Rezultati pretrage

U daljini, na povišenom terenu i okružena opkopom, utvrda četvrtastog tlocrta s dvije ugaone četvrtaste kule koje, kao i zidine završavaju zupčastim kruništem. Na lijevoj kuli podignut stijeg s motivima polumjeseca. U podnožju brežuljka desno nalazi se mjesto. Ispred utvrde pruža se neravni teren na mjestima obrastao grmolikim raslinjem. U prednjem planu dva lika u orijentalnoj odjeći - jedan na konju i drugi koji hoda za njim. Iza njih pas u trku. Uz desni rub prikaza visoko stablo, a u pozadini nebo s oblacima.

Svaka analitička jedinica opisana posebno.

Svaka analitička jedinica opisana samostalno.

Veduta donosi prikaz Kostajnice smještene na obje obale rijeke Une koja prolazi približno sredinom prikaza. Grad se sastoji od tri dijela: onog na otoku, smještenog u središtu prikaza, te po jednog na svakoj obali rijeke. Veći dio otoka zauzima utvrđeni grad na njegovoj desnoj strani. Unutar zidina smještene su kuće čije krovove nadvisuje veća građevina na lijevoj strani grada. Na krovu iste vijori se barjak s motivom polumjeseca. Na lijevom dijelu otoka više je kuća od kojih su neke opasane drvenom ogradom. Otok je s obje obale povezan mostovima. Na obali u donjem dijelu prikaza više je kuća iza kojih se prostire neravan teren prekriven vinogradima i obradivim površinama. Lijevo iza kuća je brdo u čijem je podnožju kuća. Na obali u gornjem dijelu prikaza kuće su raspoređene s jedne, odnosno druge strane središnjeg puta koji se nastavlja na most. Između kuća na lijevoj strani dominira četvrtasta kula, a krovove onih smještenih desno nadvisuje centralno smještena veća građevina. Lijevo i desno od grada dižu se brdašca s oranicama i vinogradima. U pozadini brda i nebo. U donjem lijevom uglu je ploča s podacima o autoru te godini nastanka grafičkog lista.

U središtu prikaza brdo s utvrdom i naseljem do nje. Utvrda je smještena na vrhu brda, na stjenovitoj zaravni, četvrtastog je tlocrta, zidina ojačanih četvrtastim kulama sa šatorastim krovovima na čijim su vrhovima istaknuti simboli polumjeseca. Unutar zidina gusto su raspoređene kuće između kojih se ističu velika kružna građevina zaključena četvrtastim volumenom sa šatorastim krovištem i manja, također kružnog tlocrta, s polukupolastim krovom, iza nje. Desno od utvrde, na padini, su kuće i džamija koja je smještena na manjoj uzvisini poviše njih. Uokolo kuća pokoje stablo. U dnu prikaza neravno tlo s ostatkom stabla i grmolikim raslinjem u desnom uglu. U pozadini nebo i oblaci.

U daljini, u središtu prikaza, utvrđen grad Požega smješten na desnoj obali rijeke Orljave (ucrtan smjer toka zdesna nalijevo) koja prolazi duž prikaza zavijajući prema donjem desnom uglu. Gradom, koji je pod paljbom i na mjestima u plamenu, dominiraju tornjevi te minareti džamija. Na rijeci ispred grada brodovi i veća splav s vojskom. Iza grada lijevo i desno, na više mjesta, s nekoliko kuća uz crkvu naznačena okolna mjesta (gradovi). Na drugoj obali rijeke, nasuprot Požege, obrambeni nasip s topovskim bitnicama iz kojih se ispaljuju plotuni na grad te dva jarka s vojnicima. Na obali desno ruševine. U dnu prikaza lijevo povišen teren s još jednim obrambenim nasipom s topovskim bitnicama i ruševinom; nasipi međusobno povezani jarcima. U pozadini nebo s oblacima i pticama.

U dnu prikaza, u središtu, plan grada Šibenika smještenog na obali mora. Grad nepravilnog tlocrta opasan je zidinama ojačanim kulama. Unutar zidina lijevo brežuljak s utvrdom na vrhu. U zaleđu brdovita područja i obradive površine. Na brdima iza grada, lijevo odnosno desno, po jedna utvrda. Na planu grada ucrtano je mjerilo s otisnutim objašnjenjem iznad ('Echelle de 100 Pas Venitiens').

U gornjoj polovini prikaza, u daljini, grad Šibenik smješten u dnu zaljeva, na obali mora. Nad gradom se diže brežuljak na čijem se vrhu nalazi utvrda. Približno u središtu prikaza kanal koji vodi u zaljev, prema gradu. Na kopnenim područja lijevo i desno od kanala obradive površine. Na desnoj strani ulaza u kanal utvrda Sv. Nikole. U donjem dijelu prikaza more kojim plove četiri jedrenjaka. U pozadini brda i nebo. Na brdu iza grada dvije utvrde.

U gornjem dijelu prikaza, od sredine pomaknuta udesno, a u drugom planu, utvrda Valpovo. Smještena je na otoku usred rijeke. Unutar zidina, na mjestima ojačanim kulama i okruženim nižom drvenom ogradom, nalazi se dvorac četvrtastog tlocrta. Na krovovima istaknuti simboli polumjeseca. Otok je s kopnom, s prednje strane, povezan mostom.U donjem dijelu prikaza, na drugoj obali rijeke, puteljak uz koji stoji nekoliko turskih vojnika. Uz lijevi rub prikaza, na vrhu stijene, tri carska vojnika. Sukobljeni vojnici pucaju jedni na druge; podno stijene jedan mrtav vojnik. Iza utvrde lijevo nekoliko ograđenih kuća i jedna uz ogradu lijevo. Desno iza utvrde zidine unutar kojih se naziru krovovi kuća. U pozadini brda.

U donjem dijelu prikaza, lijevo i na sredini, prikaz je fortifikacije Zadra smještenog na prirodnom poluotoku. Gradske zidine nepravilnog oblika ojačane su bastionima i kulama nepravilnog četvrtastog oblika. Desno na gradske zidine prislanja se još jedno utvrđenje nepravilnog oblika. Iznad utvrde i ispod nje, gledano plošno, more kojim plovi više jedrenjaka. U gornjem i desnom dijelu prikaza kopneno područje s ucrtanim reljefom i naznačenim putovima koji iz zaleđa vode prema Zadru; uz desni rub prikaza manja utvrda (St. Marc).

Grafički list prikazuje vedutu Herceg Novog. Grad opasan visokim zidinama prostire se uzvisinom uz obalu mora. Dijeli se na dva dijela: donji (Citta bassa) i gornji (Citta alta), međusobno povezana probijenim prolazom. U donjem dijelu među niskim kućama ističu se dva tornja (minareti?), a u gornjem dva manja i jedan veći uz kružnu građevinu (minaret). Na najvišoj i od mora najudaljenijoj poziciji nalazi se zidinama zaštićena palača Sulejman-age (Castello Sulimanega) s istaknutim tornjem. Na zidinama grada i agine palače podignuti su stjegovi. U podnožju utvrđenoga grada, nalaze se obradive kultivirane površine, koje natapa rijeka Selenica koja se ulijeva u more kojim plovi nekoliko jedrenjaka.

U prvom planu nalazi se pet raskošno odjevenih muškaraca (hlače do koljena, kaput jednake dužine, na glavama im šeširi): četvorica stoje, dok jedan leži pored njih. Trojica u rukama drže dimne kugle: dvojica zapaljene, a jedan svoju tek pripaljuje. Ispred utvrđenoga grada, u drugom planu, smješteno je nekoliko kuća s crkvom uz rječno korito. Grafički list prikazuje utvrđeni grad u daljini (u trećem planu), razvedena tlocrta. Okružen je opkopom u koji se ulijeva voda iz rječnog toka. Utvrda je s kopnom povezana mostom (na pojedinim građevinama unutar zidina istaknut je motiv polumjeseca). Iza sâmog utvrđenja ograđeno je muslimansko groblje. U pozadini se naziru brda natkrivena oblačnim nebeskim svodom.

Od središta prikaza pomaknuta ulijevo, na vrhu stjenovite uzvisine, nalazi se utvrda Klis. Ista je prikazana u tlocrtu na kojem su pojedini dijelovi označeni slovima (A do E) objašnjenim na legendi smještenoj dolje lijevo na prikazu. Uokolo utvrde prostire se neravan teren ispresijecan putevima i vodenim tokovima s naznačenim izvorima (F na legendi). U dnu prikaza brdo s turskim grobljem i dva turbeta. Uz neke od puteva otisnuta su imena pravaca prema kojima oni vode.

Prikaz je linijom podijeljen na dva dijela, veći lijevi i manji desni dio. U lijevom je prikaz utvrde za vrijeme mletačke, a u desnom za vrijeme osmanske uprave. U središtu lijevog prikaza, na stjenovitom vrhu brda utvrda razvedenog tlocrta. Padine, obrasle niskim raslinjem, s pokojim stablom i jednom građevinom na lijevoj strani, ispresijecane su putevima. Lijevo i iza utvrde utvrde diže se planina Mosor, a u daljini desno od nje dva grada uz obalu (Zaro, Cucho). U dnu prikaza brdo s turskim grobljem i turbetima (simbolički prikaz osmanske granice, ujedno i ukazivanje na strateški važan položaj utvrde Klis), a u pozadini obronci planina, otok Brač, more i nebo. Na manjem desnom prikazu utvrda Klis koja, spuštajući se padinama, prati konfiguraciju neravnog, kamenitog, strmog terena. Na vrhu brda ističu se kule zupčastog kruništa i džamija s minaretom, a na padinama su podignute kuće s pokojom kulom između njih. U podnjžju ispred utvrde nekoliko većih i manjih kuća, crkva i dva turbeta (?), a iza nje diže se planina Mosor. U pozadini nebo.

Grafički list prikazuje vedutu Kotora. U prvom planu plovi jedrenjak prema otvorenom moru. U drugome planu, uz niske zidine koje opasavaju obalu, smješteno je pristanište za brodove s nekoliko manjih ukotvljenih jedrenjaka. U trećem planu, navrh brda čije je podnožje okruženo obrambenim zidinama nalazi se utvrđeni grad iza kojeg se prostire nepristupačan planinski lanac. Od podnožja do vrha vode dva puta, jedan podno istočnih, a drugi podno zapadnih zidina grada. Na padinama su podignuta tri manja obrambena zida ('Batteria') ojačana obrambenim kulama koja sežu sve do sâmoga vrha. U podnožju grada, s istočne strane uz gorski potok, crkva je Sv. Franje (S. Francisco), samostan uz nju te ograđene obradive površine. Karavanski put koji vodi prema gradu s istočne strane pruža se do crkve Sv. Franje, dok sa zapadne vodi preko gorskog potoka koji se ulijeva u Jadransko more.

U gornjem dijelu prikaza, u središtu, utvrda okružena jarkom. Na prednjem zidu lijevo jedna četvrtasta kula zupčastog kruništa i vrata desno do nje; na stražnjem zidu desno turski stijeg. Lijevo i desno od utvrde neravan teren s pokojim stablom; desno tri kuće. Na lijevoj polovici prikaza, od vratiju na prednjem zidu utvrde prema donjem rubu vodi put koji se dijeli na dva kraka. Uz desni krak puta više kuća koje su na mjestima okružena stablima; između dva kraka, odnosno uz lijevi krak neravan krajolik s pokojim stablom. U dnu prikaza neravan teren kojim, na lijevoj strani, prolazi lijevi krak puta; putem se kreću dva muškarca. U pozadini nebo s oblacima.

U gornjem dijelu prikaza, na sredini, plan Dioklecijanove palače smještene u zaljevu, na morskoj obali. Desno ispred na palaču četvrtaste osnove naslanja se lazaret. Uz lijevi i desni rub prikaza kopneno područje seže prema donjem rubu prikaza. U gornjim uglovima po jedno brdo s utvrdom. Na lijevom rtu, uz obalu, crkva. Središnji i donji dio prikaza zauzima more kojim plovi veći broj jedrenjaka. Uz sami donji rub prikaza barka s nekoliko ljudi.

U daljini, uz rukavac rijeke Save, smješten utvrđeni grad. Zidene su ojačane polukružnim i četvrtastim kulama, na dva su mjesta probijene gradskim vratima, a na dva jednostavnijim lučnim otvorima. Do svakog od otvora neravnim terenom što se pruža ispred zidina vodi put. Ispred grada lijevo i desno, bliže promatraču, male seoske kuće, od kojih su neke ograđene drvenim ogradama. U prvom planu lijevo kuća urušene zidane ograde ispred koje četvorica muškarca izmjenjuje vatru iz pušaka s onima u njoj i njezinom dvorištu. U prvom planu desno, rijeka s ucrtanim smjerom. U pozadini nebo, oblaci i ptice, a desno u brdu nazire se mjesto nad kojim je upisano 'Pleterniza' (Pleternica).

U dnu prikaza, u središtu, plan grada Šibenika smještenog na obali mora. Grad nepravilnog tlocrta opasan je zidinama ojačanim kulama. Unutar zidina lijevo brežuljak s utvrdom na vrhu. U zaleđu brdovita područja i obradive površine. Na brdima iza grada, lijevo odnosno desno, po jedna utvrda. Na planu grada ucrtano je mjerilo s otisnutim objašnjenjem iznad ('Echelle de 100 Pas Venitiens').

Približno u središtu prikaza, na otoku smještenom u kanalu između kopnenog pojasa na sjevernu (na prikazu dolje) i otoka Čiova na jugu (na prikazu gore), utvrda Trogir. Utvrda je nepravilnog tlocrta, na sjevernoj i istočnoj strani ojačana bastionima. Na jugozapadnom uglu utvrde smještena manja utvrda četvrtastog tlocrta s dvije kružne kule prema moru. Dolje desno od nje, na moru, još jedna utvrda (Sv. Marko). Između utvrde i Čiova nalazi se luka s istočne strane zaštićena mostom koji veže grad i otok, a sa zapadne strane kamenim gatom s dva otvora za uplovljavanje brodova. Na Čiovu, lijevo i desno uz most, naselje. Na brdu poviše sela lijevo samostan, a desno utvrda. Na prikazu lijevo ucrtano je mjerilo (izraženo je u venecijanskim koracima), a desno smjerokaz. Pojedini dijelovi prikaza označeni su slovima (A do E) objašnjenim na legendama (lijevo na talijanskom,a desno na latinskom jeziku).

Veduta donosi prikaz Kostajnice smještene na obje obale rijeke Une koja prolazi približno duž sredine prikaza. Grad se sastoji od tri dijela: onog na otoku, smještenog u središtu prikaza, te po jednog na svakoj obali rijeke. Veći dio otoka zauzima utvrđeni grad na njegovoj desnoj strani. Unutar zidina smještene su kuće čije krovove nadvisuje veća građevina na lijevoj strani grada. Na krovu iste vijori se barjak s motivom polumjeseca. Na lijevom dijelu otoka više je kuća od kojih su neke opasane drvenom ogradom. Otok je s obje obale povezan mostovima. Na obali u donjem dijelu prikaza više je kuća iza kojih se prostire neravan teren prekriven vinogradima i obradivim površinama. Lijevo iza kuća je brdo u čijem je podnožju kuća. Na obali u gornjem dijelu prikaza nalazi se kuće su raspoređene s jedne, odnosno druge strane središnjeg puta koji se nastavlja na most. Između kuća na lijevoj strani dominira četvrtasta kula, a krovove onih smještenih desno nadvisuje centralno smještena veća građevina. Lijevo i desno od grada dižu se brdašca s oranicama i vinogradima. U pozadini brda i nebo. U donjem lijevom uglu je ploča s podacima o autoru te godini nastanka grafičkog lista.

Grafika prikazuje vedutu Kotora. U prvom planu plovi jedrenjak prema otvorenom moru. U drugome planu, uz niske zidine koje opasavaju obalu, smješteno je pristanište za brodove s nekoliko manjih ukotvljenih jedrenjaka. U trećem planu, navrh brda čije je podnožje okruženo obrambenim zidinama nalazi se utvrđeni grad iza kojeg se prostire nepristupačan planinski lanac. Od podnožja do vrha vode dva puta, jedan podno istočnih, a drugi podno zapadnih zidina grada. Na padinama su podignuta tri manja obrambena zida ('Batteria') ojačana obrambenim kulama koja sežu sve do sâmoga vrha. U podnožju grada, s istočne strane uz gorski potok, crkva je Sv. Franje (S. Francisco), samostan uz nju te ograđene obradive površine. Karavanski put koji vodi prema gradu s istočne strane pruža se do crkve Sv. Franje, dok sa zapadne vodi preko gorskog potoka koji se ulijeva u Jadransko more.

Grafički list sastoji se od dva prikaza. Svaki je opisan kao zasebna analitička jedinica.

Grafika prikazuje utvrđeni grad smješten na uzvisini uz sâmu obalu mora. U prvom planu ukotvljena je brodica. Na obali prikazani su ljudi i njihova svakodnevnica - jedni stoje uz obalu i razgovaraju, drugi se kreću prema privezanom čamcu, a neki (vjerojatno ribari) su pri odmoru. U drugome planu utvrđeni je grad sa svojim opasanim podgrađem. Sastoji se od utvrde na zaravni i podgrađa koje se spušta prema obali i koje je također opasano zidinama. Od podgrađa prema vrhu, posred brežuljka, vodi drum. U trećem planu, na pučini naziru se jedrenjaci nošeni vjetrom, dok s druge strane kopno resi nepregledna i nepristupačna obala.