Rezultati pretrage

Obiteljski fond daje fragmentaran uvid u privatni život obitelji Belin, značajne za društveni i gospodarski razvitak Trpnja. Uz fragmente iz života ribara Frana Belina Franića i njegova sina Ante, kao i Mata Belina pk. Boža, izdvajaju se spisi trgovca i brodovlasnika Antuna Belina Antunova. Ponajprije njegova dva dnevnika (kao trgovačkog poručnika) na parobrodu „Napried“, a koja otkrivaju razmjere trgovine na Mediteranu i šire na samom kraju 19. st. Isto tako, izdvajaju se i spisi o njegovom sinu Ivu, poznatom hrvatskom i jugoslavenskom ekonomistu, nekadašnjem viceguverneru Narodne banke Kraljevine Jugoslavije. Ti se spisi odnose na njegovo potpomaganje infrastrukturnog razvoja u međuratnom Trpnju, ali i ukazuju na zahvalnost Trpanjaca prema njemu. Pritom se izdvaja njihova molba za njegovo pomilovanje 1946.

Zbirka obuhvaća fotografsko i filmsko gradivo na kojemu je zabilježen plimni val 21.6.1978. u Veloj Luci. Iako je bilo i drugih fotografa i fotografija tog dana, Stanišićevi se zapisi izdvajaju kao najkvalitetniji i najsveobuhvatniji zapisi ovog događaja. Snimao je i u boji, a meteorološki fenomen je zabilježio i na filmu. Uz bilježenje prirodnih mijena, važan aspekt Stanišićevih zapisa jesu ljudi/lica – stanovnici i turisti kao promatrači, ali i akteri u akcijama raščišćavanja/saniranja posljedica plimnog vala. Svojim je snimkama zabilježio široki pojas zbivanja, od uvale Plitvina do Bobovišća.

Gradivo čine: stenogrami sastanka i tematskih rasprava Centra, izvještaji o radu Centra i odabrane studije.

Plakat je u boji. Na plavoj podlozi u crno bijeloj sredini plakata dominiraju likovi iz filma koji su prikazani unutar kruga. U gornjem dijelu plakata crvenim je slovima naveden naslov filma. Oko kruga unutar kojeg su prikazani likovi su crtane karikature anđela. U podnožju plakata je ime redatelja i naziv producenta i distributera filma.

Plakat je djelomično u boji. Crvena su samo slova na crno bijeloj pozadini. Na plakatu su prikazane tri scene iz filma. U jednoj je ženski lik, u drugoj tri naoružana muškarca, a u trećoj sva muškarca. Preko sredine plakata je napisan naslov filma i nacrtana su crvenom bojom dva kruga. Tekst je špica filma i nalazi se preko svih dijelova plakata.

Riječ je o gradivu korčulanske obitelji koja se isticala u gospodarskom životu grada u prvoj polovici 20. st., posjedujući parnu pekaru i trgujući. Uz mnoštvo fotografija, djelomično sačuvanu dokumentaciju tvrtke „Filip Stanić i sinovi“, izdvaja se gradivo pojedinih ličnosti. Naročito su se istaknuli Frano Stanić kao obrtnik i poslijeratni trgovački službenik, te njegov sin Zdravko Stanić kao ekonomist, direktor poduzeća u Zagrebu (Jugomineral) i Beogradu (Kamergran), predsjednik Narodnog odbora gradske općine Korčula (1952.-1954.) i društveno-politički aktivist, sportaš-sokolaš i dr.

Zbirka karata, planova i veduta Ugarske objavljena nakon Požarevačkog mira 1718. Među bakrorezima nalaze se brojna utvrđenja i gradovi, poput Beča, Požuna, Sigeta, Mukačeva, Tokaja, Velikog Varadina, Đule, Temišvara, Košica, Budima, Beograda, Stolnog Biograda, Oršave i Carigrada

Tekući opći spisi prema urudžbenom zapisniku sadržavaju dopisivanje Gradskoga komiteta KPH Zadar s drugim partijskim organizacijama kao što su gradski komiteti drugih gradova iz cijele države, Kotarski komitet KPH Zadar, Rajonski komitet Zagreb, kotarski komiteti okolnih kotareva sve do Centralnoga komiteta KPH. Veliki dio toga dopisivanja odnosi se na članstvo i njihove partijske dokumente i karakteristike. U gradivu su i dopisi viših partijskih tijela koja su dostavljala razne informacije i uputstva. Urudžbirali su se i zapisnici sa sastanaka, ali su se odlagali odvojeno i uz zapisnike sa sastanaka nižih partijskih organizacija čine seriju – zapisnici. Velika količina spisa odnosi se na podatke o članstvu, njihove biografije, karakteristike, podatke o pohađanju partijskih tečajeva, podatke o kažnjenim članovima, razlozima kažnjavanja i slično. U posljednjoj kutiji u fondu koju je 2006. predao Hrvatski državni arhiv nalazi se jedan svežanj spisa Mjesnog komiteta Zadar za razdoblje od 1945. do 1947. godine koji sadrži zapisnike sa sastanaka i izvješća tog organa Oblasnom komitetu KPH za Dalmaciju Split i Okružnom komitetu KPH Zadar, izvješće Agitacione propagandne komisije Mjesnog komiteta upućeno Okružnoj agitprop komisiji za okrug Zadar, te nešto tablica sa statističkim podacima. Budući da nemamo fond Mjesnog komiteta KPH Zadar ovi spisi priključeni su Gradskom komitetu. HDA je predao jedan svežanj Gradskog komiteta KPH Zadar. Gradivo je smješteno u jednu arhivsku kutiju i priključeni fondu HR-DAZD-312 do budućeg sređivanja. Radi se o spisima 1945. - 1955. koji sadrže zapisnike sa sastanaka Gradskog komiteta, izvješće o radu večernje partijske škole grada Zadra, materijale I. predkongresne izborne konferencije grada Zadra 1948. godine, materijale III. i V. partijske konferencije grada Zadra održane 1949. i 1952., zapisnike sa sastanaka nižih partijskih organizacija, rezolucije pojedinih partijskih organizacija vezane za Informbiro.

Gradivo ovog fonda sadrži dokumente Jugoslavenske demokratske stranke i to "Akcionog odbora za Hrvatsku i Dalmaciju", Statut, proglase, letke, tiskanice, dokumentaciju o istupima iz stranke poslije zločina u Narodnoj skupštini, referati za sjednicu Glavnog odbora u Beogradu, popise članova stranke po mjestima, izborne materijale za općinske, oblasne i parlamentarne izbore, podatke o organizacijama i pouzdanicima Jugoslavenske demokratske stranke u kotaru Knin, Šibenik, Benkovac, Biograd n/m, Metkoviću, grad Split, Splitski kotar, kotar Dubrovnik, Korčula Sinj, Kotor, Imotski, Supetar, Hvar, Krk. Korespondencija u fondu odnosi se na Paštrovićev rad kao zastupnika u Skupštini i glavnog urednika Pučkog lista i to s čitateljima. Osim Paštrovićeve gradivo sadrži i nešto korespondencije Grge Anđelinovića koja se odnosi na njegovo djelovanje kao ministra i političara. I u Paštrovićevoj i Anđelinovićevoj korespondenciji korespondenti su osobe iz samoga političkog vrha Jugoslavije između dva rata. Dijelom gradiva su i spisi i isječci iz novina. U fondu se mogu se naći tematski grupirani isječci iz tiska od kojih se može izdvojiti polemika Grga Anđelinović– Rudolf Pederin iz 1928. objavljivana u Novom dobu koja problematizira odnos jugoslavenske i hrvatske struje među splitskim intelektualcima.

Sadrži zapisnike Upravnog i Izvršnog odbora, dokumentaciju o poslovanju pomorskih brodarskih poduzeća, jugoslavenski registar brodova, dokumentaciju o suradnji u pomorskom prometu, korespondenciju s pomorskim brodskim poduzećima, niz konvencija o pomorstvu, računovodstvenu dokumentaciju, tiskovine Poslovne zajednice i niz knjiga od kojih posebno veliku cjelinu čine one tzv. Pomorske knjižnice.