Rezultati pretrage

Veduta prikazuje utvrđeni grad Senj (franc. Segna) u panoramskom pogledu iz ptičje perspektive. Grad je prikazan u sklopu planinskog krajolika s karakterističnim obrambenim zidinama, kulama i crkvama. Na istaknutoj uzvisini izvan gradskih zidina jasno je vidljiva tvrđava Nehaj, simbol obrambene moći Senja. U luci je prikazano više jedrenjaka i ratnih brodova, što dodatno naglašava važnost grada kao pomorske baze. Uz naziv gravure nalazi se natpis: Segna, ou Segna, dans la Morlachie, sur le Golfe de Venise – "Senj, u Morlačkoj, na Venecijanskom zaljevu" (tj. Jadranskom moru). autor: nepoznat; moguće iz francuskog kruga kartografa (atribuirano Claudeu de Chastillonu) Grad Senj u razdoblju 16. i 17. stoljeća bio je ključna vojna i obrambena točka Habsburške Monarhije na istočnom Jadranu, u neposrednom kontaktu s Osmanskim Carstvom i Mletačkom Republikom. Posebno je bio poznat po senjskim uskocima, poluvojnoj jedinici koja je s dopuštenjem habsburških vlasti provodila gusarske napade na mletačke i osmanske brodove. Zbog tog geostrateškog značaja, Senj je često bio prikazivan u kartografskim i topografskim zbirkama tadašnje Europe. Ova gravura dio je takvih ilustriranih prikaza pograničnih gradova, izrađena najvjerojatnije u svrhu vojnog izvješćivanja, diplomatskih pregleda i strateške orijentacije.

Na lijevoj strani prikaza te duž njegove donje polovice prostire se grad Senj. Ispred grada polukružno oblikovana luka u kojoj su pristali ili pak pristižu brodovi, barke i jedan parobrod. Na desnom kraju grada, na polukružno oblikovanom molu, svjetionik. U gornjem dijelu lijeve polovice prikaza, na vrhu neravne uzvisine, utvrda s konzolno izbačenim tornjevima u gornjem dijelu. Desno od utvrde, na obronku uzvisine, križ uz koji lijevo i desno stoji po jedan lik, a desno u njenom podnožju. Iza polukružnog mola sa svjetionikom, crkva i kula zubčastog kruništa. U pozadini brda koja se dižu nad morem.

Gradivo se najvećim dijelom odnosi na znanstveni rad Šime Ljubića i veći dio tog materijala je objavljen. Riječ je o prijepisima iz mletačkog, bečkih i zadarskog arhiva, te iz Arhiva Splitskoga kaptola. U ovome fondu nalazi se gradivo pripremljeno za XI. svezak Listina čije je objavljivanje spriječila Ljubićeva smrt. Osim prijepisa u ovome se arhivskome osobnom fondu čuvaju i Ljubićevi izvorni autorski rukopisi te nekoliko izvornika. Manja količina dokumenata odnosi se na školovanje, plaće, namještenja te njegova znanstvena putovanja. Nekoliko dokumenata odnosi sa nje imovinu, kuće i posjede Šime Ljubića.