Podijelite
Naslov
Griesbach, Ljudevit
Vrsta osobeOsoba
PovijestLjudevit Griesbach (Mitrovica, 20.05.1890. - Krndija, 11.02.1946.), zlatar i umjetnički fotograf.
U Budimpešti je završio Glazbenu školu i učio slikarstvo, potom u Pforzheimu izučio zlatarski obrt. God. 1909. oženio se Jozefinom Knaus u Mitrovici, gdje je 1914. osnovao Tvornicu zlatne i srebrne robe. Te godine mobiliziran je u austro-ugarsku vojsku kao fotograf i kartograf. God. 1919. doselio se u Zagreb, gdje je osnovao zlatarsku tvrtku "Hack i Griesbach" i 1921. utemeljio tvrtku "Griesbach i Knaus", koja je djelovala do 1945. prvotno kao Tvornica zlatne i srebrne robe i zlatarsko-rezbarska radionica, te potom pretežito kao izdavač razglednica. God. 1927. otvorio je trgovinu zlatnom i srebrnom robom u koju je uveo prodaju fotografskih potrepština, izlaganje fotografija i laboratorij za proizvodnju autorskih razglednica. Po svršetku rata 1945. zatočen je u logoru na Krndiji, gdje je umro.
Isprva se bavio oblikovanjem zlatnih i srebrnih predmeta i kao vrstan oblikovatelj izlagao na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. godine. Izrađivao je nakit, srebrno posuđe, kaleže, medalje, plakete, značke i druge metalne predmete. Objavljivao je članke o zlatarskom obrtu u Glasniku urarske i zlatarske struke (1923–25.) za koji je 1923. ilustrirao naslovnicu. Istodobno se bavio fotografijom, 1922. sudjelovao u obnovi Fotokluba Zagreb. Od 1927. posvećuje se poglavito fotografiji, izrađuje rukom kolorirane dijapozitive (čuvaju se u MUO), fotografira za razglednice, surađuje u reviji Svijet (redovito do 1937.). Pored krajolika (Ovce kod jezera Kozjak, 1939.) i veduta, snimao jadranske motive (Dolazak broda, o. 1938.), zagrebačke prizore i arhitekturu (Tržnica Dolac, o. 1930.; Dom hrvatskih likovnih umjetnika, 1937.) te skupne portrete, stvarajući fotografije profinjena sklada i ugođaja. Izlagao je na izložbama umjetničke fotografije u Splitu (1926.) i Zagrebu (1937–38.). God. 1936–38. snima hrvatske umjetničke i kulturne spomenike za Schneiderov fotografijski arhiv (čuva se u HAZU), 1937. hodočašće u Jeruzalem (Alojzije Stepinac iznad Jeruzalema). Veliku pozornost posvetio je turističkoj i planinarskoj fotografiji, otkrivajući ljepotu i turističke mogućnosti Hrvatske. Objavljivao u časopisu Hrvatski planinar (1938., 1944.). Izdavao je ilustrirane kataloge zlatarsko-rezbarske radionice, a u katalozima fotografskih potrepština tiskao je upute u fotografiju koje je proširio u fotografski priručnik. Slikao u ulju krajolike i vedute prema svojim fotografijama te figuralne kompozicije kopirajući Rubensa i Jordaensa. U Zagrebu mu je 1994. priređena izložba fotografija i objelodanjen album fotografija iz 1937. u monografiji Alojzije Stepinac, Hrvatsko hodočašće u Svetu zemlju. Glavnina njegova opusa čuva se u HDA (o. 1500 negativa na staklenim pločama te albumi Hrvatsko primorje, Gorski kotar i Plitvička jezera, Hrvatska i Slavonija, Jadran 1939–1941. i dr.).
MjestoPravni status osobefizička osoba
JezikHrvatski
PismoLatinica
StatusAktivno
Vrijeme djelovanja1890-1946 g.
FunkcijeZlatar i umjetnički fotograf