŽIVIMO NA HIGIJENSKI NAČIN. - ZDRAVSTVENA NEUPUĆENOST I NEMARNOST, TJELESNA NEČISTOĆA, LOŠI OBIČAJI I NEHIGIJENSKE PRILIKE U KUĆI, UZROKUJU BROJNE I ČESTO OPASNE BOLESTI I NANOSE VELIKU ŠTETU ZDRAVLJU I GOSPODARSTVU. - TRBUŠNI TIFUS, DIZENTERIJA (GRIŽA), PROLJEVI - LIČNA HIGIJENA II DIO - SVE OVE I MNOGE DRUGE BOLESTI, LAKO ĆEMO SPRIJEČITI AKO U PORODICI I RADNOM KOLEKTIVU UREDIMO OKOLICU PREMA NAČELIMA HIGIJENE I REDOVITO SE BRINEMO ZA LIČNU HIGIJENU. ŽIVOT PREMA NAČELIMA HIGIJENE PUT JE K ZDRAVLJU I NAPRETKU, K USPJEHU I ZADOVOLJSTVU. KLJUČNE RIJEČI: - higijena, prevencija bolesti, selo, medicina-zdravstvo, sport općenito

Dokumentarni prikaz sadnje tzv. plantažnih šuma. Kroz povijest naroda SR Jugoslavije, stranci su godinama eksploatirali njihove šume. Mađari su u tu svrhu izgradili i prugu duž Spačve-najvećeg ravničarskog šumskog bazena u Slavoniji. Šume kvalitetnog slavonskog hrasta polako su nestajale, a obnova zemlje poslije 2. Svjetskog rata zahtijevala je mnogo veću količinu drveta nego što to omogućava godišnji prirast hrasta jer treba proći čak 120 god. od njegove sadnje do sječe. Rješenje je u sadnji tzv. ekspresnih šuma kanadske topole, johe, platana i drugih vrsta bjelogoričnog drveća koja rastu mnogo brže od hrasta. Za sjeću kanadske topole npr. treba čekati svega 10 do 15 godina. Ta stabla treba saditi kao drvorede uz putove, kanale i rijeke, a degradirane šume posjeći i očistiti od panjeva, te duboko preorati, tj. pripremiti za sadnju u vidu plantaža. Osim tog drveća, sadit će se i hrast jer je, kao kvalitetnije drvo, nezamjenljiv za furnir, dok je topola dovoljno kvalitetna za papir i ivericu.

Prikaz knjige iz 1802. godine u kojoj grafike napravljene od crteža francuskog slikara Louisa Françoisa Cassasa i komentari Josepha Lavalléea dočaravaju prirodne ljepote i spomenike Istre i Dalmacije. Prisutan je glas naratora. Sadržaj govornog dijela: o Cassasovom putovanju, o krajolicima i antičkim spomenicima Istre i Dalmacije; dio naratorovog teksta su citati komentara Josepha Lavalléea Slikovni dio prikazuje totale i detalje slijedećih bakroreza Françoisa Cassasa: Trst (luka); Piran (veduta); Pula (amfiteatar, Augustov hram, slavoluk); Zadar; planinski krajolici; slapovi Krke; Split (riva, Zlatna vrata, Srebrna vrata, Eskulapov hram, Peristil, katedrala sv. Duje, Vestibul); akvadukt do Splita, Salona Ključne riječi: povijest Hrvatske, antika, grafika, likovna umjetnost, Pula, Krka, Split

KRATKI SADRŽAJ: Opis poljoprivrede kotara Vinkovci i rekordnih prinosa žetve u 1959. godini. Prisutan je glas naratora. SADRŽAJ: - narator priča općenito o poljoprivredi kotara Vinkovci, o suvremenim metodama u poljoprivredi, o rekordnoj žetvi 1959., o načinima da se nadomjesti nedostatak radnika i prostora za smještaj uroda te rekordne godine, o planovima za unaprjeđenje poljoprivrede - grad Vinkovci (nekoliko kadrova), budući kanal Vukovar-Šamac - nasadi pšenice, kukuruza, šećerne repe i soje; razne vrste pšenice - kolektiv: seljaci, hambari, kombajni, traktori i ostali poljoprivredni strojevi - krave i svinje (razne vrste) - vinogradi - povijena pšenica radi obilne kiše - žetva u kojoj, osim seljaka, sudjeluju vojnici i građani u radnoj akciji (kose); kombajni i ostali poljoprivredni strojevi - silosi i ostali prostori u koje se, zbog nedostatka silosa, smješta urod (učionice, vojarne, seoske kuće, kuglana itd.) - sjetva stočne hrane, žetva šećerne repe, berba kukuruza, berba grožđa, vinski podrumi, sjetva pšenice - sastanak radnika u kolektivu KLJUČNE RIJEČI: - poljoprivreda, ratarstvo, stočarstvo, vinogradarstvo, selo, Vinkovci, Slavonija

Nakon kratkog opisa povijesti korištenja željeznih ruda (Egipćani, Grci) te povijesti taljenja željeznih ruda u svijetu i u našim krajevima, narator daje opis procesa pretvaranja željezne rude u čelik u željezari Sisak. Prisutan je glas naratora. Sadržaj: opis uporabe željeza kroz stoljeća te raznih vrsta željeznih peći u povijesti; Egipćani, Grci, naši krajevi (skice, crteži, prikazi arheoloških spomenika); prve moderne visoke peći za obradu željezne rude u našim krajevima u Varešu, Topuskom i Beslincu u 18. stoljeću, željezare u 20. stoljeću u Sisku i Jesenicama (fotografije tih mjesta i željezara)-nakon narodne revolucije "željezare postaju izvor blagostanja"; prikaz željezare u Sisku 50-ih godina i procesa prerade željezne rude - prikazane faze prerade: 1) željezna ruda › željezo 2) željezo › čelik 3) čelik › gotov proizvod (snimke i animirane skice): prikaz željeznih ruda, koksa i raznih dodataka te njihova ubacivanja u visoke peći za taljenje - opis dijelova visoke peći (grotlo, okno, raspor, lijevak, dno) i procesa taljenja uz pomoć kojeg se dobiva željezo (animirana skica) - opis pročišćavanja plinova iz visoke peći - opis zagrijavanja tih pročišćenih plinova u kauferu i njihova vraćanja u visoku peć (animirana skica) - izbacivanja troske iz peći -odlijevanje rastaljenog željeza i troske kroz odljevne kanale - prikaz ohlađene troske (sitni bijeli prah) i opis njene uporabe -zatvaranje otvora peći pneumatskim topom da ne bi plinovi izlazili - prijevoz stvrdnutog željeza do čeličane - prikaz pretvaranja željeza u čelik u konverterima čeličane: izvlačenje troske iz konvertera i lijevanje kopila – kalupa kroz koji se lijeva čelik, ubacivanje hladnog željeza u istopljeno željezo, istjecanje čelika iz konvertera u kopile, posipanje čelika čeličnom piljevinom i hlađenje čelika - drugi način dobivanja čelika u Siemens-Martensovim pećima – prikaz dijelova peći i procesa stvaranja čelika uz pomoć željeznog oksida tj. starog željeza, plina i zraka (animirana skica)-vađenje ohlađenih čeličnih šipci, zvanih ingoti, iz kopila -opis obrade ingota u valjaonici uz pomoć peći za zagrijavanje ingota i valjačkih stanova – nastaje gotov proizvod, bešavna cijev-narator ustvrdi da se željezo primjenjuje svugdje (prikaz raznih prometnih sredstava).