Rezultati pretrage

Gradivo sadrži osobne dokumente (putovnice, svjedodžbe, domovnicu, preporuke, fakultetske potvrde i diplomatske jamstvene dokumente i dr.); rukopisne radove, članke, tekstove govora i predavanja te razne bilješke B. Radice (uglavnom o vanjskopolitičkim prilikama u međuratnoj Jugoslaviji te o hrvatskoj poslijeratnoj povijesti, iseljenicima, istaknutim ličnostima i dr.) i dnevničke zapise; materijale korištene pri pisanju radova (kopije dokumenata i publikacija i dr.); privatnu i službenu korespondenciju; rukopise i tiskane radove drugih autora; razne tiskovine (novine, časopise, novinske isječke i članke); materijale The International League for Human Rights (korespondencija, bilteni, memorandumi, materijali s kongresa), Hrvatskoga narodnog vijeća; fotografije i zvučne zapise. Također je zastupljeno i gradivo koje se odnosi na Radičinu novinarsko-diplomatsku djelatnost u novinskim agencijama, tiskovnim uredima, veleposlanstvima i vladi Kraljevine Jugoslavije; njegovo djelovanje u uredima, na projektima, u centrima vlade SAD i svjedočenja pred odborima i pododborima Senata SAD; njegovu nastavnu djelatnost na Sveučilištu Farleigh Dickinson u New Jerseyju; znanstveno-istraživačke teme kojima se bavio (među ostalim. Bruno Bušić, Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga jezika, Domovinski rat, Jugoslavija prije i tijekom Drugoga svjetskog rata, FNRJ/SFRJ i Josip Broz Tito, Milovan Đilas, Vladko Maček, Zvonko i Julienne Bušić - otmica američkog zrakoplova u rujnu 1976. i dr.). Dio gradiva fonda odnosi se na Radičino sudjelovanje na znanstvenim skupovima i radijskim emisijama; nagrade i priznanja; hemeroteku o Radici; njegovu smrt te druge članove njegove obitelji (supruga Nina rođ. Ferrero, kći Bosiljka, sin Leo, majka Pavica, otac Lovro, punac i punica Guglielmo Ferrero i Gina rođ. Lomboso i dr.).

Najveći dio fonda čine pisma koja je primio Henry Bombelles te pisma koja je Louis Bombelles dobio od oca Marca Marie. Uz njihovu korespondenciju sačuvana je i korespondencija Angélique Charlotte de Mackau, Adelaide Brunn, Sophie Fraser i Marka Bombellesa. Iza Henryja su osim pisama ostali još njegovi dnevnici s putovanja i sa zapisima iz svakodnevnoga života, računi i troškovnici putovanja. Posebnu vrijednost imaju Henryjeva pisma koja je primao od diplomata iz cijele Europe i u kojima se opisuje politička i društvena situacija u Portugalu i Sankt Peterburgu u razdoblju od 1820. do 1830. Nažalost, u fondu se ne nalazi nijedan dokument nastao njihovim djelovanjem u Hrvatskoj.

Gradivo fonda nastalo je djelovanjem Pelješkog pomorskog društva u razdoblju od 1864. do 1892. godine. Iako većinu spisa čine dokumenti vezani uz brodove Društva, njih 33, u fondu se nalaze i dokumenti drugog sadržaja. Spise Upravnog vijeća i Nadzornog odbora društva sačinjavaju pozivi na sjednice, dnevni red i punomoći članova Uprave, a jedan dio dokumenata odnosi se i na dioničare i dionice, kao i na likvidaciju društva. Molbe i brzojavi, kao i prijepisne knjige istih, sačuvani su u zasebnoj seriji. Spisi vezani uz brodove, također organizirani po serijama, sastoje se od podataka o računima za razna dobra i usluge, potvrda o lučkim pristojbama, korespondenciji i uputama kapetana, korespondenciji agenata, ali i narudžbi brodova u Trstu. Zanimljivi su spisi vezani uz sudske postupke i sporove koje je Društvo vodilo uslijed neke nezgode ili čak isplate plaća posadi. Sadržaj spisa pruža dobar uvid ne samo u rad Društva, već i u sveopće prilike tog razdoblja na Pelješcu. Iako se većina spisa odnosi baš na same brodove, kroz popratnu korespondenciju i razne pravilnike i propise možemo steći ukupnu sliku nastanka, razvoja, ali i propasti Pelješkog pomorskog društva. S obzirom da su mnogi brodograditelji bili s Korčule, ovaj fond značajan je i za povijest brodogradnje na Korčuli, gdje je i dan danas prisutna.