Rezultati pretrage

Sadržaj fonda čine zapisnici sa sjednica Radničkog savjeta, Upravnog odbora, Zbora radnika, Komisije za rad i radne odnose, spisi pravne i opće službe, normativni akti poduzeća i dio tehničke dokumentacije objekata koje je poduzeće gradilo. Sačuvane su i evidencije uredskog poslovanja (urudžbeni zapisnici) te spisi opće i pravne službe.

Veći dio gradiva čine cjeloviti opći spisi, dok su povjerljivi spisi sačuvani fragmentarno. Opći spisi sadržajno se uglavnom odnose na dopisivanje s poljoprivrednim dobrima i poduzećima pod nadležnošću stvaratelja oko pitanja koordinacije i nadzora njihova poslovanja. Personalni spisi za 1952. godinu vođeni su po posebnom urudžbenom zapisniku, a u većem dijelu sadrže razna personalna rješenja. Osim njih u personalnoj dokumentaciji nalaze se podaci o osoblju poduzeća pod nadležnošću stvaratelja. Najviše podataka o poslovanju samih poljoprivrednih dobara i poduzeća i posredno o učinku političkih odluka vezanih za gospodarenje poljoprivredom toga vremena pružaju financijski planovi i završni računi.

U sačuvanoj dokumentaciji za kreditni zahtjev od banke iz 1956. i 1957. godine sadržani su podaci o razvoju poduzeća, drvnoj industriji u Rijeci, trgovini pokućstvom, ekonomski pokazatelji, tehnološki detalji iz proizvodnje skija, tehnički nacrti za planirane investicije.

Fond čine poslovni izvještaji, razni nacrti rafinerijskih pogona i uređaja te fotografije oštećenja od bombardiranja i nakon rata obnovljenih pogona, fotografije pojedinih objekata Rafinerije.

Sadržaj se uglavnom odnosi na podatke o vlasničkim i posjedovnim odnosima ureda za katastar. Gradivo čine osnovne, pomoćne i ostale katastarske evidencije, te spisi i tehnička dokumentacija (nacrti) ureda. Osnovne evidencije čine urudžbeni zapisnici ureda za katastar. Pripadajući opći spisi odnose se na građevinske i uporabne dozvole te prijavne listove. Ostale katastarske evidencije odnose se na spiskove promjena, popise posjedovnih listova, popise čestica, evidencije društvene i opće narodne imovine te popise prijava. Sadržaj čini i dokumentacija imovinsko-pravnih odnosa: kupoprodajni ugovori, uknjižbe vlasništva, darovni ugovori, rješenja o dodjeli zemljišta i nekretnina, ostavine, parcelacije i dr. Arhivsko gradivo fonda sadrži i skice premjeravanja i nacrte.

Zbirka sadrži građevinske planove i nacrte uglavnom crkvenih objekata (crkve, kapele, zvonici, župničke kuće i drugi sakralni objekti) na području Zadarske nadbiskupije. Od planova i nacrta to su uglavnom provedbeni nacrti, tlocrti, bokocrti, trodimenzionalni nacrti u prostoru i dr. Većim dijelom potječu iz 20. i 21. st.

Najviše spisi, fotografije i tiskovine (hemeroteka) o stručnom angažmanu stvaratelja pri spašavanju odnosno dizanju iz mora potopljenih plovila. Napose o podizanju jugoslavenskog putničkog parobroda "Kralj Aleksandar I" 1946. godine, potopljenog u grčkim teritorijalnim vodama. Kratki curriculum stvaratelja, izvorni brodograđevni projekti na kojima je stvaratelj radio, poslovna prepiska.

Fond sadrži fragmente gradiva nastale radom ovoga stvaratelja u vidu urudžbiranih spisa, nešto financijskih i predmetnih spisa.

Veći dio fonda čine spisi nastali tekućim poslovanjem s registraturnim pomagalima (urudžbeni zapisnici i abecedna kazala). Fond sadrži i sjedničke zapisnike zastupstva, spise ureda gradonačelnika (prezidijal), dokumentaciju upravnih odbora, zdravstvene službe, Obrtnog odjela, redarstva, računovodstva i gradske blagajne, Vojnog odsjeka, Sirotinjskog povjerenstva, gradskih sudova, Poreznog ureda, Daćarskog ureda, Baždarskog ureda, Gradske aprovizacije, Odbora za prehranu. normalije, financijsku dokumentaciju. Posebno valja istaknuti dokumentaciju Građevinskog ureda među kojom je dobro sačuvana projektna dokumentacija zgrada građenih na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. U fondu nalazimo posebno odložene normalije, zbirku isprava, te redovne spise registraturno odložene po predmetima, gdje je odna grupirana dokumentacija o gradskim tvrtkama, zakladama i sl.

Jedinica sadrži građevinske dozvole, izvještaje o gradnji i građevinsku statistiku.

Cjelina objedinjuje građevinske dozvole, građevinsku statistiku i dokumentaciju o komunalnim i stambenim polsovima na području općine Varaždinske Toplice.

Najveći dio gradiva čini opća dokumentacija. Sačuvana je necjelovita povjerljiva dokumentacija (cjelovita za 1947. i 1948. godinu), krajnje fragmentarna dokumentacija Financijskog odjela, Odjela starateljstva i, u nešto većoj mjeri sačuvana, odjela nadležnog za upravljanje narodnom imovinom. Gradivo Oblasnog NO-a za Istru vezano za upravljanje imovinom preuzeto po ukidanju Oblasnog NO-a za Istru značajan je dio fonda. U redovitim mjesečnim izvješćima po raznim odjelima koji su se dostavljali višim vlastima kao i u primljenim izvješćima podređenih područnih NO-a sadržano je dosta izvornih podataka. Sadržajni profil fonda proizlazi iz nadležnosti stvaratelja. Teme zastupljene u gradivu vezane su za socijalni i gospodarski život Opatije, Lovrana te mjesta i sela u njihovoj okolici neposredno po završetku rata. Poseban državnopravni status Istre i položaj stvaratelja u periodizaciji fondova čini ovaj fond uz fondove Gradski narodni odbor Rijeka i Gradski narodni odbor Opatija posebnim u Državnom arhivu u Rijeci. Uz tu činjenicu se vežu specifične teme poput kretanja stanovništva, šverc, odnosi s Vojnom upravom JA koja je imala sjedište u Opatiji, prisutnost vojnih postrojbi u hotelima, paralelizam vojne i civilne vlasti. Posebna pozornost poklanjana je stanju i obnovi prosvjete, narodnog duha nakon razdoblja talijanske uprave, te gospodarskih resursa, prije svega hotelijerstva i turizma u Opatiji. Upravljanje ogromnom privatnom a privremeno ili trajno razvlaštenom imovinom posebna je tema kao i zadržavanje ratom stečenih pozicija u međunarodnim pregovorima oko budućeg državnopravnog položaja Istre i uloga ideologije u tome. Fond svjedoči i o vrlo teškom ekonomskom i socijalnom stanju na području. Prva zima poslije rata donijela je glad i siromaštvo što nije pomagalo ideološkim naporima. Sačuvani su i neki predmeti vezani uz zlouporabu vlasti posebno u pitanju upravljanja imovinom.

Gradivo je fragmentarno. Veći dio gradiva čini dokumentacija iz financijsko-komercijalnog sektora. Nedostaje poslovna korespondencija odnosno opći spisi. Za povijest stvaratelja, istraživanje detalja iz njegove djelatnosti i proučavanje odnosa i stanja u području poljoprivrede ranijeg socijalističkog razdoblja koristan izvor su prijave za registraciju, zapisnici sjednica upravnih tijela kao i završni računi, pogotovo sadržajno bogata izvješća o poslovanju vezana uz njih te općenito financijske knjige odnosno evidencije. Sačuvan je i dio pravnih akata poduzeća te nešto pravne dokumentacije, predmeta pravnih sporova, raznih ugovora i slično. Podaci o djelatnicima sačuvani su u matičnoj knjizi zaposlenika, personalnim dosjeima i ugovorima o radu. Slikoviti detalji iz poslovanja mogu se pronaći i u par izdvojenih predmetnih spisa. Dio dokumentacije ovog fonda nalazi se u fondu Poduzeće za opskrbu poljoprivrede „Agroprimorje“ Rijeka (HR-DARI-998).

Gradivo fonda u najvećoj mjeri sadrži spise općinske administracije, spise vezane za poljoprivredu, industriju i trgovinu te dobrotvorne ustanove. Nadalje sadrži zapisnike sjednica, financijske knjige, knjige evidencija, i sjednica općinskog vijeća. Unutar fonda također je, u većem opsegu, sadržano gradivo općinskih odjela: uprave, financija, školstva i bogoštovlja, gradske i seoske policije, matičnog ureda (knjige državljana, evidencije o useljenicima i iseljenicima, evidencije osobnih iskaznica i anagrafa te statistike), gradivo koje se odnosi na pravosuđe, vojnu administraciju, vojsku i novačenje. U gradivu su također sadržane razne zamolbe i zahtjevi upućeni: zapovjedništvu gradske straže, općinskim uredima i službama i gradskom sanitarnom društvu. Nadalje fond sadrži veću količinu gradiva koje se odnosi na javne i infrastrukturne radove, javnu sigurnost i prosvjetu. Gradivo omogućava uvid u zdravstvene prilike u Općini Pula. U fondu su u većoj količini, sadržane i isprave (radne knjižice i osobne iskaznice i, u manjoj količini, svjedodžbe za posao) pojedinaca.

Fond sadrži zapisnike sjednica upravljačkih tijela Poduzeća (radničkog savjeta, zbora radnika, upravnog odbora, skupštine poduzeća ) kao i zapisnike pojedinih stalnih povjerenstava. Sačuvani su i normativni akti, opći spisi (nedostaju registraturna pomagala), a sadrži i imovinsko pravnu dokumentaciju, financijsku dokumentaciju, programe, planove, izvještaje, elaborate, evidencije, dokumentaciju pojedinih odjela, zatim dokumentaciju narodne obrane i društvene samozaštite te sindikalnu dokumentaciju.

Fond sadrži gradivo SIZ-a kao stvaratelja, upravnog tijela u cjelini, ali u registraturnom smislu to je dokumentacija njegovog ureda odnosno Radne zajednice ili njegovih stručnih službi koje su obavljale stručne i tehničke poslove za njega. Bogato ilustrira ulogu stvaratelja u urbanističkom i graditeljskom razvoju sredine 80-ih godina 20. stoljeća, a posredno govori i o gospodarskoj snazi općine Cres – Lošinj u to vrijeme. Osim statusne dokumentacije, dobro su sačuvani zapisnici sjednica upravnih tijela, izvješća, normativni akti i završni računi, a opća dokumentacija je cjelovita. U fondu je dobro dokumentirano vođenje različitih aspekata stambenih i komunalnih poslova (npr. pitanja raznih zakupnina, cijena komunalnih usluga, odnosa s komunalnim organizacijama i dr.), a mogu se pratiti društvena ulaganja u dostizanje boljeg stambenog i komunalnog standarda, ali i utjecaji na stambenu politiku u vezi pojedinih privilegiranih društvenih skupina. S imovinsko-pravnog stajališta značajni su pravna dokumentacija, imovinsko-pravni spisi o zemljištu, građevinske i uporabne dozvole vezane uz uređenje građevinskog zemljišta, kao i građevinski spisi i projektna dokumentacija. U građevinskoj odnosno projektnoj dokumentaciji dominantno su zastupljeni projekti kojima je investitor bio sam stvaratelj, dakle društveni objekti i objekti infrastrukture, a u puno manjoj mjeri su sačuvani projekti individualnih vlasnika. Prati se građevinski razvoj pojedinih investicija npr. stambenih i turističkih naselja kroz višegodišnja razdoblja. Za urbanističku povijest i povijesna istraživanja razvojnih strategija vrijednost imaju sačuvani urbanistički i prostorni planovi kao i razvojne studije.

Fond sadrži zapise koji svjedoče o radu tijela uprave Šumarije (Radničkog savjeta, Upravnog odbora i zborova radnika), korespondenciju s osnovnim evidencijama (opći spisi s urudžbenim zapisnicima i kazalima) te projektnu dokumentaciju šumskih cesta.

Fond sadrži temeljne evidencije i popratnu dokumentaciju katastarskog ureda za katastarske općine Labin, Brgud, Cere, Cerovica, Čepić, Diminići, Sveti Lovreč, Vlahovo, Dubrova, Kožljak, Ripenda, Krmenica, Kršan, Kunj, Malakraska, Sveta Nedelja (Nedešćina), Nova Vas, Lanišće, Plomin, Sveti Martin, Vetva i Šumber. Radi se o upisnicima čestica, upisnicima posjednika, kazalima (glavnom kazalu), knjigama sažetaka posjedovnih listova, knjigama obračuna troškova, prijavnim listovima, posjedovnim listovima, pregledima promjena te raznim popisima i pregledima (popisi građevina, popisi kućnih brojeva i zgrada), te nacrtima i izračunima (izračuni površina, izračuni koordinata).

Serija sadrži zapisnike sjednica Općinskog vijeća i Vijeća proizvođača odnosno Vijeća radnih zajednica te zapisnike sjednica općinskih upravnih i administrativnih tijela za1962. i 1963. godinu.

Zbirku čine planovi i projekti nastali djelovanjem više različitih stvaratelja koje je većim dijelom nemoguće utvrditi. Znatan broj projekata potpisuje Viktor Axmann (Vladoje Aksmanović) zatim Ivan Domes, Pavao Wranka, Herman Bolle i drugi. Pojedine planove Tvrđe, nacrte vojnih objekata i zidina nosi žig arhiva Carske i kraljevske inženjerske direkcije u Osijeku. Budući da je sačuvano i dosta projekata tvornica, za pretpostaviti je da su svojedobno ti nacrti izdvojeni iz pojedinih fondova gospodarstva. Prema sadržaju podjeljene su u četiri skupine: - građevinski nacrti privatnih i javnih objekata; - planovi i nacrti tvrđavskih bedema; - planovi grada i položajni nacrti; - planovi i nacrti infrastrukturne mreže

Arhivsko gradivo zbirke sadrži projektnu dokumentaciju o vodo-građevnim objektima biđ-bosutskog i savskog slivnog područja iz vremena 1881. – 1978. godine, nastalu radom ili zaprimljenu u radu vodo-građevnih subjekata i imatelja: Biđ-bosutske vodne zadruge Vinkovci (1924-1948), Javnog vodoprivrednog poduzeća „Biđ-Bosut“ Vinkovci (1952-1996) i Samoupravne interesne zajednice „Biđ-Bosut“ Vinkovci (1975-1990), u poslovima kojih su oni bili investitori ili izvođači. Područje nadležnosti stvaratelja protezalo se kroz područja slivova Biđa i Bosuta te donjeg toka Save, od Srijemske Mitrovice do Slavonskog Broda. Najveći dio odnosi se na izgradnju obrambenog savskog nasipa kao zaštite od poplave rijeke Save 1928. – 1933. godine, njegovu rekonstrukciju 1959. godine, te detaljnu izgradnju kanalskih mreža poreznih i katastarskih općina kao mjeru zaštite od oborinskih (nizinsko područje) i brdskih voda (lateralni kanali), izvedenih u razdoblju od 20-tih i 30-tih godina, a konačno reguliranih u razdoblju 1959. – 1970. godine. Područje pak regulacije sliva Vuke i toka Dunava (koje se danas dijelom nalazi u Vukovarsko-srijemskoj županiji) nije bilo u nadležnosti tadašnjih stvaratelja, te se i dokumentarno gradivo o tim cjelinama i ne nalazi u ovoj zbirci. Područje slivova Vuke i Dunava izvorno pripada nadležnosti Vodno-gospodarskog odjela za Dunav i donju Dravu, na području djelovanja Državnog arhiva u Osijeku. Dokumentacija sadrži pregledne nacrte, poprečne i uzdužne kanalske profile i profile nasipa, kolaudacijske elaborate, vodo-građevne dozvole i suglasnosti, građevinske situacije, dnevnike, tehničke opise i projektnu dokumentaciju kako za kanale i nasipe, tako i za prateće zidane objekte (armirano-betonski i drveni mostovi, propusti, crpne stanice, ustave, stambeni objekti i čuvarnice nasipa i kanala) te komasacijske osnove za općine i gromade (redovno prate detaljnu regulaciju kanalske mreže, kao oblik okrupnjavanja pojedinačno usitnjenih parcela). Osim toga, u zbirci se nalaze sačuvani i projekti djelomičnih regulacija kanala i nasipa, te postavljanja ustava i izgradnje mostova iz vremena prije donošenja sveobuhvatnih osnova izgradnje vodo-građevnih objekata, a najstariji primjerci datiraju od 1881. godine. Vrijednost zbirke jest i u tome što sadrži i projektnu dokumentaciju za upravne zgrade vodnih zadruga/zajednica u Vinkovcima, Slavonskom Brodu i Đakovu te druge objekte. Nakon osnivanja vodne zadruge za biđ-bosutsko područje 1924. godine radi bolje povezanosti na terenu rađene su i telekomunikacijske mreže na liniji Srijemska Mitrovica-Županja-Vinkovci, što je također dokumentirano u gradivu zbirke. Povijesni kontekst razvoja hidromelioracijskih i hidroregulacijskih zahvata može se ilustrirati i na temelju pregleda dokumentarnoga gradiva u drugim fondovima i zbirkama Državnog arhiva u Vukovaru, navedenima u opisnom elementu „Dopunski izvori“. Vodo-građevna dokumentacija u tim se fondovima pretražuje pomoću postojećih obavijesnih pomagala. Izgradnja betonskih mostova tijekom 60-tih i 70-tih godina 20. stoljeća realizirana je pak investicijama kroz postojeće fondove za ceste, a poslije i samoupravne interesne zajednice za ceste, te se dio projekata mostogradnje može pronaći u zbirkama projekata i nacrta s područja Vinkovaca i Županje, popisanih analitički i u posjedu našeg arhiva. U tim se zbirkama mogu naći i projekti upravno-poslovnih objekata (zgrade, poslovni prostori i sl.) kojih su gore navedeni vodo-građevni stvaratelji bili investitori, a ne nalaze se u cijelosti sačuvani u ovoj zbirci. Ti su pak primjerci sačuvani prema principu ingerencije organa nadležnog za izdavanje dozvole za građevinske radove (narodni odbori i skupštine općina), koji je također morao čuvati jedan obvezni primjerak projektne dokumentacije. Dio pak arhivskoga gradiva o vodo-građevnim objektima, osim u našem arhivu, nalazi se i u fondovima i zbirkama Hrvatskog državnog arhiva, gdje je ono dijelom dokumentacijskih cjelina primarno-nadležnih ureda, a popis gradiva, koje Državni arhiv u Vukovaru posjeduje u digitalnom obliku kao dopunske preslike, popisan je u posebnom prilogu. Na koncu, značajna cjelina vodo-građevne projektne dokumentacije i dalje se kao operativna čuva kod imatelja, Hrvatske vode-Vodno-gospodarska ispostava za sliv Biđ-Bosut u Vinkovcima, a popisi su pohranjeni u dosjeima službe nadzora Državnog arhiva u Vukovaru.