Rezultati pretrage

Fond sadrži spise koji se odnose na upravne funkcije Mjesnog starješinstva Šibenik, poslove vezane za funkcioniranje političkog i privrednog života, poslove zaštite imovine i prava osoba. Mjesno starješinstvo Šibenik imalo je i sudsku nadležnost prvog stupnja, a ti se spisi nalaze u fondu HR-DAŠI-60 Pomirbeni sud u Šibeniku (1797-1820).

Gradivo fonda Općine Šibenik sadrži raznovrsne spise kneza i kneževe kancelarije (nalozi, dražbe, objave, procjene, popisi pučanstva, vojni poslovi, imenovanja, financije i dr.), spise općinske kancelarije (zapisnici vijeća, oporuke, inventari) i sudske spise (građanske i kaznene parnice, presude, razni sudski poslovi).

Fond sadrži spise parnica zbog dugovanja u novcu, potraživanja posjednika i trgovaca, poljskih šteta, neizvršavanja kolonatskih obveza, sporova oko podjele stoke, smetanja posjeda, raznih dugovanja u novcu, sporova oko korištenja zajedničke imovine, potraživanja, pritužbe, razne upute, okružnice i potvrde o uručenju itd. U fondu se nalaze i sudski spisi Mjesnog starješinstva Šibenik.

Gradivo se najvećim dijelom odnosi na znanstveni rad Šime Ljubića i veći dio tog materijala je objavljen. Riječ je o prijepisima iz mletačkog, bečkih i zadarskog arhiva, te iz Arhiva Splitskoga kaptola. U ovome fondu nalazi se gradivo pripremljeno za XI. svezak Listina čije je objavljivanje spriječila Ljubićeva smrt. Osim prijepisa u ovome se arhivskome osobnom fondu čuvaju i Ljubićevi izvorni autorski rukopisi te nekoliko izvornika. Manja količina dokumenata odnosi se na školovanje, plaće, namještenja te njegova znanstvena putovanja. Nekoliko dokumenata odnosi sa nje imovinu, kuće i posjede Šime Ljubića.

Zbirka sadrži nacrte pojedinih objekata i komunalnih gradnji najviše u Zadru, ali i na objekte u drugim mjestima Dalmacije.

Gradivo čine izvornici i prijepisi raznih isprava i spisa vezanih za članove obitelji Simonić (Simonich) koja je djelovala na području Šibenika i Skradina: Dukale; nalozi providura Dalmacije i Albanije, mletačkih kapetana Skradina i Šibenika, mletačkih službenika iz Zadra i Splita, upućeni pojedinim članovima obitelji Simonić; dva rodoslovna stabla plemenite obitelji Simonich iz Šibenika koja obuhvaćaju razdoblje od 1400. do 1774, odnosno od 1400. do 1852. godine; spisi vezani za plemstvo, grb i povijest obitelji Simonić; spisi vezani za vojničke službe i ratne zasluge pojedinih članova obitelji Simonić; svjedodžbe, krsni i vjenčani listovi pojedinih članova obitelji Simonić; popis posjeda Simonića; spisi vezani za skradinskog serdara Nikolu Simonića; spisi vezani za upravljanje posjedima u okolici Skradina; spisi vezani za ređenje Stjepana Simonića 1791. godine i njegovo djelovanje u Crkvi; spisi vezani za obranu dalmatinskih gradova od Francuza; nalozi dalmatinskog providura Dandola i drugih službenika francuske uprave skradinskom serdaru Nikoli Simoniću; pozivi Francuza Dalmatincima u rat protiv Austrije (tisak); popis udaljenosti između pojedinih sela na području Zadra i Skradina; spisi vezani za cestovne razbojnike u zaleđu Šibenika; obznanjenje o regulaciji ribolova u Dalmaciji, iz 1819. godine; obznanjenje o kažnjavanju lopova, iz 1836. godine; obznanjenje o zabrani posjedovanja nekretnina u Dalmaciji od strane Crnogoraca i nekretnina u Crnoj Gori od strane Dalmatinaca, iz 1846. godine; presuda u jednom slučaju ubojstva, iz 1828. godine; Pokrajinski list uredovnih spisah za Dalmaciju (tisak) iz 1854. godine; zahvalnica za vjernost novigradskom pretoru Pavlu Simoniću koji se iskazao u vrijeme bitke kod Visa, iz 1866. godine; spisi o dugovanjima; razne molbe, namire, tiskovine, računi.

Zbirka sadrži izvorne zapise i tiskovine za gospodarsku, društvenu i crkvenu povijest Hvara najvećim dijelom iz vremena mletačke uprave kao i bilježničke zapise (1750.-1769.) s Hvara, katastik nadarja Sv.Kuzme i Damjana na Hvaru iz 18. st.; spise Kazališnog društva u Hvaru 1803.-1876. godine, a dio spisa se odnosi na Vis, Korčulu i Šibenik.

Gradivo osobnoga arhivskog fonda Ante Kitarević odnosi se isključivo na njegovu poslovnu i društvenu djelatnost. Osim dokumenata sadrži i njegove radove objavljene u Zadarskoj reviji, Narodnom listu, Zborniku Zadar. Najveći dio gradiva su kopije (dijelom i izvornici koje je primao po službenoj dužnosti, kao član ili suradnik pojedinih kulturnih ustanova ili kulturnih akcija u Zadru) a koji su nastali djelatnošću ustanova u kojima je bio zaposlen ili u čijem je radu sudjelovao kao vanjski suradnik. Na jednome mjestu tako je sačuvana dokumentacija koja je vrijedan izvor za kulturnu i društvenu povijest Zadra.

Gradivo sadrži broširane preglede pisane rukom anagrafskih podataka iz 1869. godine za općine Sinj, Makarska, Korčula, Benkovac, Šibenik, Dubrovnik, Hvar, Imotski, Omiš i Knin. Pregled sadrži sljedeće podatke: popis mjesta pojedinog kotara i općine sa hrvatskim i talijanskim imenom, broj kuća nastanjenih i nenastanjenih, ukupan broj stanovnika, broj stanovnika razvrstanih po spolu, vjeri, bračnom statusu, prebivalištu, prisutnima i odsutnima, prisutno muško i žensko stanovništvo razvrstano prema dobi za svako mjesto posebno, prema zanimanju, broj liječnika, učitelja, svećenika po mjestima, proizvodi i trgovina po mjestima, promet, broj osoba bez zanimanja te broj i vrsta stoke po mjestima. Osim spomenutih brošura gradivo sadrži sveščiće označene s imenom mjesta u koje je razvrstana Maschekovo dopisivanje sa službenicima uprave pojedinih mjesta od kojih je zatražio i koji su mu podatke dostavili. Neki od tih dopisa su sa službenim brojem Namjesništva i pojedinih lokalnih tijela uprave, a neki su napisani u formi privatnoga dopisivanja. Postoje sveščići sa sljedeća mjesta: Stolivo, Rab, Benkovac, Bol, otok Brač, Budva, Krtole, Kaštel Sućurac, Herceg Novi, Kotor, Split , Trogir, samostan Krupa, Drniš, Jelsa, Imotski, Janjina, Kuna, Vis, Muć, Nerežišće, Nin, Novigrad, Obrovac, Paštrovići; Perast, Percanj, Postire, Pučišće, Dubrovnik, Šibenik, Silba, Sinj, Slano i Šolta. U sveščiću pod naslovom Trgovina i industrija razvrstana je korespondencija sa nekoliko pojedinaca i tvrtki i nekoliko reklamnih brošura. Sveščić naslovljen Varietà sadrži rukopis datiran 1813. godine pod naslovom «Sulle pecore in Dalmazia – Memoria Del Cavalier Gio Luca Garagnin», razne prijevode i izvode iz starijih dokumenata vezano uz povijest Dalmacije. Naposljetku, gradivo sadrži dvije brošure iz 1859. i 1882. koje je tiskala Centralna statistička komisija u Beču sa statističkim podacima za Dalmaciju i tiskovinu iz mletačko razdoblja koja sadrži pretiskane dokumente vezane za područje Kotora i Perasta. Tiskovina iz mletačkog razdoblja i brošure Centralne statističke komisije teško su oštećene. Gradivo ovog fonda ne sadrži niti jedan privatni dokument Luigija Mascheka iz kojeg bismo mogli doznati više o njegovu životu.

Fond sadrži arhivsko gradivo nastalo u vrijeme pripadnosti Šibenika Kraljevstvu Italije (1806. - 1809.) i u vrijeme pripadnosti Ilirskim Pokrajinama (1810. - 1813.). U vrijeme Ilirskih Pokrajina Općina Šibenik bila je jedna od šest općina u sastavu šibenskog kantona, odnosno šibenskog distrikta. Fond sadrži objave, okružnice, proglase i edikte dalmatinskog guvernera, vojne komande za Dalmaciju, generalnog providura, generalnog komesara vojne vlade u Zadru, proglase Napoleona I., generalne vlade za Dalmaciju, spise u vezi s javnim ustanovama, sudske spise, prijepise raznih spisa, zapise sjednica općinskog vijeća i dr.

Karta područja oko Zadra i Šibenik nakon što su Mlečani oslobodili od Turaka pojedina mjesta 1646. i 1647.

Gradivo ovoga arhivskog fonda sadrži zapise o poslovanju poduzeća, posebno financijskom, zatim o otkupu i prodaji morskih proizvoda neposredno nakon Drugoga svjetskog rata. Među spisima se nalazi i: popis ribara na području Narodnog odbora kotara Zadar koji su prodavali ribu ovom poduzeću u razdoblju od 1. siječnja do 31. kolovoza 1953.; statistički podaci o otkupu ribe u 1949. god.; ugovori o izvozu svježe morske ribe u Trst; potvrde o prijemu ribe. Dio spisa odnosi se na različite pravne akte kao što su „Upute o načinu prelaska granice u jugoslavensku zonu S.T.T.“ koje je izdao Sekreterijat za personalnu službu Vlade NRH; Uputstva za organizaciju privredno-računskog sektora u državnim privrednim poduzećima, riblja industrija – opskrba ribom. Poneki dokument sadržajno se odnosi i na nacionalizaciju brodova privatnih vlasnika.

Gradivo ovoga fonda sadrži podatke o povijesti više mjesta na Dugom otoku. Osim toga značajno je i za istraživače kolonatskih odnosa koji su na zadarskom otočju trajali od srednjeg vijeka do 20 st. Veći dio dokumenata odnosi se na plemićku obitelj Fondra Ferra, koja se iz Italije doselila u Dalmaciju u XVII. st. Iz padovanskoga ogranka te obitelji u Dalmaciju je došao Ferdinando, sin bilježnika Lorenza. Ferdinando je bio sin bilježnika Lorenza. Njegov sin Antonio imao je posjede u okolici Šibenika te na otocima Murteru, Prviću, Zlarinu i otočiću Orutu (Zamjan). Lorenzo Fondra rođen u Šibeniku 1644, a umro u Zadru 1709. godine. Bio je pisac i pravnik, napisao je povijest rake Sv.Šimuna u Zadru. Bio je zastupnik franjevačke Provincije sv. Jeronima, a potom i Provincije Bosne Srebrene. Godine 1687. izabran je za fiskalnog zastupnika grada Zadra i Zadarske nadbiskupije. Ima dokumenata što se odnose na posjede i prihode drugih značajnih plemićkih obitelji Zadra i Šibenika koji su imali otočni posjed. To su evidencije prihoda, presude zadarskih knezova po žalbama i sporovima kolona i vlasnika oko granica posjeda, dominikale, regalija, prava na sječu drva i ispašu stoke. Najstariji dokument datiran je 20. siječnja 1333. godine, a odnosi se na diobu terena u Salima između braće Nikole i Zoila Soppe. U cijelom fondu koji je organiziran u sveščićima samo jedan sveščić (10) sadrži korespondenciju i dokumente don Ante Vidučića. Od ostatka gradiva izdvajaju se dokumenti u sveščiću 7 koji sadrže opsežnu dokumentaciju imovinsko pravnog spora Giacoma Mascaglie s Lucijom i Gemom Aldighetis iz Verone za koju nije pronađena poveznica s ljudima i krajem na koje se odnosi ostatak gradiva.

Kazališta u Dalmaciji u 18. i 19. stoljeću pretežno su bila u privatnom vlasništvu, ali je nadzor nad njihovim radom vrlo pomno obavljala država i to putem Upraviteljstva policije i Financijskog odvjetništa. Na čelu tog organiziranog nadzora nad radom kazališta bila je Vlada, odnosno u drugoj polovici 19. stoljeća Namjesništvo za Dalmaciju. Spisi ove serije nastali su obavljanjem toga nadzora. Sadržajno spisi čini dopisivanje vlasnika i upravitelja kazališta sa Namjesništvom i obratno te dopisivanje Namjesništva sa Direkcijom policije ili Financijskim odvjetništvom vezano uz kazališta. Iz spisa se vidi kako je država morala biti obavještavana o repertoaru, izboru kazališnih trupa i glumaca, financijskom poslovanju, o sigurnosti, kazališnoj i scenskoj opremi, zaposlenicima, rasporedu loža, partnerskim i kupoprodajnim ugovorima koje su sklapali vlasnici kazališta. Spisi sadrže podatke o kazališnim kućama iz cijele Dalmacije: Splita, Dubrovnika, Hvara, Šibenika i Zadra i nezaobilazan su izvor za istraživače povijesti kazališta, društvene i kulturne povijesti Dalmacije u 19. stoljeću. Ova serija, međutim, ne sadrži sve gradivo koje se odnosi na kazališta, te je za cjelovitu informaciju potrebno pregledati i spise fonda HR-DAZD-88 Vlade/Namjesništva za Dalmaciju, a za Zadar arhivske fondove o Plemićkom kazalištu i o Kazalištu Verdi.

Opća karta koja prikazuje područje Zadra i Šibenika