Rezultati pretrage

Gradivo iz ostavštine Branka Horvata većinom je vezano uz njegov višegodišnji autorski, uređivački, politički i recenzentski rad, kao i za njegovu sveučilišnu i znanstvenu djelatnost na području ekonomije te radnu aktivnost u raznim institucijama i tijelima. Manja količina ostavštine obuhvaća njegovu osobnu dokumentaciju (iskaznice, mirovinska i sudska dokumentacija, dokumentacija o smrti i dr.); dnevničke zapise i gradivo vezano uz njegovo osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje (đačke knjižice, svjedodžbe, indeksi, diplome, rukopisi disertacija, bilješke i sl.). Sastavni dio ovog fonda također čini i poveća količina poslovne i manjim dijelom privatne korespondencije B. H. Budući da je B. H. tijekom svog radnog vijeka bio aktivan u brojnim institucijama, tijelima, udrugama, zakladama i odborima, fond sadrži znatnu količinu gradiva s tim u vezi. Ovdje se posebno ističe cjelina koja se odnosi na rad B. H. u Jugoslavenskom institutu za ekonomska istraživanja (kasnijem Institutu ekonomskih nauka) u Beogradu, a koja obuhvaća i rad u raznim ocjenjivačkim komisijama, posebice za izbor u viša znanstvena znanja. Gradivo koje se odnosi na djelatnost B. H. kao sveučilišnog profesora, napose na Fakultetu za vanjsku trgovinu/od 1982. Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, sastoji se prvenstveno od dokumentacije vezane uz zaposlenje, disciplinske postupke i umirovljenje, kao i materijala vezanih uz djelatnost u Odjelu za političku ekonomiju (službene korespondencije; zapisnika, izvještaja, bilježaka za predavanja; ispitnih pitanja). Ovdje se nalaze i komisijske ocjene magistarskih radova i doktorskih disertacija, a treba spomenuti i preporuke pisane studentima i suradnicima, kao i materijale koji se odnose na dugogodišnje nerealizirano nastojanje B. H. da osnuje postdiplomski centar izvrsnosti iz ekonomije. Znanstveno-nastavni rad B. H. na drugim visokoškolskim ustanovama u zemlji i inozemstvu obuhvaća službenu korespondenciju; nastavne planove i programe; izvještaje; ispitna pitanja i sl. Politički rad najvećim dijelom obuhvaća gradivo koje se odnosi na dugogodišnje članstvo B. H. u Komunističkoj partiji Jugoslavije/Savezu komunista Jugoslavije i njegovom hrvatskom sljedniku Savezu komunista Hrvatske-Stranke demokratskih promjena, kao i na djelatnost oko osnivanja i djelovanja u Udruženju za jugoslavensku demokratsku inicijativu i u Socijaldemokratskoj uniji. Dio gradiva odnosi se i na njegov angažman u osnivanju i radu Društva 'Josip Broz Tito' iz Zagreba. Autorski rad B. H. u prvom redu obuhvaća gradivo koje se tiče njegovih knjiga u zemlji i inozemstvu, suradnje u časopisima i novinama, zbornicima, leksikografskim izdanjima, kao i predgovora i manje količine bilješki. To su uglavnom rukopisi tih radova, kao i popratni materijali vezani uz njih (dopisi, ugovori, recenzije i sl). Ovdje se nalaze i najvjerojatnije neobjavljeni tekstovi i koncepti. Uređivački rad obuhvaća gradivo vezano uz stručne časopise, zbornike i enciklopedije koje je tijekom godina osnivao i/ili uređivao. Posebno se ističe cjelina koja se odnosi na časopis Ekonomska analiza. Recenzentski rad B. H. obuhvaća recenzije koje je pisao za razne, uglavnom ekonomske, rukopise. Ekonomsko-savjetodavni rad odnosi se na savjetodavnu djelatnost u Saveznom izvršnom vijeću SFRJ i pri vladi Perua, a većinom obuhvaća korespondenciju i tekstove. Jedan od segmenata njegovog znanstvenog rada bilo je sudjelovanje u više znanstvenih projekata, pa se taj dio ostavštine sastoji od dopisa; tekstova i drugih materijala s tim u vezi. Od ostalih cjelina ističe se Jugoslavenski naučni seminar za ekonomsku teoriju (JUNASET) i interdisciplinarna studijska grupa Čovjek i sistem. U svojoj znanstvenoj djelatnosti B. H. sudjelovao je u radu velikog broja znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu, pa jednu cjelinu fonda sačinjavaju programi; pozivi; okružnice i dopisi s tim u vezi, kao i tekstovi izlaganja B. H. na nekima od tih skupova. Tijekom godina je sudjelovao i na raznim raspravama, tribinama, predavanjima i razgovorima, tako da gradivo sadrži plakate; korespondenciju; pozive i tekstove s tim u vezi. Sačuvane su i nagrade i priznanja dodijeljene tijekom godina B. H. u zemlji i inozemstvu, pri čemu se ističe kandidatura za Nobelovu nagradu iz ekonomije 1983. B. H. je tijekom godina dao i brojne intervjue u domaćem i stranom tisku, u kojem je i često reagirao na razne napise, pa se dio fonda sastoji od ovakvog hemerotečnog gradiva. Treba spomenuti i biobibliografije koje je B. H. pisao tijekom godina, kao i njegove biografske bilješke. Sačuvana je i manja količina fotografija B. H. Manji dio fonda čini gradivo koje se odnosi na bliže članove obitelji B. H. Količinski se ističe cjelina koje se odnosi na njegovog oca, kirurga Artura Horvata, a koja između ostalog obuhvaća njegova sjećanja o sudjelovanju u Narodnooslobodilačkoj borbi i novinske članke, kao i cjelina koja se tiče djeda po majci, Antuna Stöhra, skladatelja, koja se sastoji od glazbenih programa; libreta; novinskih članaka; korespondencije i dr.

Na razglednicama su prikazani motivi iz raznih mjesta diljem Hrvatske, susjednih zemalja i cijeloga svijeta. Zbirka je organizirana u dvije serije. Serija Hrvatska okuplja razglednice s motivima hrvatskih mjesta i prirodnih znamenitosti, a u seriji Strane zemlje nalaze se razglednice nastale u raznim državama svijeta.

Fond je nastao djelatnošću uprave i dioničara tvornice «Mustad» d. d. Karlovac u dijelu poslovodstva, knjigovodstva-računovodstva kao i rukovodstva ovim proizvodnim poduzećem. Fond sadrži normativne akte, izvješća o poslovanju, zapisnike skupština dioničara, dokumentaciju o nekretninama tvornice, investicijama, odnosima sa nadležnim vlastima, knjigovodstvenu dokumentaciju, personalnu dokumentaciju kao i brojnu poslovnu korespondenciju.

Fond gotovo u potpunosti sadržava primljenu, a manjim dijelom i poslanu korespondenciju Žarka Dolinara s raznim osobama. Količinski značajniji korespondenti su Dolinarova supruga Medika (10 pisama) i Ferdo Mišković (11 pisama, 5 dopisnica i 1 čestitka). U fondu se također nalaze tri obavijesti o vjenčanjima; dopis kojeg je Stanko Rebolj, tajnik Stolnoteniskog saveza Slovenije, uputio dekanatu Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, u svrhu opravdavanja izostanka Ž. Dolinara; rješenje Povjereništva za stambene poslove II. RNO Medveščak u Zagrebu kojim se Jaroslavu Sakaču oduzima dio stana u korist Ruže Balkovski; brzojav kojeg je izvjesni Kuhar uputio Peri Vasiljeviću i dopisnica koju je Predrag Borocki uputio Faniki Dolinar.

Sačuvana je dokumentacija o poslovanju Naklade u kojoj se mogu naći urudžbeni zapisnici te spisi proizašli iz njenog poslovanja, kao i dokumentacija o radu poduzeća u užem smislu, izvještaji i rukopisi te financijsko-računovodstvena dokumentacija. Sačuvan je i velik broj tematski kategoriziranih novinskih izrezaka koji su pripadali izvještajnoj službi „Europa“.

Sadrži politička i opća izvješća s podacima o diplomatskim aktivnostima Poslanstva, unutarnje i vanjskopolitičkoj situaciji i zbivanjima na svjetskim ratištima, gospodarska izvješća s podacima o gospodarskim prilikama i kretanjima u Finskoj i Švedskoj, polumjesečna izvješća o švedskom i finskom tisku, izreske iz novina.

Gradivo iz ostavštine Andrije Štampara najvećim je dijelom vezano uz njegov dugogodišnji rad na području poboljšanja javnog zdravstva i higijene u domovini i u svijetu. Fond u najvećoj mjeri sadržava tri vrste gradiva: korespondenciju, dnevnike i fotografije. Razmjerno su dobro sačuvani Štamparovi osobni dokumenti (iskaznice, putovnica, uvjerenja, potvrde, vojna i mirovinska dokumentacija i dr.) te gradivo u vezi njegove smrti (nekrolozi, novinski članci, govori i dr.). Od manjih cjelina prevladavaju one koje se odnose na njegovo školovanje (svjedodžbe, prijepisi diplome i dr.); liječničku karijeru 1912-1918. (prijepisi dekreta, službena korespondencija, obavijesti, izvješća i dr.); javnozdravstveno službovanje u Kraljevini SHS/Jugoslaviji, Banovini Hrvatskoj i Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji (službena korespondencija, prijepisi dekreta, novinski članci i dr.); članstvo u akademijama (diplome, odluke i dr.) i hemeroteka (novinski članci u kojima se spominje Štamparov rad na poboljšanju javnog zdravstva, njegovi intervju i izjave, obljetnice rada, karikature i dr.), a sačuvana je i manja količina Štamparovih bilješki o zdravstvenoj zaštiti majčinstva i male djece, kao i nekim drugim temama. Štamparovi dnevnički zapisi o međunarodnom javnozdravstvenom angažmanu tijekom 1930-ih donose njegove dojmove s putovanja po Europi, Rusiji, SAD i Kini. Ovaj je segment Štamparove djelatnosti dodatno upotpunjen novinskim člancima iz stranog tiska, te tekstovima i izvještajima Štampara i drugih osoba. U manjoj je mjeri sačuvana i cjelina gradiva koja se odnosi na Štamparovu sveučilišnu profesorsku karijeru, prvenstveno kao predavača socijalne higijene i medicine na medicinskim fakultetima u Zagrebu i Beogradu (službena korespondencija, dekreti, planovi i programi i dr.) te dekana Medicinskog fakulteta u Zagrebu i rektora zagrebačkog sveučilišta, a treba spomenuti i brojna predavanja iz socijalne medicine i higijene koja je Štampar tijekom 1930-ih održavao u zemlji i inozemstvu. Potonja cjelina gradiva sadržajno obuhvaća novinske članke; pozivnice; plakate; službenu korespondenciju i dr. Štamparovo djelovanje i ključna uloga pri osnivanju Svjetske zdravstvene organizacije dokumentirano je kroz sačuvane zapisnike; bilješke i novinske članke. Štamparov autorski rad prvenstveno obuhvaća gradivo koje se tiče njegovih objavljenih knjiga i suradnje u novinama i časopisima. Tu su sačuvani tiskani primjerci knjiga i autorskih članaka, kao i koncepti dva vjerojatno neobjavljena teksta. Drugu veću cjelinu gradiva u fondu čini Štamparova korespondencija, većinom poslovna, u vremenskom rasponu 1907/1947. Manji dio korespondencije čini njegova prepiska sa članovima obitelji, prvenstveno drugom suprugom Desankom. Štamparov je pionirski rad na području socijalne medicine još za njegovog života honoriran brojnim nagradama i priznanjima, od kojih su neka sačuvana i u fondu (odluke, potvrde, diplome, hemeroteka i dr.). U istoj su seriji sačuvani i materijali (knjige, govori, izvješća i dr.) drugih autora u kojima se spominje Štampar, knjige i separati u kojima su mu autori napisali posvetu, kao i pjesme u stihovima koje su drugi spjevali njemu u čast. Treća značajna cjelina gradiva su fotografije (pozitivi). Među najstarijima su one Štamparova oca Ambroza na tečaju učiteljske škole u Petrinji iz 1880. te A. Štampara kao dječaka sa starijim sestrama. U manjoj su mjeri zastupljene privatne fotografije, a neusporedivo su brojnije fotografije s putovanja po svijetu, Škole narodnoga zdravlja u Zagrebu, konferencije Svjetske zdravstvene organizacije i drugih stručnih skupova, fotografije u vezi poboljšanja životnih uvjeta na selu, A. Štampara s raznim osobama i nekoliko fotografija raznih osoba s njihovom posvetom Štamparu. Manja količina sačuvanoga gradiva odnosi se na Štamparovu drugu suprugu Desanku Ristović-Štampar i obuhvaća njen prijepis fakultetske diplome; dekrete o službovanju u Školskoj poliklinici u Zagrebu; molbu za odlazak u mirovinu te 13 komada korespondencije.