Podijelite
Naslov
Hamm, Josip
Vrsta osobeOsoba
PovijestJosip Hamm (03.12.1905. - 23.11.1986.), hrvatski slavist. Klasičnu je gimnaziju završio 1924. u Osijeku, a slavistiku i germanistiku 1929. u Zagrebu. Bio je srednjoškolski profesor u Prištini, Karlovcu i Zagrebu. Doktorirao je 1934. godine. Kao honorarni lektor radio je od 1941. na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Stalni je sveučilišni lektor za poljski jezik postao 1946., docent za slavensku filologiju s osobitim obzirom na staroslavenski jezik 1948., izvanredni profesor 1954., redoviti 1958., redoviti profesor slavenske filologije i voditelj Katedre za slavistiku bečkoga Filozofskoga fakulteta 1960., a profesor emeritus 1976. godine. Redoviti član JAZU-a od 1977., pravi član Austrijske akademije znanosti od 1966. i dopisni član Makedonske akademije nauka i umjetnosti od 1979. godine. Dobio je Nagradu za životno djelo 1985. godine. Raspon Hammove djelatnosti kao profesora i kao znanstvenika vrlo je širok, od poljskoga, hrvatskoga i staroslavenskoga do gradišćanskohrvatskoga jezika, poredbene slavenske gramatike, paleoslavistike, književne i kulturne povijesti. U slavističkome opusu dominiraju mu filološke studije hrvatskoglagoljičkoga korpusa te poredbenogramatička i teorijska istraživanja iz povijesti slavenske filologije. Radove je objavljivao u domaćim i europskim uglednim publikacijama iz mnogih jezikoslovnih disciplina, iz akcentologije, fonologije, dijalektologije (Štokavština Donje Podravine, 1949.), leksikologije, leksikografije (urednik Njemačko-gradišćanskohrvatsko-hrvatskoga rječnika, 1982.). Napisao je udžbenike poljskoga (Poljski jezik: čitanka i gramatika savremenog poljskog književnog jezika s kratkim rječnikom, 1935.; Pregled gramatike poljskog jezika, 1936.), staroslavenskoga (Gramatika starocrkvenoslavenskoga jezika, 1947., 2. i 3. izdanje pod naslovom Staroslavenska gramatika; Čitanka starocrkvenoslavenskog jezika s rječnikom, 1947.) i hrvatskoga jezika (Grammatik der serbokroatischen Sprache, 1967.). Sa Svetozarom Rittigom i Vjekoslavom Štefanićem 1952. osnovao je Staroslavenski institut u Zagrebu (izrastao iz Staroslavenske akademije u Krku), sudjelovao u pokretanju institutskih časopisa Slovo (kojemu je urednikom do 1960.) i Radovi Staroslavenskog instituta, a aktivno je bio uključen i u rad časopisa Jezik (1952–60.).
MjestoPravni status osobefizička osoba
JezikHrvatski
PismoLatinica
StatusAktivno
Vrijeme djelovanja1905-1986 g.
FunkcijeFilolog