Rezultati pretrage

Fond obuhvaća carinske deklaracije, očitovanja i specifikacije vrijednosti robe i troškova izvoza i uvoza sa naplatom poreza, a sačuvane su i molbe za produljenje roka naplate uvoznih dozvola, razna uvozna očitovanja za robu (npr. za vunu, električne aparate, strojeve, rotacioni papir, rude, kaučuk, muzičke instrumente), zaključni protokoli nastali kod predaje dužnosti upravnika odsjeka, popisi inventara carinarnica, popisi robnog prihoda, naplate duga i carinska rješenja. Većinu gradiva čine različite knjige. Pored uredskih knjiga to su još kontrolnici deklaracija, očevidnici očitovanja (uvoznih, provoznih, izvoznih), te knjiga blagajne. Dio registraturnih knjiga se odnosi na Carinski odjeljak u Karlovcu, od kojega nema sačuvanih spisa.

Osobni dokumenti Ive Politea kao npr. svjedodžbe, razne potvrde, imenovanja, dekreti, razni dokumenti vezani uz obavljanje vojne obveze, čestitke, fotografije, izrazi sućuti supruzi Danici nakon njegove smrti.

U fondu je sadržano gradivo koje je neposredno povezano s osobom Stjepana Radića: dosta cjeloviti sudski spisi iz razdoblja 1919-1924, fragmentarna imovinska dokumentacija, dnevnici iz vremena Radićeva boravka u inozemstvu, brojne fotografije, koncepti njegovih članaka i pjesama, bilješke i bogata korespondencija. Fond sadrži i gradivo koje se odnosi na Mariju Radić (osobni dokumenti, fotografije i brojna korespondencija), koncepte članaka Antuna Radića i njegovu korespondenciju, korespondenciju Ivana i Milice Radić, dokumentaciju koja se odnosi na Pavla Radića (fotografije i pisma), zapisnike sjednica Hrvatskog narodnog zastupstva 1921-1923, memorandum Zastupstva upućen regentu Aleksandru 1921. godine, korespondenciju poslaničkih klubova HSS i saborskog kluba hrvatske opozicije, dokumentaciju Hrvatske pučke seljačke tiskare, prepisku Hrvatskog seljačkog doma, dokumentaciju HPSS/HRSS/HSS (stranački program, zapisnici, izvještaji, evidencije, popisi, izjave, nepouzdanice, korespondencija, fotografije i drugo), prepisku Hrvatskog seljačkog akademskog kluba, fotografije zborova Hrvatske seljačke zaštite, dokumentaciju Hrvatskog seljačkog prosvjetnog i dobrotvornog društva u Torčecu, pisma i brzojave upućene Narodnom valu 1928. godine, gradivo Seljačko-demokratske koalicije (korespondenciju predsjedništva SDK, poslaničkih klubova i Svetozara Pribičevića), mjenice i korespondenciju Slavenske knjižare, dokumentaciju Slobodnog doma (spisi, rukopisi poslane radi objave, evidencije, popisi pretplatnika, korespondencija), fragmentarne sudske spise (Nadodvjetništva), brojne primjerke novina i novinskih izrezaka te brošure, časopise, letke, proglase i druge tiskovine.

Sačuvana je dokumentacija o poslovanju Naklade u kojoj se mogu naći urudžbeni zapisnici te spisi proizašli iz njenog poslovanja, kao i dokumentacija o radu poduzeća u užem smislu, izvještaji i rukopisi te financijsko-računovodstvena dokumentacija. Sačuvan je i velik broj tematski kategoriziranih novinskih izrezaka koji su pripadali izvještajnoj službi „Europa“.

Fond obuhvaća tjedna i dopunska izvješća, te izvanredna izvješća, povodom važnih događaja ili izjava poslanika, upućena ministru ili Ministarstvu vanjskih poslova NDH. Sadrže podatke o diplomatskim aktivnostima Poslanstva, o unutarnje i vanjskopolitičkoj situaciji, o vojnim zbivanjima na svjetskim ratištima. U spisima se nalazi i nekoliko brzojava te jedno pismo.

Sadrži korespondenciju s Ministarstvom vanjskih poslova NDH: konzularne predmete te politička i vojna izvješća, među kojima i politička izvješća slana samom Poglavniku, korespondenciju s bugarskim Ministarstvom vanjskih poslova i diplomatske note, zapise o susretima s diplomatskim predstavnicima drugih zemalja (Njemačke, Rumunjske, Japana, Slovačke itd.) u Bugarskoj, državnim dužnosnicima i drugim osobama iz bugarskog javnog i političkog života, strojopisni rukopis Prikaz današnje Bugarske u dva dijela (a sačuvan je duplikat), nastao na temelju saznanja o osobama iz javnog života Bugarske i poznavanja bugarske povijesti. Gradivo sadrži i korespondenciju s Biskupskim ordinarijatom u Skopju.

Zbirka obuhvaća uglavnom dionice, založnice i pripadajuće kupone hrvatskih novčarskih zavoda, dioničkih društava i zadruga iz razdoblja 1846-1944. godine, ali i druge. Od hrvatskih zavoda obuhvaćeni su: Prva Hrvatska štedionica, Hrvatska dionička vjeresijska banka u Zagrebu, Dalmatinska banka d.d. u Zagrebu, Narodna banka Kordun d.d. u Slunju, Banka za trgovinu, obrt i industriju d.d. u Zagrebu, Hrvatsko-slavonska zemaljska hipotekarna banka u Zagrebu, Hrvatska zemaljska banka d.d. u Zagrebu, Jugoslavenska banka d.d. u Zagrebu, Hrvatska banka za promet nekretninama d.d., Banka i štedionica za Primorje u Sušaku, Narodna banka d.d. Zagreb, Hrvatska gospodarska banka d.d. u Zagrebu, Hrvatska poljodjelska banka d.d. u Zagrebu, Slavonska agrarna štedionica d. d. Osijek, Hrvatska banka d.d. u Zagrebu, Središnja privredna i zadružna banka d.d.d u Zagrebu, Zagrebačka banka d.d. u Zagrebu, Dobrovoljačka banka d.d. u Zagrebu, Međunarodna banka d.d. u Zagrebu, itd. Od dioničkih društava i zadruga zbirka sadrži dionice sljedećih: Zagrebačka dioničarska pivovara i tvornica slada, Zagreb; Gospodarska tvornica mesnate robe i masti dioničarskog društva u Zagrebu, Prva hrvatska tvornica stearina, svijeća i sapuna d.d., Ogulin-Lika d.d. za industriju drva, "Hortus" Prva hrvatska tvornica konzerva d.d. Zagreb, Narodna šumska industrija d.d. Zagreb, "ISIS" dioničarsko društvo za industriju i promet droga i kemikalija, Zagreb, Zagorska šumska industrija d.d., Kemička tvornica d.d. u Osijeku, Titanit d.d. za kemičku industriju, Zagreb, "Slavia" dioničarsko društvo za industriju drva, Industrija žeste dioničko društvo u Zagrebu; Dioničarsko društvo za eksploataciju drva d.d., "UNION" paromlinsko dioničarsko društvo u Osijeku, Narodna šumska industrija d.d. u Zagrebu, Jugoslavensko petrolejsko d.d. u Zagrebu, Osječka ljevaonica željeza i tvornica strojeva d.d., Prvo hrvatsko slavonsko dioničko društvo za industriju šećera u Osijeku, itd. Zbirka sadrži i manji broj dionica novčarskih zavoda ili dioničkih društava s područja bivše Jugoslavije iz razdoblja do 1946. godine, stare mađarske dionice različite provenijencije iz razdoblja 1870-1919, austrijske dionice 1864-1922 i dionice drugih zemalja: Srbije, Poljske, Rusije, Bugarske, Belgijskog Konga, iz razdoblja 1881-1939. godine.

Serija sadrži nekoliko rukopisnih i tiskanih etnoloških karata (s prikazima rasprostranjenosti nekih običaja u Poljskoj, brananja (usitnjavanja) zemljišta u Austriji, rasprostranjenja božićnog drvca u Njemačkoj, uporabe rala u Bugarskoj te uporabe žira u prehrani stanovništva na balkanskom području).

Gradivo fonda sadrži dokumente vezane za službovanje (imenovanja, namještenja i dr.) te materijale vezane za Gavazzijev pedagoški i znanstveni rad na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u koje spadaju predavanja; studentski radovi; materijali sa studija: stručni i znanstveni članci Gavazzija i drugih autora; fotografije uglavnom etnološke tematike te opsežna korespondencija s velikim brojem domaćih i inozemnih stručnjaka i ustanova.

Autograf skladbe za muški zbor. Podatak o autoru teksta ("rieči napisao Theodor Živkov VII. gymn.") upisan naknadno. Partitura, 15 str.

U seriji se čuvaju pisma Politea Anki Tkalčić, učiteljici iz Hreljina u kojima piše o smrti oca Dinka, putu u Dalmaciju, nekim rukopisima svog oca, o studijaam u Grazu, gubitku stipendije radi štrajka na sveučilištu i sl. U korespondenciji se nalaze pisma Gabrijela Jurkića, akademskog slikara iz Sarajeva, Milana Begovića i dr.

Serija sadrži iznimno opsežnu službenu (jer privatnih pisama uopće nema) korespondenciju M. Gavazzija s brojnim domaćim i inozemnim etnolozima, kulturnim antropolozima i stručnjacima iz drugih područja, kao i dopisivanje s domaćim i inozemnim znanstvenim i obrazovnim ustanovama i izdavačkim kućama. Dopisivanje s nekolicinom korespondenata trajalo je iznimno dugo. Najduži je vremenski opseg imalo dopisivanje sa slovenskim etnologom Vilkom Novakom (56 godina, od 1935. do 1991), a puno ne zaostaje niti dopisivanje s kulturnim povjesničarom Vladimirom Tkalčićem (49 godina, od 1921. do 1970). Korespondencija s V. Novakom je i najbrojnija (478 pisama), a od ostalih treba spomenuti dopisivanje s etnolozima Milenkom S. Filipovićem (383 pisma), Nikom Kuretom (269 pisama), Kazimierzom Moszynskim (245 pisama), Leopoldom Kretzenbacherom (239 pisama) i Borisom Orelom (194 pisma). Pored primljenih dopisa, Gavazzi je sačuvao i koncepte vlastitih odgovora na ista, pa se može reći da se radi o gotovo potpunoj korespondenciji stvaratelja fonda. Korespondencija broji oko 11900 pisama i koncepata Gavazzijevih odgovora te veći broj različitih priloga koji su dio korespondencije. Sačuvani su dopisi ukupno 1369 korespondenata.

Dr. Ivo Politeo bio je jedan od najeminentnijih predstavnika jugoslavenske advokature, poznati publicist, pravni pisac i javni radnik. Gradivo je grupirano u serije od kojih najveća, Djelatnost advokatske kancelarije, uključuje predmete složene abecednim redom prema prvom nositelju predmeta, osobi zastupanoj od odvjetnika Politea. Dio gradiva fonda odnosi se na društvenu djelatnost dr. Politea (dokumenti o djelatnosti Politea u Pravničkom društvu, o radu Politea u Stalnom odboru Kongresa pravnika Kraljevine Jugoslavije, o suradnji Politea u Priremnom odboru I. sveslavenskog kongresa pravnika u Bratislavi, o djelovanju Politea u Društvu odvjetnika, o djelovanju Politea u Advokatskoj komori, spisi o suradnji u Savezu advokatskih komora Jugoslavije, rspisi o radu Politea u Međunarodnoj uniji advokata, o djelovanju Politea u Savezu bankovnih činovnika, o djelatnosti Politea u Društvu hrvatskih književnika, o aktivnosti u Društvu bivših đaka čehoslovačkih škola, predavanja u svojstvu honorarnog nastavnika na Pravnom fakultetu u Zagrebu, nacrti Zakona, objašnjenja zakonskih propisa i stručna mišljenja dr. Politea, spisi o radu na knjizi "Sa braniteljske govornice", spisi o radu na člancima za Hrvatsku enciklopediju, koncepti i štampani članci Politea, kao i drugo gradivo iz društvene djelatnosti dr. Politea). Ostale cjeline fonda čine spisi vezani uz političku djelatnost dr. Politea (spisi o sudjelovanju na Mirovnoj konferenciji u Parizu, gradivo o djelovanju Politea u Narodno-socijalističkoj stranci, gradivo iz Zastupstva grada Zagreba, drugo gradivo iz političke djelatnosti). Manje cjeline u fondu su korespondencija, stampata i personalije.

Fond sadržava: dokumentaciju VIII. kongresa Saveza, statut, zapisnike, rezoluciju, popise sudionika, obavijesti, zapisnike sa sjednica Izvršnog i Nadzornog odbora, bilješke sa sastanaka, izvještaje, popise članova te dokumentaciju sa savjetovanja u Banja Luci i raznu korespondenciju.

Seriju čine: izresci iz novina 1911-1956 (najveći dio sadržava članke s tumačenjima različitih zakona, stariji izresci uglavnom su iz radničkih novina, tu su i brojevi "Borbe" s člancima o "Obznani" i procesima protiv komunista, većina je izrezaka iz 1945., a uglavnom se odnose na nove zakonske propise narodne vlasti, oduzimanju imovine, o položaju sudaca u novoj Jugoslaviji, o radu narodne skupštine, o mjerama novih vlasti za pravilno snabdijevanje i raspodjelu) te knjige i brošure 1914-1956.