Rezultati pretrage

Knjige: - glavni ili bilježnički upisnici - imenska kazala stranaka upisanih u upisnike - imenska kazala oporučitelja U Fondu se u skladu s djelovanjem bilježnika Druge austrijske i Talijanske uprave nalaze sljedeće isprave: – kupoprodajne ugovore (contratto di compravendita), – darovanja za vrijeme života i nakon smrti darovatelja (donazione inter vivos, donatione in casus morti), – bračnih ugovora (patti nuziali, contratti di nozze), – ugovora o mirazu (patti dottali), – ugovore o zamjeni dobara (contratti di permutatio), – potvrde o dugovanju, – priznanice o podmirenju potraživanja (quietanza, quietazione), – ugovore o zaduživanju (debitoriali), – ugovore o punomoći (procure), – ugovore o skrbništvu (contratti di tuttelle), – hipotekarni ugovori (ipoteca, mutuo di ipoteca), – ugovore o ustupanju potraživanja – cesiji (cessio), – prijepise isprava, – ugovore o odricanju od potraživanja (atti di renunzia), – ugovore o iznajmljivanju (affitanze), – sastavljanje i objavljivanje oporuka (testamenti, codicili, publicazione), – ovjere, potvrde i svjedodžbe o: a) ispravnosti potpisa (legalizazione di firme), b) datumu i vremenu predočenja isprave (certificati sul tempo della presentazione di documenti), c) ispravnosti prijepisa i izvoda iz sastavljenih akata (vidimazione di copie), d) ispravnosti prijevoda (autenticazione di traduzioni), e) potvrde o životu (certificati di vita), f) prosvjedima mjenica (protesti per cambiali), g) objavi odluka (notificazione delle dichiarazioni).

Gradivo ovog fonda čine akti među živima (protokoli, minutariji, isprave i izvansudski spisi) te oporuke. Fond sadrži sveukupno gradivo od 90 različitih stvaratelja (bilježnika), međutim u trezoru Državnog arhiva u Pazinu smještene su knjige petorice bilježnika i nekoliko svezaka neidentificiranih bilježnika, koje su poslane na restauraciju u Hrvatski Državni Arhiv u Zagreb 2008. i 2009. godine, ali su zbog dotrajalosti proglašene trajno nedostupne. Popisi tih knjiga nalaze se u dosjeu fonda HR-DAPA-6 Bilježnici Labina i Plomina pri INDOK-u Državnog Arhiva u Pazinu. Popis tih knjiga i svezaka je slijedeći: 1. Notarska knjiga br. 33: Notar Bernardin Buretto. Isprave, 1683-1687. 2. Notarska knjiga br. 73: Notar Lodovico Dragogna. Minutarij, 1655-1669 i Isprave, 1651/1689. 3. Notarska knjiga br. 74: Notar Lodovico Dragogna. Minutarij, 1647-1648. 4. Notarska knjiga br. 75: Notar Giovanni Dragogna. Minutarij, 1695-1716. 5. Notarska knjiga br. 76: Notar Gasparo Dragogna. Isprave, 1685-1715. 6. Notarska knjiga nepoznatog notara; 1725-1732. 7. Notarska knjiga br. 660; 1747. 8. Notarska knjiga nepoznatog notara; 1791-1800. 9. Notarska knjiga nepoznatog notara; 1796-1797. 10. Notarska knjiga nepoznatog notara br. 661; 1799. 11. Notarska knjiga nepoznatog notara br. 662; 1800. 12. Notarska knjiga nepoznatog notara; 1801. 13. Notarska knjiga nepoznatog notara; 1803. 14. Notarska knjiga br. 665: Notar Giacomo Diminich; s.a. 15. Notarska knjiga br. 667: Notar Giacomo Diminich (?), 1812. 16. Notarska knjiga nepoznatog notara br. 668; s.a. 17. Notarska knjiga nepoznatog notara (7 slijepljenih svezaka); s.a. Konkretnije, u ovom fondu nalazimo: 1. kupoprodajne ugovore (contratti di compravendita), 2. darovnice za života i darovnice nakon smrti (donatione inter vivos, donatione in casus morti), 3. bračne ugovore (contratti nuziali), 4. potvrde o dugovanju, 5. ugovore o mirazu (patti dottali), 6. ugovore o posudbi (atti notariali debitoriali), 7. ugovore o ustupanju (atti di cessione), 8. ugovore o zamjeni dobara (atti di permutatio), 9. ugovore o zaduživanju (atti debitoriali), 10. ugovore o punomoći (procure), 11. ugovore o skrbništvu (contatti di tuttelle), 12. ugovore o odricanju od potraživanja (atti di renunzia), 13. hipotekarne ugovore (mutuo di ipoteca), 14. arbitražne presude, 15. sastavljanje i objavljivanje oporuka (testamenti, codicili, publicazione). Najznačajnije i najstarije bilježničko gradivo ovog fonda su oporuke nastale 1525. godine za vrijeme mletačke vladavine autora prezbitera Bartholomea Gervazija. O njemu doznajemo jako malo podataka međutim poznata je činjenica da je 1554. godine bio pod istragom inkvizicije zbog nesluženja mise i neobavljanja svećeničke službe. Među spisima možemo razlikovati one nastale do 1757. i one koje se počinju voditi početkom 1757., nakon šta je na snagu stupila odluka mletačkog Senata o obvezi vođenja protokola i minutarija. Unatoč toj promjeni bilježnici su i prije 1757. trebali voditi zasebne protokole isprava među živima i oporuke, međutim notari su znali takvo pravilo prekršiti te su akte među živima i oporuke znali pisati u jednu knjigu bez odvajanja vrsta spisa. U gradivu nalazimo bilježnika Domenica Zattona 1681., koji počinje s praksom odvajanja akata različitih vrsta. Godine 1755. stupa na snagu odredba Senata kojom se propisuje da je svaki bilježnik dužan uvoditi koncepte minute svojih isprava. Istim se dekretom utvrđuje da bilježnici moraju uvoditi koncepte svojih isprava u uvezane sveske od pet listova papira (Quinternetti cucciti). Bili su obvezni svake godine u ožujku prioru bilježničkoga kolegija dostaviti isprave, minutarije i protokole sastavljene u protekloj godini, koji su, osim podataka o bilježniku i pečata, trebali sadržavati i imenska kazala stranaka. Na svakoj ispravi, uz navedeno ime, prezime i vrstu ovlasti bilježnika, otisnut je i bilježnički znak ili pečat (znak sv. Marka), a isprava sadržava i podatak o načinu njezine izrade. Protokoli nisu smjeli imati manje od sto i više od dvjesto listova i evidenirali su se na način da svaki sljedeći protokol određenog bilježnika ima rastući progresivni broj. Prilikom sastavljanja spisa bilježnici svih uprava koriste se uobičajenim formulacijama koje se odnose na pojedinu vrstu isprave koju sastavljaju, a koje su karakteristične za pojedinu upravu i osobni stil pojedinog bilježnika. Tematski raspon labinskih i plominskih bilježničkih spisa koje su sastavljali bio je vrlo širok, a ugovori o kupnji, prodaji, ustupanju i darovni ugovori predstavljali su onu vrstu isprava koje su dobivale pravnu valjanost tek nakon javne objave. Pritom su se navodila imena dvojice svjedoka koji su bila nazočni pri objavljivanju isprave. U ženidbenim ugovorima uočen je popis inventara imovine radi određivanja miraza. Posebnu vrstu bilježničkoga gradiva čine oporuke, kojima oporučitelj iznosi posljednju volju o raspodjeli svoje imovine. Oporuke su se sastavljale prema uobičajenim formulacijama. Na početku se obvezno nalazila datacija i mjesto sastavljanja, imena svjedoka i oporučitelja, kao i ustaljena formulacija o prolaznosti života i potrebi raspodjele imovine. Obično su se nasljednicima osim zemljišta i nekretnine ostavljali nakit, odjevni i kućanski predmeti. Ovisno o ekonomskim prilikama.

Uz urudžbeni zapisnik Društva (1880-1881), u fondu se nalazi statut i pravilnici Društva, (1882), spisi uprave društva (1882) i zapisnici sa sastanaka Društva (180-1891), opći spisi (1883/1886), popisi članova (1880-1885), knjiga matrikula (1880-1884), knjiga pomoći bolesnicima (1881-1883), gradivo vezano uz kongrese, te financijske knjige i računi.

Fond sadrži izvješća o provalama Turaka i ratnih pohoda protiv njih, izvješća o prepadima hajduka i uskoka, novačenja najamnika odnosno plaćenika, naoružavanje gradova, prekojadranska trgovina i trgovanje s Turcima, migracije stanovništva, propisi o ustroju i radu vojnih i civilnih bolnica, lazareta, ubožnica i nahodišta, propisi o suzbijianju zaraznih bolesti, podatci o epidemiji kuge, uredbe o javnm zgradama, razni pomorski i ribolovni propisi, proizvodnja i izvoz soli i organizacija solana, uredbe o javnoj izobrazbi, javnobilježničkoj službi, plaćanju poreza i kolonatu, izvješća o crkvenim poslovima i kleru, mirovni ugovori, izvješća o ligama i posobama.

Naziv Punctuturae se upotrebljavao u dva značenja: prvo su globe, kojima su kažnjavana vlastela koja su bez opravdanog razloga izostajala sa sjednica vijeća ili su izmicala od danih im dužnosti, a drugo značenje su točke dnevnog reda koje su prethodno određivane za sjednice Vijeća umoljenih. Sačuvane knjige iz 16. stoljeća sadrže globe, a od kraja 16. stoljeća sadrže točke dnevnog reda.

U fondu se nalaze knjige korespondencije (za stanice u Rovinju i Kanfanaru, 1920), knjižica troškova za hranu (stanica Svetvinčenat, 1931.), registar ulaza i izlaza vojnika (Rovinj, 1939.) i dr. Među fragmentarno sačuvanim spisima (1919/1940) veći dio se odnosi na administrativne poslove i redovite djelatnosti vezane uz vojnu službu. Važniju sadržajnu cjelinu osobito čine spisi koji se odnose na suzbijanje neprijateljske, protudržavne i antitalijanske propagande te nadzor nad sumnjivim i politički nepodobnim osobama i grupama na Rovinjštini.

Fond sadrži razne spise koji se odnose na: sudsku upravu, sudske nagodbe, građanske parnice, ostavine, skrbničke i štitničke spise, oporuke, zemljišno knjižne spise te agrarne spise.