Rezultati pretrage

Karta područja oko Zadra i Šibenik nakon što su Mlečani oslobodili od Turaka pojedina mjesta 1646. i 1647.

Gradivo fonda sadrži osobne dokumente članova obitelji; korespondenciju Emme, Artura, Ivana, Paule i Emila Wagnera; dnevnike Artura Wagnera; imovinsko-pravne spise obitelji; nacrte i planove vile Wagner u Samoboru i ljetnikovca na Pešćenici; karte, fotografije; brošure; knjige i fragmente knjiga; novine; razne račune, namire, poštanske uplatnice; reklame; ponude knjižara i građevinskih firmi; skripte, bilježnice i bilješke članova obitelji.

Opća karta koja prikazuje područje Zadra i Šibenika

Gradivo zbirke sadrži fotokopije iz ostavštine Krunoslava Draganovića (čuva se u Papinskom Hrvatskom zavodu Svetoga Jeronima u Rimu) o brojnim svjedočanstvima o situaciji u NDH prije njezina sloma, o povlačenju iz NDH prema Sloveniji i Austriji, iskaze preživjelih s Bleiburga te sjećanja emigranata s marševa smrti, iz logora i zatvora 1945. i kasnije. Tu su dokumenti o masovnim grobnicama kao i o počiniteljima masakara, popisi stradalih, korespondencija Krunoslava Draganovića te njegove bilješke vezane uz partizanske zločine. Zbirka sadržava i kopije novinskih članaka iz domaćeg i stranog poslijeratnog tiska o navedenoj problematici.

Prva serija ovoga arhivskog fonda sadrži nacrte feuda i katastarske mape Vranskoga feuda. To su karte područja Raštana, Tinja, Vrane, Radašinovaca, Banjevaca, Modrava, Pakoštana, Sv. Filipa i Jakova, Biograda n/m i Tustice koje su uključene su u seriju Ekonomija feuda. Skupina spisa nazvana Feudalni spisi odnose na feudalne odnose, strukturu zemljišta i davanja sa tih zemljišta, popise obitelji koji tu žive i obrađuju zemlju, prijepisi pisama mletačkih dužnosnika koji se odnose na investituru feuda Vrana obitelji Borelli, melioracijske radove, parnice koje su Borellijevi s ortacima vodili protiv države. Zajedno sa skupinom spisa nazvanim Ekonomija feuda izvor je za istraživače feudalnih i kolonatskih te općenito gospodarskih odnosa u Dalmaciji. Riječ je o kronološki i sadržajno cjelovitom gradivu nastalom radom uprave jednim od najvećih feuda u Dalmaciji. Ono sadržajno i kronološki korespondira s prvih sedam svežnjeva fonda Namjesništvo za Dalmaciju, Spisi o feudima (DAZD 92). Fond sadrži šest svežnjeva korespondencije obitelji Borelli složene abecedno po pošiljateljima. Udaja Antonije Cattani za Francesca Borellija objašnjava jedan svežanj spisa obitelji Cattani.

Gradivo fonda sadrži osobne i službene dokumente članova obitelji (Jakova, Jurja (Gjure), Katarine, Josipa i dr.); službene i radne materijale Jurja i Josipa Majnarića; ulomke njihovih različitih bilježaka; obiteljsku korespondenciju, ulomke knjiga, letke i osmrtnice te novine i novinske isječke. Tu su i materijali o eksproprijaciji šumskih posjeda obitelji Thurn Taxis (Josip je bio predsjednik Povjerenstva zaduženog za to).

Gradivo ovog fonda svojim najvećim dijelom odnosi se na znanstveni i društveni rad Vjekoslava Maštrovića u razdoblju od 1950. do 1980. godine. Sačuvana je i velika cjelina njegove osobne i poslovne korespondencije od razdoblja života u Osijeku do kraja života. Osim te dvije sadržajne cjeline na koje otpada najveći dio gradiva, fond sadrži njegove osobne dokumente, imovinsko pravne, dokumente o društvenoj djelatnosti, bogatu zbirku fotografija i zbirku karata i plakata.

Grupe i sadržajne cjeline unutar fonda Miscellanea 1. Katolička crkva, stanje klera, samostani, samostanski i crkveni posjedi, izgradnja crkvi, samostana i crkvenog inventara (oltari i slično). 2. Poljoprivreda i razvoj poljoprivrednih kultura kroz stoljeća, agrarni i katastarski poslovi koji se odnose na posjede i poljoprivredna dobra. 3. Trgovina i industrija, manufakture i početci industrijalizacije. 4. Razdoblje francuske uprave u Dalmaciji 1805. - 1814. 5. Statistički i topografski podatci po Kotarima i Općinama Kraljevine Dalmacije iz XIX. i XX. stoljeća. 6. Povijesni podatci o razvoju i mreži bolnica, lazareta, nahodišta, ustanova za javno dobročinstvo u vrijeme mletačke uprave i kroz XIX. stoljeće. 7. Arhitektonski i povijesni podatci o značajnim zgradama i javnim građevinama, njihovoj povijesti, izgradnji, dogradnjama i adaptacijama kao i namjeni objekata. 8. Političko ustrojstvo Dalmacije, sudstva, kotarskog i općinskog ustroja, njegovog financiranja, administracija i kadrovi, djelokrug i aktivnosti Namjesništva i Namjesnikove kancelarije, spisi se odnose kako na razdoblje mletačke uprave i djelovanje Generalnog providura tako i za razdoblje XIX. i XX. stoljeća. 9. Povijesni i pogranični podatci o susjednim državama s kojima graniči Dalmacija, kroz stoljeća ( Kneževina i Kraljevina Crna Gora, Albanija, Otomansko Carstvo i Italia ), pogranična pitanja, razgraničenja, trgovački putevi i slično. 10. Heraldički i genealoški podatci o plemićkim i ostalim istaknutim obiteljima i pojedincima u Dalmaciji i Boki kotorskoj, molbe za priznavanje plemstva, grbovi, potvrda plemićkih diploma, sporovi oko priznavanja upućeni Heraldičkoj komisiji. Spisi koji se odnose na feude i posjede plemićkih obitelji kroz stoljeća. 11. Razni kupoprodajni ugovori koji se odnose na procjene i vlasništvo posjeda i feuda u privatnom vlasništvu kao i u posjedu države. 12. Izvještaji i korespondencija mletačkih vlasti u Pokrajini Dalmaciji ( providuri, kapetani, vojni časnici.) upućeni Vladi i Senatu u Veneciju. 13. Politička kretanja u Dalmaciji, cenzura tiska, policijska represija, političko djelovanje pojedinaca i narodni bunt kroz stoljeća. 14. Izbori za pokrajinski Sabor u Zadru i Carevinsko vijeće u Beču kroz XIX. i XX. stoljeće. 15. Razvoj školstava, izgradnja škola, učiteljske škole, imenovanja učitelja kao i uvođenje jezika u nastavu (borba za hrvatski jezik). 16. Tajni spisi i izviješća o istaknutim političkim i javnim osobama, dosjeji kandidata na izbornim listama za Sabor. 17. Spisi o zakladama i dobrovoljnim društvima, statuti kao i djelovanja društava, zaklada, zalagaonica, banaka, kulturnih i umjetničkih društava i slično. 18. Političke i društvene prilike u Zadru u razdoblju od 1918. do 1945. godine, okupacija grada i uspostava talijanske vlasti, popis politički nepodobnih osoba. 19. Izgradnja i planiranje cesta i državnih puteva u Dalmaciji u XIX. i XX. stoljeću. 20. Spisi prefekta i Ureda prefekture za razdoblje od 1923. do 1943.godine. 21. Oglasi, proglasi, naredbe, štanpe i slično guvernera za Kraljevinu Dalmaciju u XIX. i XX. stoljeću. 22. Razno: prigodnice, pozivnice za razna društvena događanja, osobni spisi pojedinaca

Serija sadrži prikaze domaćih i stranih mjesta. Prikazi mjesta su najčešće u obliku veduta, no također postoje prikazi povijesnih događaja vezanih uz prikazano mjesto. Vrlo često je riječ o pojedinim primjercima iz grafičkih mapa (Hieronymus Örtel: "Chronologia, oder Historische Beschreibungaller Kriegsemporungen...", Martin Zeiller: Topographia Provinciarum Austriacarum"; Högelmüller: „Errinerungen an Dalmatien. Allen K.K. oesterreicheschen Militairs und Kunstfreunden hochachtungsvoll gewidmet von Joh. Högelmüller, Lieutenant im 5. Jäger-bataillon. …Eigenthum des Verlegers.“). Prikazani povijesni događaji su najčešće prikazi ratnih operacija oslobođenja od osmanske vlasti (npr. grafike iz serije "Die Feldzüge Maximilian Emanuels in Ungarn in den Jahren 1686 - 1687.").

Gradivo fonda sadrži osobne dokumente S. Mohorovičića, kao i članova njegove obitelji. Tu su njegovi životopisi i popisi njegovih radova te korespondencija. Cjelina gradiva nastala njegovom stručnom i znanstvenom djelatnošću obuhvaća predavanja, znanstvene radove u rukopisu kao i one tiskom objavljene, recenzije njegovih djela, bilješke, sinoptičke karte, znanstvene radove drugih autora (rukopisne i tiskane), stručne časopise i fotografije. U fondu se čuva i cjelina novinskih isječaka, materijali vezani uz društvo Naučna misao te fotografija S. Mohorovičića u austrougarskoj vojnoj odori.

Gradivo fonda sadrži rukopisne dnevnike koje je S. Sarkotić vodio od 1914. do 1918.; razne dodatke dnevnicima (molbe, izvještaje, službene spise, dekrete, planove operacija, zemljovide, korespondenciju); nekoliko pisama; rukopisne članke S. Sarkotića, ispise iz literature te članke objavljene u raznim novina i časopisima. Također je sačuvana fotokopija dijela dnevnikâ koji se odnose na 1918. i Sarkotićevi zapisi u razdoblju od Božića 1918. do 1927. o političkoj, kulturnoj i društvenoj situaciji Austrije, Mađarske, Jugoslavije (nešto i o cijeloj Europi) nakon Prvoga svjetskog rata, popraćeni brojnim člancima iz novina (o pitanjima demokracije, Židova, Rusije, Srbije, karakteri austrijskih i jugoslavenskih političara – Radić, Strossmayer, pitanje krivnje za rat, razmatranja o povijesnim bitkama od Mohačke bitke 1526. preko Napoleona do kraja Prvoga svjetskog rata (rasporedi postrojbi, vođenje bitaka) te također zapisi o prijateljima i književnicima (Goethe, Schiller, Voltaire).

Gradivo zbirke sadrži materijale Sjednice Vrhovnog Ratnog vijeća u Versaillesu (31. listopada 1918.,prijepis); zapisnike Delegacije Kraljevine SHS za mir (od 10. siječnja 1919. do 8. travnja 1919.); "Britansku Bijelu knjigu. Jadransko pitanje 9. decembra 1919. do 6. marta 1920. Diplomatska prepiska o jadranskom pitanju" (prijepis); Strateške karte/zemljovide te uvezane zapisnike Delegacije Kraljevine SHS za mir (od 10. siječnja do 8. travnja 1919.); izvornik punomoći kojom srpski regent Aleksandar opunomoćuje Nikolu Pašića i Antu Trumbića za pregovore s Kraljevinom Italijom; prijepis Trumbićeve izjave o tzv. Wilsonovoj liniji na zemljopisnoj karti.

Na fotografijama su zabilježene austrijske postrojbe na talijanskom i albanskom bojištu, kao i izgradnja građevinskih objekata koje su braća Žagar projektirali i izveli tijekom dvadesetih i tridesetih godina prošloga stoljeća u Splitu i okolici. Pored fotografija priložena je i dokumentacija o stvarateljevoj vojnoj službi, nacrti utvrda u zaleđu Trsta i zemljovid Albanije iz razdoblja Prvoga svjetskog rata s ucrtanim mjestima boravka ing. Žagara.

Zbirka karata, planova i veduta Ugarske objavljena nakon Požarevačkog mira 1718. Među bakrorezima nalaze se brojna utvrđenja i gradovi, poput Beča, Požuna, Sigeta, Mukačeva, Tokaja, Velikog Varadina, Đule, Temišvara, Košica, Budima, Beograda, Stolnog Biograda, Oršave i Carigrada

Fond većinom sadrži gradivo u svezi s Prvim svjetskim ratom. Riječ je o gradivu koje se odnosi na politički proces protiv 35 đaka Banjalučke gimnazije i njihovih profesora 1915., optuženih da su htjeli osnovati društvo „Jugoslavija“; vijestima iz biltena u Ženevi i Marseilleu 1916. o stanju naroda u Srbiji pod Austrijom i Bugarskom; gradivu Odbora za pomaganje interniranih i zarobljenih srpskih studenata u Ženevi 1916. – 1918. (popisi, pisma i fakture, zapisnici zbora Srba iz Vojvodine i Hrvatske u Ženevi; prijepisu zapisnika sa zbora jugoslavenskih studenata u Ženevi i sl.); prijepisima članaka iz raznih novina (1918.); dnevnom pregledu talijanskog tiska Srpskog poslanstva u Rimu 1918; jednom broju The Southern Slav Bulletin iz 1916. i fotokopiji zemljopisne karte jugoslavensko-talijanske granice. Osim toga, u fondu se nalazi i rukopis Nikole Stojanovića o Bosni i Hercegovini te njegov prijevod na ruski jezik; rukopis o povijesti institucija modernog prava (prijevod s njemačkog na francuski jezik); rukopis na francuskom jeziku o općoj politici i kraći tekst o zakonu o zadružbinama.

Blagoslov zastave Riječke županije od strane Josipa Juraja Strossmayera, spomen na slavno Grobničko polje