Rezultati pretrage

TEKST PISMA: 12. kolovoza 1914. Draga ženo i djeco Ovih dana sam Vam pisao moguće niste dobili kartu. Za sada još ne znamo kuda ćemo, pisati se ne može, a niti nesmije. Sve mora biti tajna. Kako mi Vi kod kuće živite? Kako je sa livadom? Šandor neka dođe u livadu da Vam pomogne. Upravljaj si kako si najbolje možeš. Krave si prodaj samo si jednu dojnu ostavi. Koji bi te dečko htio ostaviti nedaj mu račun nego idi se načelniku prituži, brini se za posao nemoj ga zapustiti, gledaj da se čim više u noći radi. Da li ima još puno ljudi u Bjelovaru? Za sada ti nemam ništa drugo pisati. Novaca još imam samo 15 kruna. Ostajte zdravi svi skupa. Pazi na djecu poljubi ih mjesto mene. Pozdravom ostajem. Vaš Tata, Zbogom

TEKST PISMA: 17. kolovoza 1914. Draga ženo i mila djeco i ostali Na mom polasku iz Kaniže što ne znam kuda, veselo polazim kako dragi bog dade, Srbija pala!!! Još malo posla s njom i gotovo. Samo teško mi je putovati jer nemam više sitnih, a nisi mi poslala, pa te molim kada dođem do nove adrese onda mi pošalji brzojavno. Ostajte mi zbogom, ljubi mi moju Zdenku i ostale. Vaš tata Tekst sa strane: Da me vidiš odrezao sam brkove

TEKST PISMA: 6. kolovoza 1914. Draga ženo i djeco Ne mogu da ti opišem svoj sadašnji život. Udaljen sam od Kaniže 14 kilometara. Teško je ovdje dobiti za jesti, kruh skup, do duhana još teže ovdje pušim duhan po 3 krajcera u cigareti. Onda znaš kako mi je. Lahko tebi barem imaš krumpira, pa ga štujte dok ga imate, ako nemaš drva daj posjeći one vrbe u livadi do bugara. Ako si dobila novce za konje pošalji mi jedno 30-40 kruna dok sam još ovdje jer poslije će biti teško, a već malo imam kad bi ti sve opisao moje putovanje trebalo bi mnogo vremena. Pozdravi mi djecu Ljubi Vas Vaš Tata

Nikola Aschenreiter rođen je 22. studenoga 1885. godine u Bjelovaru. Bio je jedan od mnogih Bjelovarčana koji su Veliki rat proveli na istočnom bojištu, a potom u ruskom zarobljeništvu. Stanovao je u tadašnjoj Plavničkoj ulici, danas ulici Dom Frane Bulića u Bjelovaru i bavio se poljoprivredom. Imao je veliki zemljišni posjed koji se protezao na jugozapadnom dijelu grada od rijeke Plavničke do Plavničke ulice. Mobiliziran je krajem srpnja 1914. godine u austrougarsku vojsku u 3. bataljon tvrđavskog topništva u Przemyslu u Galiciji (3. Festungartilerienbatalion, 3. Marschkompanie) najveću austrougarsku pojasnu tvrđavu na sjeveru Monarhije. Na putu do svoje postrojbe u Przemyslu boravio je do 17. kolovoza u Velikoj Kaniži u Mađarskoj da bi nakon 4 dana putovanja 20. kolovoza stigao na odredište u Przemysl. Na području Przemysla borio se do 22. ožujka 1915. godine kada su Rusi nakon duge opsade osvojili grad te zarobili veliki broj austrougarskih vojnika. Nakon zarobljavanja otpremljen je u rusko zarobljeništvo, prvo u Tver (Tverska oblast sjeverozapadno od Moskve), zatim u Sapožok (Ryazanska oblast jugoistočno od Moskve) da bi 1. srpnja 1915. godine bio dopremljen u selo Avdotinka nedaleko Shilova također u Ryazanskoj oblasti na imanje baruna M. V. Palunina gdje je služio kao paradni kočijaš. Prema svemu sudeći na tom posjedu je ostao do kraja zarobljeništva. Za vrijeme boravka na bojištu i ruskom zarobljeništvu redovito je obitelji u Bjelovar slao dopisnice od kojih su sačuvane ukupno 76 za razdoblje od 4. kolovoza 1914. do 11. rujna 1917. godine. Po završetku rata vratio se u Bjelovar te nastavio s radom na svom velikom gospodarstvu.

TEKST PISMA: 4. kolovoza 1914. Velika Kaniža Draga ženo i djeco Stigao sam u Kanižu živ i zdrav u 1 sat u noći i sada se ovdje mučim ne znam kuda i kamo. Dalje za sada ne znam ništa. Pozdrav svima Vaš tata

Zbirka karata, planova i veduta Ugarske objavljena nakon Požarevačkog mira 1718. Među bakrorezima nalaze se brojna utvrđenja i gradovi, poput Beča, Požuna, Sigeta, Mukačeva, Tokaja, Velikog Varadina, Đule, Temišvara, Košica, Budima, Beograda, Stolnog Biograda, Oršave i Carigrada