Rezultati pretrage

Uz službene biografske činjenice dokumentirane osobnim ispravama, svojim sadržajem i količinom fond najviše otkriva o Špoljaru učitelju-namješteniku i Špoljaru svestranom glazbeniku i glazbenom pedagogu, nešto manje književniku. Većina serija je fragmentarna. Najbogatija je i najvrjednija serija glazbenog stvaralaštva, posebno podserija rukopisnih muzikalija, koja sadrži i dio njegovih neobjavljenih djela. U književnim rukopisima sačuvana su također neka neobjavljena i novija djela. U potpunosti izostaje gradivo vezano za njegov pedagoški i urednički rad, pedagošku i glazbenu teoriju, općenito za njegovo možda najdinamičnije razdoblje, između dva svjetska rata. Sačuvani su notni zapisi u višestrukim verzijama. Obilje zapisa narodnih napjeva govori o dubokom poštovatelju narodne tradicije i povjerenju u pučku predaju. Melografski notni blokovi i nabacane bilješke u njima o izvornim pjevačima ostavljaju poseban dojam autentičnosti. Gradivo, pogotovo iz područja stvaralaštva, uglavnom nije datirano, pa su rijetke bilješke o vremenu i mjestu nastanka nekog djela ili zapisa tim vrjednije. Fond sadrži dosta starijih publikacija, a za povijest scenske umjetnosti vrijedna je, iako mala, zbirka vjerojatno već raritetnih kazališnih plakata za predstave po Špoljarovim djelima kao i fotografije njihova uprizorenja. Izrazito fragmentarna serija fotografija nakon prvog preuzimanja gradiva 2012. godine išla je u prilog tadašnje ocjene sadržajne vrijednosti ukupnog fonda da on nedovoljno govori o privatnoj osobi Zlatka Špoljara, o njegovom intimnom svijetu. Fotografski zapisi preuzeti 2014. godine nisu samo bogato količinski i sadržajno upotpunili seriju fotografija, već u potpunosti mijenjaju sadržajni i doživljajni profil fonda u cjelini. Najvrjedniji, najizvorniji i najopsežniji dio serije čine negativi na staklu i plan-filmu iz 20-ih i 30-ih godina 20. stoljeća, uz rijetke izuzetke snimljeni Špoljarovim fotografskim aparatom i u autorstvu samog Špoljara, koji bogato vizualiziraju atmosferu života građanskog intelektualca i njegove obitelji između dva svjetska rata, njegove interese i autorski pristup svijetu oko njega. Na mnogim fotografijama iz tog razdoblja je prisutan i sam Špoljar u potpuno drukčijem raspoloženju, opuštenom i osobnom, u odnosu na službene fotografije iz različitih životnih razdoblja. Osim obitelji i prijateljskog kruga, Špoljar je kamerom bilježio prirodu, krajeve, ljude, njihove običaje, način života. Posebno su zanimljivi prizori iz Podkalničkog kraja i Hrvatskog primorja, a kao kuriozitet mogu se izdvojiti dva negativa nogometnog kluba Prvi HŠK Građanski Zagreb na novom stadionu. Negativi su, osim u izvornom obliku, u arhiv preuzeti i u digitalnim preslikama. Sačuvani negativi na staklu i plan-filmu značajan su izvor i sa stajališta povijesti fotografskih tehnika. Na izvornim pozitivima sačuvani su zapisi uprizorenja Špoljarovih djela u školama diljem Hrvatske i pulskom kazalištu 50-ih i 60-ih godina 20. stoljeća, a također iz tog razdoblja su fotografije Špoljara kao dirigenta sa zborom u Lovranu i nešto ranije snimljeni prizori Špoljara s učenicima raznih škola u kojima je radio poslije Drugog svjetskog rata. Dok se izvorne obiteljske snimke nastale između dva rata uglavnom u Zagrebu, pod Kalnikom i na ljetovanjima u Hrvatskom primorju odnose na razdoblje života dok je Špoljar bio u prvom braku, s učiteljicom Ružicom rođ. Trbuhović s kojom je imao dvije kćeri, Branku i Rajku, na digitalnim preslikama fotografija koje su ostale pohranjene u "obiteljskom albumu" nasljednika Zlatka Špoljara, sačuvani su uglavnom obiteljski prizori nakon Drugog svjetskog rata, iz drugog Špoljarovog braka, s nastavnicom Nedom rođ. Ribarić s kojom je imao još dvije kćeri, Jasnu i Vesnu. Osim osoba Nede i Zlatka Špoljara kao i obiteljskih scena u Kastvu, Opatiji, Voloskom i, opet, Kalniku na preslikama su sačuvani prizori iz radnog, profesionalnog i društvenog okruženja Špoljarovih, pogotovo Nede, vezani uz rad u školama od 1945. do sredine 70-ih godina 20. stoljeća u Kastvu, Puli, Lovranu, Voloskom i Rijeci, pa je serija zanimljiv izvor za povijest školstva. Ako se izuzmu rijetki izvorni zapisi na poleđini sačuvanih pozitiva, bogatstvo fotografija u seriji nije popraćeno izvornim sadržajnim bilješkama. Većina fotografija je atribuirana na digitalnim preslikama naknadno na temelju obiteljskih sjećanja od strane darovateljice, Špoljarove kćerke Jasne Levak, ako uopće jest, i to tek djelomično i rijetke precizno, uz priličan vremenski odmak od zabilježenih događaja. Kao dio serije pohranjen je i dio fotografske opreme, odnosno izvorne ambalažne kutije za fotografski papir s pojedinim izvornim zapisima samog Špoljara o tehničkim detaljima kao i članova obitelji, a koje uz sam autorski materijal na negativima također svjedoče o Špoljaru kao vrsnom amateru, poznavatelju i zaljubljeniku u fotografski medij, ali i o samom povijesnom razvoju fotografske opreme i industrije.

Gradivo obuhvaća razdoblje od 1955. godine do 2014. godine. Sastoji se od uvezanih autobiografskih tekstova i biografskih zapisa o članovima obitelji i uvezanih tekstova o glumi, pantomimi i amaterskom kazalištu. Tu je i tekst dječje predstave „Bolesna lutka i sveti Nikola“ u izvedbi družine „Domaći“ iz Podhuma, s fotografijama sa predstave. Sačuvani su i programi predstava koje je grupa „Atelier Theater“ održala u Rotterdamu 1968. i 1969. godine te računi, korespondencija, bilješke i drugo vezano za rad grupe. Tu su i dva albuma koji sadrže fotografije (originali i preslike) predstava i proba kud-a „Josip Medved“ – trupe zagrebačkih pantomimičara i fotografije proba i predstava grupe „Atelier Theater“ u Nizozemskoj. U albumima se nalaze i fotografije članova obitelji i prijatelja te isječci iz nizozemskih i hrvatskih novina. Sačuvana je također i osobna korespondencija, rješenja i potvrde raznih državnih tijela Republike Hrvatske i Republike Slovenije (originali i preslike), rokovnik s adresama i brojevima telefona raznih ljudi i ustanova, liječnička dokumentacija, 3 dvd-a i jedan cd te jedna knjiga i dva časopisa.

Uz predmete koji se odnose na objavljene natječaje raznovrsnih tijela centralne ili provincijskih vlasti Kraljevine (ministarstva, državni i vojni uredi) te natječajnu dokumentaciju pristiglu za zapošljavanje te predmete vezane uz polaganje državnih ispita (kat. I), u fondu se čuvaju opći spisi vezani uz rad i kadrovska pitanja (premještaji, imenovanja, razrješenja osoblja, troškovi ureda) Prefekture (kat. II), potprefektura (kat. III) te Kvesture, nižih ureda javne sigurnosti i milicije (kat. IV). Unutar kategorije V čuvaju se razne okružnice, te od 1943. do 1945. predmeti vezani uz troškove ureda prefekta, ali i popisi osoba koje nastavljaju vršiti javnu službu i po uspostavi Socijalne Republike. Djelatnost Kvesture, ureda javne sigurnosti, karabinjera, milicije dokumentirana je u predmetima kategorije VI, u kojoj se, uz raznovrsne odredbe io održavanju javnog reda i mira čuvaju dnevni tjedni i mjesečni izvještaji Kvesture, dopisi i izvještaji o specifičnim pitanjima vezanima uz održavanje javne sigurnosti i političkog poretka, izvještaji i statistike o kriminalnim djelima, ozljedama na radu i prekršajima, izvještaji o brodovima koji uplovljavaju u Pulu i iskrcavanju stranih putnika i sl. te troškovi ureda javne sigurnosti (nakon 1929). U predmetima iz 1944. godine čuvaju se i podaci vezani uz partizanske aktivnosti. U kategoriji VII čuvaju se predmeti vezani uz protutalijansku i antifašističku propagandu, među kojima i izvješća karabinjera vezana uz istrage i uhićenja. Među predmetima iz kat. VIII, koji se odnose na rad provincijske i općinske administracije, čuvaju se brojni izvještaji iz istarskih općina, podaci o ustroju općinskih tijela, imenovanjima i razrješenjima izvanrednih povjerenika, načelnika, vijeća, tajnika, imenovanjima i zapošljavanju službenika u općinskim uredima i službama (liječnici, veterinari) i mjesnim ustanovama (poduzeća, zadruge, dobrotvorne ustanove), podaci o općinskim porezima, požarima i uništenju općinskih zgrada i općinskih arhiva (1924 (kat. AV) – Umag; 1933 - Svetvinčenat; 1935 – Boljun) te neredima, protestima i pobunama u pojedinim općinama. Među predmetima koji se odnose na rad provincijske administracije čuva se manja količina spisa vezanih uz rad Rektorata Istarske provincije (1934; 1943) i zapisnici sjednica Provincijskog administrativnog odbora (1935, 1937). Spisi iz razdoblja nakon kapitulacije Italije sadrže podatke o izvanrednim ratnim općinskim upravama. Spisi iz kategorije XIX iz 1925. sadrže predmete vezane uz rad Republikanske partije (1920/1925), Nacionalne liberalne partije i Socijalističke partije, ali i podatke o političkim izborima, odnosu vlasti prema predstavnicima opozicije te formiranju fašističkih organizacija u Istri (stranačke podružnice, organizacije fašističke mladeži i žena). U kasnijim godištima (nakon 1925) ova kategorija sadrži isključivo podatke o djelatnosti i članovima raznih fašističkih organizacija, stranačke tiskovine, izvještaje o stanju stranke te izvještaje i obavijesti koje su stranci podnosili pripadnici javne vlasti. Predmeti razvrstani u kategoriju X sadrže podatke o sindikalnim organizacijama i formiranju fašističkih granskih sindikata (1925-1927, a nakon 1927. u kategoriji XII). Uz ovo gradivo, u kategoriji se čuvaju osobito vrijedni predmeti objedinjeni podklasom „Mjere u korist Provincije“, a koji sadrže brojne preglede ekonomskog stanja po općinama, izvještaje o ekonomskom stanju i problemima provincije, opsežnu dokumentaciju i izvore vezane uz projekte velikih javnih radova na komunalnoj infrastrukturi (izvještaji i projekti vezani uz bonifikaciju doline Mirne, Krasa, Raše i isušivanje Čepićkog jezera te opsežno i raznovrsno gradivo vezano uz izgradnju istarskog vodoopskrbnog sustava te poduzeća i konzorcije uključene u izgradnju Istarskog vodovoda (Acquedotto Istriano). Također, unutar ove podklase nalaze se predmeti vezani uz kolonizaciju inorodnih dijelova Istarske provincije (nakon 1930.), dopisi, izvješća i drugi spisi vezani uz probleme nezaposlenosti i posljedice nepovoljnih zajmova i masovnih ovrha te ekonomski uvjetovane nemire i pobune u istarskim mjestima ili velikim gospodarskim subjektima (Pobuna žena na Tinjanštini, 1932), ali i dokumenti vezani uz poslovanje i probleme velikih gospodarskih subjekata (Uljanik, Ugljenokopi Raša, turističko poduzeće Brioni, Istarske toplice, razni drugi subjekti, zadruge i kooperacije). Značajan izvor čine dokumenti vezani uz izgradnju i otvorenje novog radničkog naselja u Raši (1937), ali i opsežna dokumentacija o velikoj rudarskoj nesreći u Raši u veljači 1940. Ovdje se čuvaju i izvještaji o cestovnoj infrastrukturi, ali i podaci o problemima nastalim ukidanjem nerentabilnih prometnih linija. Nakon 1936. godine u ovoj klasi se nalaze i predmeti vezani uz slanje radnika i vojnika u Istočnu Afriku, a od 1940. godine i podaci o migracijama u Albaniju te o poslanima na rad u Njemačku. Predmeti razvrstani u kategoriju XI sadrže podatke vezane uz ekonomska pitanja i poljoprivredu, a među njima se veće sadržajne cjeline odnose na rad bolesničkih blagajni te rad i ukidanje seoskih i provincijalne kase (štedionice). U ovoj klasi čuvaju se i predmeti bitni za proučavanje povijesti Poljoprivrednog instuta u Poreču i poljoprivrednih škola, te brojna dokumentacija vezana uz ustroj i djelovanje poljoprivrednih zadruga i konzorcija, uzgoj i otkup poljoprivrednih proizvoda i sl. Manja količina gradiva nastalog nakon 1943. godine sadrži uglavnom podatke vezane uz provincijski odjel prehrane, a koji se odnose na prikupljanje i otkup hrane u ratnim uvjetima. Među predmetima iz 1943. čuvaju se spisi o poduzećima koje je preuzeo narodnooslobodilački pokret. U kategoriji XII čuvaju se predmeti koji se odnose na javne radove, korporacije i fašističke sindikate (od 1927), a unutar gradiva se čuvaju spisi provincijskog ekonomskog savjeta, provincijskog savjeta za korporativnu ekonomiju / korporacije te spisi raznih sindikalnih organizacija. Značajan dio spisa odnosi se na politiku cijena, organizaciju javnih radova i podatke o zapošljavanju na javnim radovima te rukovodstva i osoblje sindikalnih i privrednih organizacija. U Kategoriji XIII čuvaju se predmeti vezani uz poštansku i prometnu službu (autobusni, željeznički i zračni promet). Uglavnom se radi o pojedinačnim predmetima vezanim uz zaposlenike državnih i provincijskih ureda, rad poštanskih ureda, poštansku infrastrukturu (rad telefonskih centrala, linije). Dio predmeta iz 1943. i 1944. odnosi se na partizanske diverzije. U kategoriji XIV čuvaju se predmeti s područja financija, a koji se odnose na osoblje financijskih ustanova (banke, katastarski i registarski uredi, uredi i prodavaonice državnog monopola), ustroj državnog monopola, kreditna zaduženja i otpise kredita, javne i državne zajmove te državnu lutriju i tombole. Unutar podkategorije XV-A čuvaju se spisi vezani uz pravosudna pitanja i ustroj pravosudnih tijela. Uz predmete koji se odnose na sistematizacije radnih mjesta i radne odnose službenika, u ovoj podkategoriji čuvaju se predmeti bitni za razumijevanje ustroja i djelatnosti talijanskih pretura, magistratura, pomirbenih sudaca, bilježnika, advokata i njihovih strukovnih udruženja te rad sudova i zatvora na području Provincije. U podkategoriji XVB čuvaju se predmeti vezani uz crkvu i svećenike. Značajan dio predmeta do sredine 1930-ih godina odnosi se na sankcioniranje djelovanja i progon netalijanskih svećenika i sprečavanje liturgije na hrvatskome jeziku. Gradivo nastalo od sredine 1930-ih godina uglavnom sadrži predmete vezane uz popravke crkvenih objekata, upravljanje crkvenim dobrima i imovinom te pomoći i potpore svećenicima. Kategorija XVIA sadrži podatke vezane uz prosvjetu te skrb o baštini. Među gradivom koje se odnosi na prosvjetu, značajna se količina predmeta odnosi na pojedinačne predmete vezane uz radne odnose učitelja i profesora (zapošljavanje, premještaji, sankcioniranja i otkazi), ukidanje hrvatskih škola i progon antifašistički i antitalijanski orijentiranih nastavnika. Predmeti sadrže brojne podatke o radu osnovnih i srednjih škola u provinciji te stanju i broju školskih zgrada, udžbenicima i stipendijama te vrijednostima fašističkog obrazovnog sustava. Među spisima s područja prosvjete čuva se gradivo provincijskog prosvjetnog savjeta i dokumentacija povezana s Pokrajinskim školskim nadzorništvom za Istru (nakon 1936. godine). Značajnu sadržajnu cjelinu čine i predmeti (1928/1944) vezani uz rad fašističke organizacije Balilla (Opera nazionale Balilla, O.N.B.). U gradivu nastalom 1934. do 1943. godine zasebnu sadržajnu cjelinu čine predmeti vezani uz aktivnosti provincijskih počasnih inspektora lijepih umjetnosti te skrb i način upravljanja istarskom povijesnom baštinom, restauraciju i smještaj umjetnina, spomenika te arhivskog i knjižničnog gradiva. Gradivo iz kategorije XVII odnosi se na poslove vezane uz obranu te kopnene, pomorske i zračne vojne jedinice i njihove pripadnike. Uz pojedinačne predmete vezane uz službu pripadnika vojnih postrojbi, u gradivu se čuvaju predmeti vezani uz mobilizaciju, civilnu i protuavionsku zaštitu, stampate vezane uz promociju komiteta civilnog otpora, spisi vezani uz razmještaj vojnih trupa te od 1939. godine popisi poginulih i ranjenih u ratnim operacijama u Istočnoj Africi, Španjolskom građanskom ratu te Drugom svjetskom ratu. Gradivo iz razdoblja 1941. do 1945. godine sadrži i dokumente vezane uz opskrbu i raspodjelu osnovnih prehrambenih namirnica te podatke o partizanskim akcijama (1944). Spisi iz XVIII kategorije odnose se na cenzuru tiska i radija te pošte (u ratnim godinama), a pružaju kvalitetan uvid u povijest izdavaštva u fašističkom razdoblju. Uz pojedine dokumente nalaze se priložene cenzurirane ili zabranjene tiskovine ili pisma. Od 1941. godine su zasebnom potkategorijom objedinjeni dokumenti vezani uz promociju rasističke kampanje i židovsko pitanje. U kategoriji XIX nalaze se dokumenti vezani uz obilježavanje nacionalnih praznika i raznih svečanosti, među kojima i dokumenti i fotografije vezani uz otvorenje ili završetak javnih radova, uključujući i popise projekata ostvarenih u fašističkoj vladavini. U spisima od 1934. do 1939. godine su posebnom potkategorijom objedinjeni dokumenti koji se odnose na turizam (prospekti „Istarskog ljeta“ (Pula, Brioni, Umag, Portorož), turistička propaganda). Među spisima iz ratnih godina veće sadržajne cjeline čine dokumenti koji se odnose na održavanje javnog reda na skupovima, te na nabavu, distribuciju i postavljanje razglasnih uređaja u općinama. U Kategoriji XX čuvaju se dokumenti koji se odnose na odavanje počasti članovima kraljevske obitelji, uglednicima i palima i u ratu. Kategorija XXI sadrži dokumente koji se odnose na udruženja, uglavnom antitalijanska i antifašistička. U gradivu se čuvaju statuti udruženja, izvještaji te popisi imovine zabranjenih slavenskih i ostalih društava, te talijanskih društava koja su djelovala uz državnu potporu (Doppolavoro). Gradivo nakon 1941. uglavnom sadrži spise vezane uz rad Crvenog križa. Spisi iz kategorije XXII odnose se na korespondenciju sa senatorima i izaslanicima, posjete raznih političkih dužnosnika Istri te od 1939. godine na boravak stranaca na području Prefekture. Spisi iz kategorije XXIII sadrže dokumentaciju vezanu uz dodjelu raznih državnih odlikovanja. U kategoriji XXIV sačuvani su samo spisi koji se odnose na izvještaje o troškove javne sigurnosti (1925/1928) te nekoliko šifriranih popisa (1943). Kategorija XXVI uglavnom sadrži protokolarnu prefektovu korespondenciju. U kategoriji XVII se uz općenite dopise raznovrsna sadržaja čuvaju dopisi vezani uz socijalna pitanja (pomoći obiteljima s više djece, potpore siromašnima), izvještaji o raznovrsnim nepogodama (požari, poplave, tuče) te spisi vezani uz demografsku politiku. Od 1936. unutar zasebne podkategorije čuvaju se raznovrsni dokumenti i materijali vezani uz kazališne izvedbe i gostovanja, a od 1939. godine se u zasebnoj podkategoriji čuvaju i spisi vezani uz Židove, rasna pitanja i provjeru rase.

Fond sadrži različito gradivo, od raznih izvještaja, programa, godišnjih planova rada, zapisnika sjednica upravnih tijela ustanove (savjet škole, zbor radnika, upravni odbor), dokumentacije o nekretninama, statusu ustanove (registracije), dokumentacije o kadrovskoj problematici (planovi, odluke, ugovori), pravilnici i statut ustanove, izvještaji o radu, statistička izvješća, spomenica škole, evidencije (djelovodnici), pedagoške dokumentacije (imenici, glavni imenici), ispitnih izvješća, te matične knjige učenika.

U fondu se nalaze raznovrsni spisi o: glazbi, etnomuzikologiji, nogometu, šahu, literaturi, jeziku i sl. Najvažniji dio fonda su: šokačke pismice, bilješke narodnih napjeva diljem Slavonije, galerija poznatih (značajne osobe iz hrvatske znanosti i kulture i značajne vinkovačke osobe), rezultati nogometnih utakmica GŠK "Cibalije", povijest mnogih športskih klubova u Vinkovcima, osobni dokumenti. Zbirka "Šokačke pismice" sačuvana je djelomičnmo prepisana strojopisom, a djelomično kao priprema za tisak. Zanimljiva je serija koju je Janković nazvao "Galerija poznatih" o ličnostima diljem Hrvatske i poznatijim onovremenim Vinkovčanima. Zahvaljujući Jankoviću sačuvani su i neki drugi fondovi, kao npr. Sklizačko društvo. Dio fonda je otuđen.

Fond sadrži predmetne spise nastale pri Kabinetu Prefekture (1923/1945) te gradivo o mijenjanju netalijanskih prezimena stanovnika Istre, Cresa i Lošinja u talijanske inačice istih, nastale u razdoblju od 1927. do 1943. godine. U spisima Kabineta čuvaju se podaci vezani uz: urede državne i javne uprave i javnu sigurnost (prefektura, kvestura, potprefekture, uredi javne sigurnosti), rad i ustroj općinske uprave u Provinciji Istri, fašističku stranku i fašistička udruženja, protufašistička i netalijanska udruženja, javne i komunalne radove te projekte financirane od središnje vlasti u Rimu, poljoprivredu i ekonomiju, korporacije, sindikate, poštansku službu i promet, pravosuđe i vjerska pitanja, financije, prosvjetu i zaštitu istarske povijesne baštine, obranu i vojsku, državnu cenzuru tiska i poštanskog prometa, turizam, kulturna događanja, djelatnost velikih gospodarskih subjekata, korporacija i zadruga, politička i rasna pitanja i dr.

Najopsežniji dio zbirke (oko 1060 komada, uglavnom okružnica, proglasa i dekreta) čine plakati i tiskovine koje su izdavala upravna tijela. Iz razdoblja Mletačke uprave (do 1797) u zbirci se čuva ukupno 13 tiskovina, među kojima odluke i obavijesti Vijeća desetorice (1734), Vijeća Četrdesetorice (1782, 1783), mletačkog Magistrata za ubiranje javnih prihoda (1737, 1779), uprave Mletačkog arsenala (1784), Rašporskog kapetanata (1753) i Općine Valtura. Među najstarijim gradivom zbirke zasebnu sadržajnu cjelinu čini skup fizički povezanih stampata pulskih biskupa (1511/1778). Iz razdoblja Prve austrijske uprave (1798-1805) u zbirci se nalaze ukupno 42 okružnice i objave Privremene vlade za Istru u Kopru. Među okružnicama središnjih državnih tijela iz razdoblja Francuske uprave (1805-1813) značajan dio potpisuju Napoleon I i potkralj Italije Eugen Napoleon, ali i ministarstva pravosuđa, unutrašnjih poslova i financija Kraljevine Italije, a manji dio pokrajinska tijela Civilni magistrat (građansko poglavarstvo) za Istru u Kopru (Angelo Calafati), Prefektura Istarskog departmana te Financijska uprava (nadzorništvo) istarskog departmana. Među ovim gradivom čuva se i Pravilnik o bilježništvu iz 1807. godine, te nekoliko odluka vezanih uz ustroj i rad bilježnika u francuskom razdoblju. Dio upravnog gradiva iz razdoblja Druge austrijske uprave (1813-1918) odnosi se na objave i odluke Cara (Ferdinand I i Franjo Josip I) i carske obitelji te središnjih državnih tijela (ministarstava). Značajnu količinu čine tiskovine pokrajinskih upravnih tijela (Privremene vojno-civilne uprave za Iliriju (1813/1814), te Vlade (namjesništva) za Primorje u Trstu (1814/1918), resornih pokrajinskih tijela (Financijske direkcije za Primorje i Dalmaciju, Policijske uprave Primorja u Trstu, Pokrajinske sanitarne komisije u Trstu i dr.) te okružnih tijela (okružnih kapetanata u Trstu i Rijeci) i kotarskih tijela (kotarskih poglavarstava u Poreču i Pazinu). Među ovim gradivom se nalazi i manji broj okružnica i stampata koje su u razdoblju Druge austrijske uprave izdala općinska tijela (Grožnjan, Motovun, Pazin, Poreč, Rovinj, Vrsar). Sadržaj najvećeg dijela svog navedenog gradiva odnosi se na policijske potrage (opisi bjegunaca i dezertera, popisi ukradene robe), kontrolu prometa oružjem, duhanom, solju, uljem i drugim proizvodima, oglašavanje izmjena u pojedinim propisima ili odredbama, obavijesti vezane uz poreze te državne i ratne zajmove, okružnice o regrutaciji, kao i propise, okružnice i dekrete vezane uz zaposlenja u državnoj službi (opće odredbe, dekreti o imenovanjima viših državnih službenika i dr.). Uz tiskovine koje su objavila centralna državna tijela Kraljevine Italije (kralj Vitorio Emanuelle III, Vlada i njezin predsjednik Mussolini, ministarstava i druga tijela središnje državne uprave (Financijska uprava u Rimu, uprava Državnog monopola i dr.), tiskovine upravne provenijencije iz razdoblja Talijanske uprave (1918-1943) najvećim su dijelom povezane s radom istarske pokrajinske administracije (Uprava za Austro-Ilirsko primorje u Rimu (1918.), Gubernij Julijske krajine u Trstu (1918/1919), Civilni komesarijat Julijske krajine u Trstu (1919/1920), Pokrajinska administracija za Istru u Puli i Prefektura Istre u Puli, Financijska uprava za Istru u Puli, te druga pokrajinska resorna tijela (savjeti, komisije), 1923/1943). U ovom dijelu zbirke nalaze se tiskovine civilnih komesarijata u Poreču i Pazinu te značajna količina tiskovina talijanskih općina (najviše Buje i Labin), kao i tiskovine lučkih kapetanija u Trstu, Rijeci i Puli (1929/1938). Upravno gradivo nastalo nakon 1945. godine zastupljeno je s nekoliko tiskovina. Tiskovine povezane s pravosuđem i radom sudova (18 kom.) nastale su u razdoblju od 1809. do 1943. godine, a najviše ih se odnosi na odredbe i dekrete objavljene pri Prizivnom (apelacijskom) sudu Unutarnje Austrije u Klagenfurtu (1809/1817). Ostali sudovi zastupljeni su s po jednom tiskovinom: Prizivni privremeni sud u Ljubljani (1816), Zemaljski i kazneni sud u Trstu (1829), Okružni (porotni) sud u Rovinju (1850), Specijalni sud za zaštitu države u Trstu (1943). Tiskovine vojnih jedinica i postrojbi (oko 120 kom.) nastale su u razdoblju od 1806. do 1945. godine najvećim dijelom pri austrijskim vojnim tijelima (Mornarički admiralat, kapetan Tvrđave u Puli, zapovjedništva pojedinih jedinica u Tstu, Gorici, Gradecu i Gracu) i talijanskim vojnim tijelima (vrhovna zapovjedništva zrakoplovstva (Rim) i mornarice (Rim, La Spezia), glavni štabovi kopnene vojske, artiljerije i inžinjerije u Trstu, zapovjedništva vojnih kotareva u Trstu i Puli, Zapovjedništvo teritorijalne obrane u Trstu, Dobrovoljna milicija za sigurnost države (Rim), te pojedine jedinice, među kojima i legija „Istra“). Među ostalim tiskovinama treba spomenuti jedan proglas kapetana Lazarića (1815), proglas 43. istarske divizije (1945) te naredbu Savezničke vojne uprave u Trstu (1945) o isključenju fašista iz državnih i drugih službi. Tiskovine obrazovnih ustanova (30-ak kom.), među kojima i gradivo Škole (instituta) za primalje u Trstu (1843/1913), trgovačke škole u Gorici (1911/1915), Poljoprivrednog instituta i škole u Poreču (1913) te Poljoprivredne škole u Pazinu (1923/1938), uglavnom se odnose na obavijesti o upisu učenika. Od ukupno 310 tiskovina objavljenih pri kulturnim ustanovama, opsežne sadržajne cjeline čine programi kino-predstava Kinematografa u Poreču (1910/1913, 295 kom.), na temelju kojih je moguće ostvariti iznimno dobar uvid u kino repertoar porečkog kinematografa te ukupno 13 stampata (1890/1913) kazališta „Verdi“ u Poreču. Među 40-ak tiskovina gospodarskih i financijskih subjekata (1851/1943) s više komada su zastupljeni Trgovačka i industrijska komora za Istru u Rovinju (1860/1876), Zavod za unapređenje sitne industrije u Trstu, Istri i Kvarneru (1923/1926), Pokrajinska poljoprivredna zadruga Pula (1939/1943). Među tiskovinama društveno-političkih organizacija i sindikata (1911/1988) nalazi se 1 poziv glasačima Nacionalne stranke (Poreč, 1911.), 2 tiskovine Pokrajinskog političkog odbora Socijalističke stranke (Poreč, 1913), jedna obavijest Odbora za proslavu dobrovoljaca i bivših iredentista (1919), pozivi i objave Nacionalne fašističke stranke (Rim, 1938/1941, 5 kom), 2 poziva Jedinstvene narodnooslobodilačke fronte Hrvatske (1944) i dr. Među 20-ak tiskovina društava, udruga i udruženja nalaze se tiskovine Planinarskog društva Učka („Monte Maggiore“) iz Poreča (1909), Gimnastičkog društva Parentina (1911/1913) i Dobrotvornog društva u Bujama (1925/1929). Uz već spomenute stampate pulskih biskupa (1511-1788), tiskovinama koje se odnose na vjerske ustanove pripada još jedan tiskani blagoslov za teška vremena, objavljen 1861. pri Tršćansko-koparskoj biskupiji.

Gradivo obuhvaća koncepte; bilješke; okružnice; tekstove i dr.