Rezultati pretrage

Dalmacija i Primorje, istočna obala Istre.

Nakon osvajanja dalmatinskog zaleđa Mletačka Republika je željela upravno i gospodarski ustrojiti novostečeni prostor te ga i gospodarski valorizirati. Mlečani su iskoristili migracijske promjene i na nove stečevine kolonizirali Morlake kao izbjeglice na područje Dalmatinske zagore i time neizbježno unijeli promjene u zemljišni prostor. Mletački katastar nastao na temelju terenskog rada čime je ilustrirano zatečeno stanje i zabilježene su promjene na mletačkoj Novoj stečevini, a rezultat su unikatni katastarski i topografski primjerci cijele Dalmacije i njenih manjih segmenata kao što su razne skice s terena, originalni i unikatni kolorirani zemljovidi vještaka mjernika te katastarski planovi nastali u Arhivu generalnog providura. Postojao je poseban ured gdje su se izrađivali planovi i njihovi prijepisi za potrebe dokazivanja vlasništva i ostvarivanja materijalnih i imovinskih prava. Razne skice, katastarski planovi i zemljovidi Dalmacije i njenih graničnih područja, raznih građevinskih objekata diljem današnje Dalmacije (izuzev Dubrovnika/Dubrovačke Republike) i današnje Crne Gore predstavljaju bogatstvo i raznolikost vizualnog doživljaja pojedinog plana ili skice. Mletački katastar sadrži rukopisne katastarske skice i planove izrađene u 17. i 18. st. benkovačkog, kninskog, drniškog, zadarskog, trogirskog i splitskog područja, a obuhvaćaju prostor nekadašnje mletačke Dalmacije u što spada i prostor današnje Crne Gore.

Fond čini poslovna prepiska uprave, uredske knjige, elaborati (elaborat o Dravi kod Osijeka), nacrti, personalna dokumentacija, materijali o prevođenju službenika, evidencije službenika Geodetske uprave, knjige kretanja stručnjaka "Geozavoda",matična knjiga Geodetske uprave i područnih ustanova, rješenja o komasaciji s tehničkim dijelovima te raspravnim zapisnicima (k.o. Josipovac, Osijek te k.o. Oriolik), isplatne liste i računovodstvene budžetske knjige, knjige prihoda i rashoda, katastarski planovi po katastarskim općinama, geodetski elaborati, fragmenatarno ostala katastarska dokumentacija (posjedovni listovi, popis abecednih posjednika itd.).

Mape, karte i mjerni nacrti u Kartografskoj zbirki većinom prikazuju hrvatske zemljopisne prostore, a u manjoj mjeri sadrži zemljovide susjednih zemalja. Sadržajno su podijeljene po djelatnostima, a unutar tog uspostavljeni red je upravno-teritorijalni, i zatim po mjestima i poreznim obćinama kronološki. Opće ili zemljopisne karte, Topografske i vojne karte, Prometne karte, Hidrografske karte, Gospodarske i šumarske karte, Katastarske i šumske katastarske karte, Gruntovna oblast Bakar, Gruntovna oblast Brinje, Gruntovna oblast Crikvenica, Gruntovna oblast Čabar, Gruntovna oblast Delnice, Gruntovna oblast Karlovac, Gruntovna oblast Krnjak, Gruntovna oblast Ogulin, Gruntovna oblast Senj, Gruntovna oblast Slunj, Gruntovna oblast Vrbovsko, Mape šumskih uprava Otočac – Gospić, Otočka imovna obćina, Lička imovna općina (Šumsko gospodarstvo Gospić), Ogulinska imovna općina.

Veći dio karata nastao je u 19. i 20. st., a tek manji u 17. i 18. stoljeću. Zbirka sadrži razne vrste karata kao što su: starije tiskane i rukopisne karte, specijalne tematsko-crkvene, topografske, katastarske, pomorske, povijesne, političke karte, karte razgraničenja, karte ratnih operacija, turističke karte, planove raznih gradova i dr.

Karte ovog fonda nastale su nakon Karlovačkog mira 1699. godine, u vremenu naseljavanja tzv. novih stečevina doseljenicima kojima mletačka vlast daruje zemlju u nasljedstvo po muškoj liniji. Karte se odnose na područje Trogira i Splita.

Arhivski fond sadrži katastarske posjedovne nacrte, nacrte i mape katastarskih općina u nadležnosti Katastarskog ureda Bjelovar nastalih u drugoj polovini 19. stoljeća. U fondu se nalaze i diobni nacrti i iskazi čestica diobe zemljišnih zajednica, izvlastbeni nacrti za pruge Bjelovar - Garešnica - Grubišno Polje, prugu i cestu Križevci - Koprivnica i prugu Križevci - Bjelovar - Virovitica - Barcs.

Topografske karte, planovi (katastarski, urbanistički..), demografske projekcije, karta poštanskih postaja i dr.

Zbirka sadrži karte i atlase koji su sređeni u sljedeće cjeline: Grad Varaždin i gradski posjedi Banfica, Motičnjak, Kneginec Donji, Kneginec Gornji, Lužan, Sračinec, Svibovec, Žabnik; Općina Varaždin; Varaždinska županija; Skice područja grada Varaždina prema starim ispravama; Drava; Senioratsko dobro obitelji Erdödy (Novaki, Šlopanska, Trnovec); Međimurje; Križevačka županija; Hrvatska; Europske zemlje; Mađarska, Njemačka, Austrija, Turska, Rusija; Karte i atlasi svijeta; Karte crkvenih jedinica, vjeroispovjednih područja i slično; Ostalo; Karte oranica, rijeka...

Gradivo Arhiva mapa za Istru i Dalmaciju sastoji se od kartografskog gradiva za područje dijela Istre i Primorja te od kartografskog i pisanog gradiva katastarskih općina Dalmacije. katastarskih općina Dalmacije.

U Zbirci se čuvaju građevinski nacrti javnih, fragmentarno privatnih objekata, planovi gradova, posjeda, regulacijske osnove, hidroregulacije, zemljopisne karte.

Katastarske skice ovoga fonda nastale su na temelju terenskog rada vještaka mjernika nakon Požarevačkoga mira 21. srpnja 1718. godine kada je Venecija proširila svoje posjede u Dalmaciji, a granica prema Osmanskome carstvu je pomaknuta duboko u zaleđe. Generalni providur Nicollo Erizo 7. listopada 1725 izdaje naredbu o izradi katastra za područje Imotske krajine. čime je ilustrirano zatečeno stanje i zabilježene su promjene na mletačkoj Novoj stečevini, a rezultat su unikatni katastarski i topografski primjerci Imotske krajine, Kninskoga i Zadarskoga kotara i njenih manjih segmenata kao što su razne skice s terena, originalni i unikatni kolorirani zemljovidi vještaka mjernika. Postojao je poseban ured gdje su se izrađivali planovi i njihovi prijepisi za potrebe dokazivanja vlasništva i ostvarivanja materijalnih i imovinskih prava.

Nacrt župne crkve i uz nju smještenog sjemeništa u kraljevskom gradu Požegi, kao i depozitorija (spremište)

Arhiv mapa obuhvaća planove i katastarske operate za ukupno 761 katastarskih općina. Sadrži političku i teritorijalnu podjelu Dalmacije u vrijeme izmjere; podatke prve triangulacije (1818-1829); operate i originalne planove prve izmjere (1823-1838) i njihove otiske dobivene litografijom (1828-1850); operate prve (1842-1845) porezne procjene; operate i planove reambulacije (1871-1879); operate druge porezne procjene (1879-1885); dokumentaciju parcijalnih izmjera i reambulacija s početka 20. stoljeća; podatke o geodetskim radovima nastalim okvirno do 1960. i obilnu dokumentaciju o radu samoga arhiva.

Gradivo ovog fonda sadrži karte, popise i tablične preglede s podatcima o sanitarnom kordonu prema granici Otomanskog carstva za okružja Zadar, Split Dubrovnik i Kotor.