Rezultati pretrage

Gradivo fonda sadrži dnevnike, bilježnice i spise vezane za mirovne pregovore i sklapanje mira u Brest-Litovsku; dnevnike, bilježnice i rukopisne koncepte vezane za boravak M. Čičerića u Rusiji 1892/1893. te uz Rusko-japanski rat 1904-1905; materijale vezane za Prvi svjetski rat; osobne dokumente M. Čičerića (svjedodžbe, dekreti), korespondenciju te radove i članke M. Čičerića, kao i materijale vezane za povijest njegove obitelji.

Fond sadrži različite novinske isječke koje je napisao ili sakupio K. Peharc; njegove dnevničke zapise; bilješke; fotografije vezane uz njegov novinarski rad; korespondenciju i cjelovite brojeve novina. Od novina su zastupljene Morgenblatt, Pester Lloyd, Neue Ordnung, Deutsche Adria Zeitung, Neues Wiener Tageblatt, Nova Hrvatska i dr. Neke od tema odnose se na ribarstvo Jugoslavije, prve zračne luke i zrakoplovne linije u Jugoslaviji, razvoj kinematografije, putopise, pse, film i dr. Gradivo fonda djelomično se odnosi na Prvi svjetski rat. Riječ je o novinskim isječcima o ratu iz novina Der Morgen, Ilustrazione del popolo, Tagesport, Deutsches Volkblatt, Berlines Tageblatt, pismu na njemačkom jeziku koje je K. Peharc uputio s bojišta krajem prosinca 1917. neimenovanom članu obitelji u kojem između ostalog opisuje stanje na bojištu i kako je proveo Božić te dnevničkim zapisima na njemačkom jeziku koje je K. Peharc vodio tijekom 1917. na bojištu kao član 1. strojničke satnije 87. carske i kraljevske pješačke pukovnije.

Gradivo fonda sadrži rukopisne dnevnike koje je S. Sarkotić vodio od 1914. do 1918.; razne dodatke dnevnicima (molbe, izvještaje, službene spise, dekrete, planove operacija, zemljovide, korespondenciju); nekoliko pisama; rukopisne članke S. Sarkotića, ispise iz literature te članke objavljene u raznim novina i časopisima. Također je sačuvana fotokopija dijela dnevnikâ koji se odnose na 1918. i Sarkotićevi zapisi u razdoblju od Božića 1918. do 1927. o političkoj, kulturnoj i društvenoj situaciji Austrije, Mađarske, Jugoslavije (nešto i o cijeloj Europi) nakon Prvoga svjetskog rata, popraćeni brojnim člancima iz novina (o pitanjima demokracije, Židova, Rusije, Srbije, karakteri austrijskih i jugoslavenskih političara – Radić, Strossmayer, pitanje krivnje za rat, razmatranja o povijesnim bitkama od Mohačke bitke 1526. preko Napoleona do kraja Prvoga svjetskog rata (rasporedi postrojbi, vođenje bitaka) te također zapisi o prijateljima i književnicima (Goethe, Schiller, Voltaire).

Gradivo fonda sadrži zabilješke i dnevnike V. Spinčića (djelomično s putovanja po Cresu, Lošinju, Dalmaciji, Slavoniji, Bosni i Italiji, zabilješke tijekom inspekcije škola 1882. i izbora 1922.-1923.); materijale vezane za njegovu djelatnost kao narodnog zastupnika u Carevinskom vijeću i tamošnjem hrvatsko-slavonskom klubu (interpelacije, govori i dr.) te Istarskom saboru; materijale vezane za djelatnost u političkim i drugim društvenim organizacijama (političko društvo „Edinost“, Socijaldemokratska stranka, Družba sv. Ćirila i Metoda za Istru i dr.); spise o njegovoj kulturno-prosvjetnoj djelatnosti (rukopise njegovih djela i gradivo s tim u svezi, manji sastavci); osobne spise (životopis, službovanje, mirovinska dokumentacija); korespondenciju i tiskovine (oglasi općina sjeverne Hrvatske, banskih naredbi, Zemaljske vlade, cjeloviti brojevi novina).

Gradivo fonda razvrstano je u sljedeće cjeline: Politička djelatnost S. Zlatića; Medicinski rad; Šah; Obiteljska dokumentacija. Prva cjelina sadrži izvornike Zlatićevih partizanskih dnevnika i bilježaka; materijale vezane za političku djelatnost S. Zlatića u Albaniji (razni izvještaji, bilješke, protokoli, dopisi, bilteni, fotografije i dr.); materijale vezane za djelovanje S. Zlatića potkraj rata i početkom poratnog razdoblja (potvrde, bilješke, tiskanice, korespondencija, propagandni materijali i publikacije, zapisnici s partijskih sastanaka); gradivo međunarodne komisije za razgraničenje Jugoslavije i Italije u Istri (karte, zapisnici sa sjednica, bilješke, tekstovi, dopisi i dr.); odlikovanja; koncepte tekstova S. Zlatića vezanih za revolucionarnu tematiku. U drugoj se cjelini nalaze radovi i predavanja S. Zlatića vezani za medicinsku problematiku, farmaciju i farmakologiju; razni materijali vezani za uređivanje farmakoloških časopisa, sudjelovanje na stručnim skupovima i rad u raznim komisijama. Treća sadrži materijale vezane za problemski šah (šahovska priznanja, diplome, recenzije šahovskih problema, analize poteza, presude, korespondencija, sudjelovanje na kongresima problemista, rad u Odboru za problemski šah i dr.), dok su u cjelinu obiteljske dokumentacije smješteni osobni dokumenti S. Zlatića i članova njegove obitelji, obiteljska korespondencija, medicinska dokumentacija te obiteljske fotografije.

Fond sadržava Fabrijeve dnevničke zapise u 65 bilježnica manjeg formata, od kojih prva sačuvana bilježnica počinje rednim brojem tri, što znači da nedostaju prva dva sveska, a također nedostaje i četvrti svezak. Fabrio je u velikoj mjeri dnevnik vodio kontinuirano, uz iznimku od gotovo jednog desetljeća u razdoblju od 1964. do 1973, no pri nastavku pisanja dnevnika 1973. i tu je prazninu popunio opširnijim zapisom o zbivanjima u propuštenom razdoblju, u kojem dominira njegovo viđenje godina i društvenog ozračja nakon sloma Hrvatskog proljeća u kojem je i osobno sudjelovao, što se s njim tada zbivalo na poslovnome planu, a ujedno je i naveo razloge zbog kojih je došlo do prekida pisanja dnevnika (istovremeni poslovni boravci u Zagrebu i stanovanje u Rijeci, lijenost, strah da bi policija eventualnom zapljenom dnevnika otkrila sadržaj u slučaju da ga je pisao u tom periodu). Najraniji sačuvani dnevnički zapis datira iz veljače 1954, a posljednji unos je iz rujna 2014. U razdoblju od 2012. do 2014. zamjetan je znatno manji broj pojedinih zapisa na godišnjoj razini u usporedbi s ranijim godinama kada je autor dnevnik pisao redovitije. Vrijednost Fabrijevih dnevničkih zapisa je dvojaka: s jedne strane vrlo detaljno dokumentiraju njegovu dugogodišnju djelatnost književnika i kulturnog radnika, dok njegovi opisi društveno-kulturnog miljea kojem je pripadao i istaknutih pojedinaca s kojima se susretao svjedoče o kulturnome ozračju Zagreba druge polovice 20. stoljeća. Osim opisa vezanih za pojedini dan Fabrio često u dnevnicima citira i pisma koja je slao raznim pojedincima i ustanovama u vezi svog književnog rada. Kada je riječ o njegovoj osnovnoj stručnoj odrednici, književnome radu, zapisi otpočetka donose zanimljive detalje, primjerice, o prvoj kazališnoj premijeri u Splitu 1957. koju je postavio njegov školski kolega, glumac Richard Simonelli; tiskanju prve knjige 'Odora Talije' 1963. (detalji o opremi, cijeni, distribuciji, prvim posvetama). U pojedinim zapisima donosi detaljno razrađene ideje za nova književna djela, tekstove koje je tada smatrao da ne može objaviti (npr. o Meši Selimoviću za čije je izdanje romana 'Derviš i smrt' u nakladi Školske knjige napisao predgovor); prijepise recenzija svojih djela; detalje o premijeri kazališne inačice romana 'Vježbanje života' 1990. u Rijeci, dok se 1990-ih dosta referira na rad u HAZU i Društvu hrvatskih književnika, no i dalje spominje rad na romanima objavljenima tijekom tog desetljeća. Dodatna vrijednost dnevnika jest u tome što se Fabrio u zapisima ne ograničava samo na svoj izvanjski javni i stručni život, nego također piše i o svojoj nutrini, osjećajima i protuslovljima. Fabrijevi dnevnici osim njega samog kao središnje ličnosti o kojoj najviše doznajemo također sadržavaju i zapise o njegovim razgovorima i susretima s istaknutim pojedincima iz tadašnjeg kulturnog života Hrvatske, primjerice, Ivo Frangeš, Ivo Hergešić, Marijan Matković, Saša Vereš, Vlatko Pavletić, Branimir Donat, Dubravko Horvatić, Milivoj Slaviček, Tomislav Ladan, Dubravko Jelčić i drugi. Njihovi opisani razgovori pitki su i zanimljivi štikleci, a ponekad bivaju popraćeni i Fabrijevim šaljivim primjedbama. Neki od spomenutih aktera zabilježeni su i u prepričavanju svojih susreta s trećim osobama (kao primjerice Dubravko Jelčić koji pripovijeda Fabriju o susretima s Vanjom Radaušem). Također, Fabrio se u pojedinim unosima referira i na značajne događaje te ih dodatno opisuje – npr. smrti Gustava Krkleca, Josipa Broza Tita i Miroslava Krleže; Stipe Šuvar u politici, strijeljanje bračnog para Ceauşescu u prosincu 1989, višestranački sabor 1990, svoje sudjelovanje i dojam na primanju nakon izbora 1990, međunarodno priznanje RH. Neke pak događaje opisuje naknadno na temelju prijašnjih bilješki, kao što je slučaj o sastanku između predstavnika CK SKH i kulturnih radnika održanog u lipnju 1969. – donosi poimence sažetak izlaganja Pere Pirkera, Marijana Matkovića, Vjerana Zuppe i Marina Franičevića.

Gradivo fonda obuhvaća osobne dokumente; dokumente o školovanju; dokumente u vezi s radnim odnosom na HTV-u sve do umirovljenja 2000; životopise; dnevnike s putovanja (1957-1992); korespondenciju; putopisne, dokumentarne i druge emisije i serijale M. S. (fotografije - pozitivi, negativi, dijapozitivi; VHS-ovi, DVD-ovi i dr.); različite rukopisne ili objavljene tekstove M. S. vezane uz pojedine serijale i druge teme; popise uz snimljene materijale; podatke o sudionicima te itinerere za serije; zemljopisne karte; podatke o snimanjima; promotivne i druge različite materijale koji se odnose na njegove serijale i putovanja; feljtone i knjige te novinske članke M. S., kao i cjelovite brojeve pojedinih časopisa i dr. Sačuvani audio-vizualni materijali odnose se u znatnoj mjeri na njegove dokumentarno-putopisne serije 'Beskrajem svijeta', 'Tajne Jadrana', 'Pustolovina u Hrvatskoj' i 'Jedrima oko svijeta'. Dio fonda čini filmska i video tehnika, audio zapisi (snimke za tonske obrade i dr.) te fotografski zapisi (dijapozitivi, negativi, pozitivi) s raznih putovanja i snimanja od 1954. do 2006. U fondu se također nalazi i drvena ploča dimenzija 200x110 cm sa zabilježenim putovanjima M. S.

Gradivo fonda sadrži osobne dokumente (diplome i odredbe o dodijeljenim odlikovanjima i promaknućima); privatnu i službenu korespondenciju Ivana Salis-Seewisa; dnevnike s njegovim rukopisnim bilješkama; fotografije i slike te nekoliko knjiga. Fond djelomično sadrži gradivo u vezi s Prvim svjetskim ratom. Riječ je o novinskim člancima i tiskovinama (proglas generala Salisa-Seewisa stanovništvu Srbije povodom uspostave austrijske vojne uprave u Srbiji 1916., novine austrijske uprave tijekom okupacije, domaće, austrijske i talijanske novine s člancima o austrijskoj upravi u Srbiji i generalu Salisu-Seewisu, naredbe austrijske vojne uprave u Srbiji); službenoj korespondenciji (čestitke na imenovanju pravim tajnim savjetnikom, korespondencija prije i tijekom mandata u Srbiji, pozivi na audijenciju kod cara i kralja Franje Josipa I.); odredbama o dobivanju odličja i višeg čina te fotografijama I. Salisa-Seewisa u austrougarskoj vojnoj odori.

Gradivo iz ostavštine Andrije Štampara najvećim je dijelom vezano uz njegov dugogodišnji rad na području poboljšanja javnog zdravstva i higijene u domovini i u svijetu. Fond u najvećoj mjeri sadržava tri vrste gradiva: korespondenciju, dnevnike i fotografije. Razmjerno su dobro sačuvani Štamparovi osobni dokumenti (iskaznice, putovnica, uvjerenja, potvrde, vojna i mirovinska dokumentacija i dr.) te gradivo u vezi njegove smrti (nekrolozi, novinski članci, govori i dr.). Od manjih cjelina prevladavaju one koje se odnose na njegovo školovanje (svjedodžbe, prijepisi diplome i dr.); liječničku karijeru 1912-1918. (prijepisi dekreta, službena korespondencija, obavijesti, izvješća i dr.); javnozdravstveno službovanje u Kraljevini SHS/Jugoslaviji, Banovini Hrvatskoj i Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji (službena korespondencija, prijepisi dekreta, novinski članci i dr.); članstvo u akademijama (diplome, odluke i dr.) i hemeroteka (novinski članci u kojima se spominje Štamparov rad na poboljšanju javnog zdravstva, njegovi intervju i izjave, obljetnice rada, karikature i dr.), a sačuvana je i manja količina Štamparovih bilješki o zdravstvenoj zaštiti majčinstva i male djece, kao i nekim drugim temama. Štamparovi dnevnički zapisi o međunarodnom javnozdravstvenom angažmanu tijekom 1930-ih donose njegove dojmove s putovanja po Europi, Rusiji, SAD i Kini. Ovaj je segment Štamparove djelatnosti dodatno upotpunjen novinskim člancima iz stranog tiska, te tekstovima i izvještajima Štampara i drugih osoba. U manjoj je mjeri sačuvana i cjelina gradiva koja se odnosi na Štamparovu sveučilišnu profesorsku karijeru, prvenstveno kao predavača socijalne higijene i medicine na medicinskim fakultetima u Zagrebu i Beogradu (službena korespondencija, dekreti, planovi i programi i dr.) te dekana Medicinskog fakulteta u Zagrebu i rektora zagrebačkog sveučilišta, a treba spomenuti i brojna predavanja iz socijalne medicine i higijene koja je Štampar tijekom 1930-ih održavao u zemlji i inozemstvu. Potonja cjelina gradiva sadržajno obuhvaća novinske članke; pozivnice; plakate; službenu korespondenciju i dr. Štamparovo djelovanje i ključna uloga pri osnivanju Svjetske zdravstvene organizacije dokumentirano je kroz sačuvane zapisnike; bilješke i novinske članke. Štamparov autorski rad prvenstveno obuhvaća gradivo koje se tiče njegovih objavljenih knjiga i suradnje u novinama i časopisima. Tu su sačuvani tiskani primjerci knjiga i autorskih članaka, kao i koncepti dva vjerojatno neobjavljena teksta. Drugu veću cjelinu gradiva u fondu čini Štamparova korespondencija, većinom poslovna, u vremenskom rasponu 1907/1947. Manji dio korespondencije čini njegova prepiska sa članovima obitelji, prvenstveno drugom suprugom Desankom. Štamparov je pionirski rad na području socijalne medicine još za njegovog života honoriran brojnim nagradama i priznanjima, od kojih su neka sačuvana i u fondu (odluke, potvrde, diplome, hemeroteka i dr.). U istoj su seriji sačuvani i materijali (knjige, govori, izvješća i dr.) drugih autora u kojima se spominje Štampar, knjige i separati u kojima su mu autori napisali posvetu, kao i pjesme u stihovima koje su drugi spjevali njemu u čast. Treća značajna cjelina gradiva su fotografije (pozitivi). Među najstarijima su one Štamparova oca Ambroza na tečaju učiteljske škole u Petrinji iz 1880. te A. Štampara kao dječaka sa starijim sestrama. U manjoj su mjeri zastupljene privatne fotografije, a neusporedivo su brojnije fotografije s putovanja po svijetu, Škole narodnoga zdravlja u Zagrebu, konferencije Svjetske zdravstvene organizacije i drugih stručnih skupova, fotografije u vezi poboljšanja životnih uvjeta na selu, A. Štampara s raznim osobama i nekoliko fotografija raznih osoba s njihovom posvetom Štamparu. Manja količina sačuvanoga gradiva odnosi se na Štamparovu drugu suprugu Desanku Ristović-Štampar i obuhvaća njen prijepis fakultetske diplome; dekrete o službovanju u Školskoj poliklinici u Zagrebu; molbu za odlazak u mirovinu te 13 komada korespondencije.