Podijelite
Naslov
Općina Lastovo (1815-1918)
Vrsta osobePravna osoba/Tijelo
PovijestGodine 1822., a shodno novoj organizaciji uprave u Austrijskom Carstvu, u sjedištu kotarske vlasti, formirane su općine na čelu s načelnicima, pa tako i u Lastovu (Podestaria di Lagosta, Uffizio Podestariale di Lagosta, Amministrazione Comunale di Lagosta). Dotada je u Lastovu djelovao tzv. sindikat (Sindacato Comunale di Lagosta). Prvi zabilježeni načelnik (podestà) bio je Antun Ostoić. I poslije ukidanja Upravno-sudske preture Lastovo 1826., nastavlja djelovati općina, tj. ne vraća se niži status sindikata. Sjedište nadležne kotarske vlasti preselilo se tada u Korčulu, i ostat će tamo sve do 1921.
Od načelnika, po svojem stažu izdvajaju se Ivan Dražinić (1875.-1882., 1887.-1891., 1895.-1899.) i Ivan (Janko) Lucijanović (1906.-1918.). Najdugovječniji tajnik bio je Pelješčanin Ivan Hardalo (1822.-1847.). Poslovanje Općine odvijalo se do 1883. na talijanskom, a poslije na hrvatskom jeziku.
Godine 1905. Kotarsko poglavarstvo u Korčuli raspustilo je općinsku upravu, na čijem se čelu nalazio načelnik Antun Sangaleti, zbog sukoba u općinskoj upravi, i imenovalo dr. Antuna Šantića-Čihoratića za općinskog upravitelja 1905.
Općina je bila agrarnog karaktera. Važne gospodarske grane, a što se vidi i u sačuvanim spisima, bile su: šumarstvo, poljoprivreda (vinogradarstvo) i ribarstvo.
Općina je pokrivala čitav otok Lastovo i susjedne manje, nenaseljene otoke, ukupno 5.273 hektara. Godine 1869. živjelo je u općini 1.042 stanovnika, a 1910. taj je broj porastao na 1.417. Sjedište općine nalazilo se u istoimenom mjestu, u središtu otoka.
Djelovanje stvaratelja poslije Rapalskog ugovora 1920. nastavilo se u okviru Kraljevine Italije.
MjestoPravni status osobelokalna i područna uprava
JezikHrvatski
PismoLatinica
StatusAktivno
Vrijeme djelovanja1815-1918 g.
Ustroj osobeOpćinsko upraviteljstvo izvršni je organ s nekoliko prisjednika (savjetnika), a na čelu mu je općinski načelnik. Godine 1891. uz načelnika su djelovala četiri prisjednika. Općinsko vijeće s 18 vijećnika biralo se na izborima, i to u tri posebna izborna tijela prema imovinskom cenzusu (1. veleporeznici, 2. činovnici, službenici, vojne osobe i svećenici, 3. seljaci). Općinsko vijeće nadziralo je rad izvršne vlasti i donosilo proračun i druge odluke na prijedlog načelnika. Odluke mu je potvrđivao Zemaljski odbor u Zadru.
U sastavu Općine djelovali su tajnik, čauš (poslužitelj), liječnik i primalja, lugar i pudari (poljari), koji su nadzirali polja (vinograde i usjeve), te rondari (općinski redari), kojima je na čelu bio „kapa“ ronde i „vice-kapa“ ronde.