Rezultati pretrage

Zbirka sadrži portrete stanovnika zapadnog dijela otoka Korčule. Jedini sigurni identificirani portret onaj je Mike Pecotić Antušin rođ. Salečić iz Smokvice pa se može pretpostaviti da i ostali portreti pripadaju stanovnicima na ovom prostoru od Vele Luke do Čare. Na takvo što upućuje uglavnom negrađanska odjeća i nakit koji se prije nosio na otoku, težačke ruke. Nažalost, pokušaj identifikacije izloženih portreta na izložbi „Tko smo mi?“ u Veloj Luci 2023. nije dao rezultata. Gotovo svi portreti snimljeni su u improviziranom atelijeru s identičnom papirnatom dekorativnom pozadinom s prikazom stilski namještenog interijera i pomagalima (stolice, priručni stolac za tegle s cvijećem), na otvorenoj terasi nepoznate lokacije u Veloj Luci. Većinom je riječ o ženskim portretima, a značajno manje muškim i dječjim. Vrijeme snimanja se može protegnuti od prvih godina 20. st. do I. svjetskog rata. Fotografija austrougarskih mornara s kapelnikom Narodne glazbe Eduardom Sanitragom može se pobliže datirati od 1910. (kada je on preuzeo vođenje glazbe) do I. svjetskog rata. Negativi nisu ni približno tehnički savršeni (mutna lica), a i upadljivo su monotoni. No, ipak su značajno vrelo za povijest svakodnevice početka 20. st., za upoznavanje odjeće, nakita, ukrašavanja prvenstveno stanovnica zapadnog dijela otoka Korčule.

Sadržaj ove zbirke ne izlazi izvan prostora Vele Luke (zapadni dio otoka Korčule), a bilježi isključivo promjene ili iznenadne događaje (kao što je plimni val ili snježni prekrivač na Mediteranu, a izbjegavaju svakodnevicu). Kronološki, negativi datiraju od oko 1974. do 1985. U zbirci se izdvaja prva serija o Plimnom valu iz 1978. Ovaj je događaj Žuvela popratio s najvećim brojem snimaka (gotovo polovina ukupnog broja negativa). Obišao je praktički čitavu obalu tog jutra 21. lipnja, bilježio mijene mora i njegovo poigravanje s brodovima, reakcije zatečenih ljudi, štete, ali i brzu i snažnu organizaciju u raščišćavanju. Zabilježio je pritom niz antologijskih snimaka. Uz ovu seriju negativa, po značaju se izdvaja i ona u kojoj je popratio djelovanje Vaterpolo kluba Vela Luka. Riječ je o klubu koji je u svojoj povijesti bio pet puta prvak Hrvatske, a njihove vaterpolistice su bile i prve prvakinje Hrvatske i Jugoslavije. Popratio je Žuvela sportska zbivanja na novoizgrađenom bazenu u Kalima od 1978. do 1985. Posebnu seriju čine snimci osnovnoškolske nastave iz plivanja na starom plivalištu. Snimajući jedan nastavni sat, Žuvela je ovjekovječio i okolni prostor, koji se danas, pola stoljeća kasnije, umnogome izmijenio, ali i obrasce života koji su danas potpuno zaboravljeni/napušteni. Ostale serije negativa su manjih opsega, vezane uz poneke promjene i infrastrukturne zahvate u prostoru, a često uz osnovnoškolsku zgradu, mjesto njegovog rada. Po količini negativa izdvaja se serija preslika razglednica i fotografija iz prošlosti Vele Luke, ali i po pojedinim snimcima koje su jedine poznate/dostupne. Pojedine serije čini i nefotografsko gradivo, a koje ga tematski dopunjuje.

Zbirka obuhvaća fotografsko i filmsko gradivo na kojemu je zabilježen plimni val 21.6.1978. u Veloj Luci. Iako je bilo i drugih fotografa i fotografija tog dana, Stanišićevi se zapisi izdvajaju kao najkvalitetniji i najsveobuhvatniji zapisi ovog događaja. Snimao je i u boji, a meteorološki fenomen je zabilježio i na filmu. Uz bilježenje prirodnih mijena, važan aspekt Stanišićevih zapisa jesu ljudi/lica – stanovnici i turisti kao promatrači, ali i akteri u akcijama raščišćavanja/saniranja posljedica plimnog vala. Svojim je snimkama zabilježio široki pojas zbivanja, od uvale Plitvina do Bobovišća.