Rezultati pretrage

Spisi se odnose na građanske parnice, zamolbe drugih vlasti i ostavine.

Sačuvani zapisi odnose se na rad općinskog odbora, odnosno o aktivnostima njegova predsjedništva. Osim tekućih spisa evidentiranih u urudžbenim zapisnicima, fond sadrži dokumentaciju raznih komisija, kao što je Komisija za rješavanje molbi boraca NOR-a, Komisija za priznavanje stečenih povlastica boraca Drugoga svjetskog rata. Dio spisa odnosi se na “njegovanje“, obilježavanje i evociranje uspomena na ratna zbivanja i lokalitete vezane za bitke i događaje iz Drugoga svjetskog rata. Među gradivom se nalazi i prikupljena dokumentacija o logoru „Slana“, kojega je na otoku Pagu formirala vlast Nezavisne Države Hrvatske 1941. godine. SUBNOR Pag 1988. godine na mjestu nekadašnjega logora podignuo je spomen obilježje žrtvama toga logora u obliku spomen fontane.

Gradivo dominantno sadrži agrarne predmete po poreznim općina otoka Raba, i to one vezane uz ukidanje agrarnih odnosa feudalnog karaktera. Uglavnom nisu sačuvane izvorne evidencije kao ni izvorna obavijesna pomagala. Dok su za otok Rab sačuvane odluke o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera ali ne i evidencije, za otok Pag je sačuvan imenik obrađivača zemlje podnositelja prijava, ali uz tek fragmente samih odluka. Odluke o agrarnim objektima i subjektima sačuvane su fragmentarno, i to samo za otok Pag, ali postoji trag u obliku skupnog iskaza odnosno popisa tih odluka za oba otoka. Poslovna korespondencija sačuvana je za dio 1946. i 1947. godine, a iz samog početka djelovanja 1946. godine i izvorno izdvojeni normativni spisi. Postspisi do sredine 1950-ih dokumentiraju završetak postupka agrarne reforme vezan uz žalbe i knjiženja odluka nakon prestanka djelovanja stvaratelja, a sačuvani su u posebnoj seriji ali i kao dio agrarnih predmeta. U gradivu je kao podfond pohranjena i poslovna korespondencija Kotarske komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju Pag za 1946. i 1947. godinu. Spisi iz 1946. godine sadrže okružnice, zapisnike konferencija Okružne komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju Sušak pa i druge dopise koji se uz podatke o stanju i razvoju reforme na području Paga referiraju i na rad Komisije u Rabu pa time kompenziraju necjelovitost poslovne korespondencije Komisije u Rabu za 1946. godinu. Tema kolonizacije kao dio ukupnog procesa agrarne reforme u fondu je zbog specifičnosti lokalne sredine manje zastupljena, i to samo vezano uz otok Pag. Zapisnik o likvidaciji stvaratelja i primopredaji spisa sljedniku iz prosinca 1948. godine izuzetno je značajan i informativan statusni izvor za povijest stvaratelja i tijek kretanja dokumentacije, pruža precizan uvid u poslovanje stvaratelja i rezultate agrarne reforme na otocima Rabu i Pagu u tom trenutku. Zbog svih popisanih odluka s pratećim podacima o novim i starim vlasnicima koje sadrži značajno kompenzira nedostatak izvornih evidencija.

Fond sadrži razne okružnice i tiskovine o formiranju cijena na tržnicama za žitarice, grahorice i mahunarke. Veliki dio spisa čine tjedna službena izvješća serdara; potvrde o sudskim pristojbama, priznanice o raznim uplatama; dopisi o uzgoju krumpira na Rabu. U ovom fondu nalaze se razni popisi: popis sela, svećenika, glavara, pristava i čauša Rapske serdarije; popisi za novačenje pandura; popisi žitelja Lopara koji trebaju platiti šumske štete; popisi dužnika za naplatu desetine; popisi za posudbu iz javne blagajne. Česte su i prijave pandura zbog lova svinja po šumama, izvještaji o drugim šumskim štetama, o korištenju javnoga dobra za ispašu. Među spisima ovog fonda nalaze se i obavijesti glavara sela o potrebnim drvima za podizanje mostova; obavijesti o zatvorenicima zbog krađe. Posebno su zanimljivi izvještaji o raznim svjedočenjima pojedinaca o krađama i transportu soli.

Gradivo je odličan izvor za proučavanje organizacije i ustrojstva zadrugarstva u Dalmaciji početkom 20. stoljeća. Zapisnici s osnivačkih skupština zadruga, dokumenti o poslovanju daju podatke o stanovništvu i njihovoj imovini u mjestima, gdje je zadruga imala sjedište. Spisi ovog fonda su odlagani u predmetne smotke prema vrsti zadruge, što se vidi i u popisu gradiva. Nekoliko zadnjih spisa odnosi se na poljske štete, odnosno sudsku procjenu istih, koje su seljaci u pojedinim mjestima učinili jedni drugima. Gradivo ove serije sadrži dokumentaciju zadruga o njihovom osnivanju: prijave upisa u zadružni registar kod Zemaljskog suda Zadar, zapisnike s osnivačkih skupština, pravila o radu zadruga, završne račune o poslovanju koje je odobravao c.k. Namjesnik.