Rezultati pretrage

Gradivo se najvećim dijelom odnosi na znanstveni rad Šime Ljubića i veći dio tog materijala je objavljen. Riječ je o prijepisima iz mletačkog, bečkih i zadarskog arhiva, te iz Arhiva Splitskoga kaptola. U ovome fondu nalazi se gradivo pripremljeno za XI. svezak Listina čije je objavljivanje spriječila Ljubićeva smrt. Osim prijepisa u ovome se arhivskome osobnom fondu čuvaju i Ljubićevi izvorni autorski rukopisi te nekoliko izvornika. Manja količina dokumenata odnosi se na školovanje, plaće, namještenja te njegova znanstvena putovanja. Nekoliko dokumenata odnosi sa nje imovinu, kuće i posjede Šime Ljubića.

Gradivo ovog fonda sadrži karte, popise i tablične preglede s podatcima o sanitarnom kordonu prema granici Otomanskog carstva za okružja Zadar, Split Dubrovnik i Kotor.

Fond HR-DADU-13 Ženidbeni ugovori i mirazi (Pacta matrimonialia) se sastoji od dvije serije: HR-DADU-13-1 Knjige o ugovorima i mirazu (Libri doitium Notariae) i HR-DADU-13-2 Ženidbeni ugovori (Pacta matrimonialia). Zapisi ove vrste prvotno su se vodili u knjigama fondova HR-DADU-15 Diversa Cancellariae i HR-DADU-9 Diversa Notariae.

U srednjem planu zidinama opasan Dubrovnik s gradskom lukom, gledan s istočne strane. Unutar zidina gusto raspoređene kuće prostiru se od uzvisine, na prikazu lijevo, do desnog kraka zidina koji se uspinje padinom. Na istoj padini, izvan zidina, također kuće. Iza grada, na stjenovitoj uzvisini, tvrđava s podignutim stijegom. U luci usidreni jedrenjaci i manje brodice, a nekoliko ih plovi morem. U prednjem planu krov kapelice smještene na samoj obali, ispod ceste koja vodi prema gradu. Na putu tri muškarca. Onaj u časničkoj odori jaše konja, a druga dvojica, odjevena u narodne nošnje, stoje i razgovaraju. Desno uz put su dvorišta kuća smještenih na brdu, s prednje strane ograđena visokim kamenim zidovima. U pozadini pučina, brda i nebo.

Gradivo sadrži broširane preglede pisane rukom anagrafskih podataka iz 1869. godine za općine Sinj, Makarska, Korčula, Benkovac, Šibenik, Dubrovnik, Hvar, Imotski, Omiš i Knin. Pregled sadrži sljedeće podatke: popis mjesta pojedinog kotara i općine sa hrvatskim i talijanskim imenom, broj kuća nastanjenih i nenastanjenih, ukupan broj stanovnika, broj stanovnika razvrstanih po spolu, vjeri, bračnom statusu, prebivalištu, prisutnima i odsutnima, prisutno muško i žensko stanovništvo razvrstano prema dobi za svako mjesto posebno, prema zanimanju, broj liječnika, učitelja, svećenika po mjestima, proizvodi i trgovina po mjestima, promet, broj osoba bez zanimanja te broj i vrsta stoke po mjestima. Osim spomenutih brošura gradivo sadrži sveščiće označene s imenom mjesta u koje je razvrstana Maschekovo dopisivanje sa službenicima uprave pojedinih mjesta od kojih je zatražio i koji su mu podatke dostavili. Neki od tih dopisa su sa službenim brojem Namjesništva i pojedinih lokalnih tijela uprave, a neki su napisani u formi privatnoga dopisivanja. Postoje sveščići sa sljedeća mjesta: Stolivo, Rab, Benkovac, Bol, otok Brač, Budva, Krtole, Kaštel Sućurac, Herceg Novi, Kotor, Split , Trogir, samostan Krupa, Drniš, Jelsa, Imotski, Janjina, Kuna, Vis, Muć, Nerežišće, Nin, Novigrad, Obrovac, Paštrovići; Perast, Percanj, Postire, Pučišće, Dubrovnik, Šibenik, Silba, Sinj, Slano i Šolta. U sveščiću pod naslovom Trgovina i industrija razvrstana je korespondencija sa nekoliko pojedinaca i tvrtki i nekoliko reklamnih brošura. Sveščić naslovljen Varietà sadrži rukopis datiran 1813. godine pod naslovom «Sulle pecore in Dalmazia – Memoria Del Cavalier Gio Luca Garagnin», razne prijevode i izvode iz starijih dokumenata vezano uz povijest Dalmacije. Naposljetku, gradivo sadrži dvije brošure iz 1859. i 1882. koje je tiskala Centralna statistička komisija u Beču sa statističkim podacima za Dalmaciju i tiskovinu iz mletačko razdoblja koja sadrži pretiskane dokumente vezane za područje Kotora i Perasta. Tiskovina iz mletačkog razdoblja i brošure Centralne statističke komisije teško su oštećene. Gradivo ovog fonda ne sadrži niti jedan privatni dokument Luigija Mascheka iz kojeg bismo mogli doznati više o njegovu životu.

U fondu su djelomično obuhvaćeni zapisi iz djelovanja stvaratelja. Riječ je ponajvećim dijelom o njegovom spisateljstvu (putopisi, eseji, novele, dramska djela i govori, dijelom u rukopisu, dijelom objavljeni u tiskovinama) od 1912. do 1941., a manjim dijelom fond obuhvaća Subotićevu korespondenciju (1920./1946.) i spise iz svećeničkog/župničkog djelovanja u Donjoj Vrućici (1930./1935.). U fondu su obuhvaćeni i spisi don Giulia Paljetka (1892./1913.).

Kazališta u Dalmaciji u 18. i 19. stoljeću pretežno su bila u privatnom vlasništvu, ali je nadzor nad njihovim radom vrlo pomno obavljala država i to putem Upraviteljstva policije i Financijskog odvjetništa. Na čelu tog organiziranog nadzora nad radom kazališta bila je Vlada, odnosno u drugoj polovici 19. stoljeća Namjesništvo za Dalmaciju. Spisi ove serije nastali su obavljanjem toga nadzora. Sadržajno spisi čini dopisivanje vlasnika i upravitelja kazališta sa Namjesništvom i obratno te dopisivanje Namjesništva sa Direkcijom policije ili Financijskim odvjetništvom vezano uz kazališta. Iz spisa se vidi kako je država morala biti obavještavana o repertoaru, izboru kazališnih trupa i glumaca, financijskom poslovanju, o sigurnosti, kazališnoj i scenskoj opremi, zaposlenicima, rasporedu loža, partnerskim i kupoprodajnim ugovorima koje su sklapali vlasnici kazališta. Spisi sadrže podatke o kazališnim kućama iz cijele Dalmacije: Splita, Dubrovnika, Hvara, Šibenika i Zadra i nezaobilazan su izvor za istraživače povijesti kazališta, društvene i kulturne povijesti Dalmacije u 19. stoljeću. Ova serija, međutim, ne sadrži sve gradivo koje se odnosi na kazališta, te je za cjelovitu informaciju potrebno pregledati i spise fonda HR-DAZD-88 Vlade/Namjesništva za Dalmaciju, a za Zadar arhivske fondove o Plemićkom kazalištu i o Kazalištu Verdi.