Podijelite
Naslov
Državni arhiv u Zagrebu
Vrsta osobePravna osoba/Tijelo
OsnivačPovijestDržavni arhiv u Zagrebu razvio se iz pismohrane Slobodnog kraljevskog grada Zagreba. Začetak Arhiva vezan je uz izdavanje bule Bele IV. 1242. godine, a njoj se tijekom stoljeća priključuju druge povelje, gradski statuti, zapisnici sjednica te knjige i spisi nastali iz upravne, sudbene i gospodarstvene djelatnosti Poglavarstva Slobodnog kraljevskog grada Zagreba.
Iz prvih pisanih izvora o čuvanju arhivskog gradiva, koji potječu iz 16. stoljeća, saznajemo da su se važne povelje čuvale u zasebnoj škrinji u sakristiji crkve sv. Marka, u posebnom spremištu zvanom Cancellus. Gradivo je prvi put popisano 1774. u sklopu upravnih reformi Marije Terezije i Josipa II. Tada je izrađen *Elenchus*, odnosno abecedni upisnik.
Na poticaj i prijedlog Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ Gradsko poglavarstvo zaključkom od 11. svibnja 1907. osnovalo je Gradsku knjižnicu i muzej, u čijem je sastavu bio i arhiv. Tako je počelo institucionalno čuvanje arhivskog gradiva Grada Zagreba. Uprava nad arhivom bila je povjerena Družbi, koja je stručno rukovanje i nadzor nad arhivom povjerila Emilu Laszowskom. On je već 1907. prenio u kulu nad Kamenitim vratima škrinju s ispravama, kao i dio arhivskog gradiva koje se nalazilo u Gradskoj vijećnici.
Na temelju zaključka Gradskog poglavarstva 1914. iz Kamenitih vrata prenesen je dio arhivskog gradiva nastalog do 1848. kao depozit u novoizgrađenu zgradu Zemaljskog arhiva, a danas Hrvatskog državnog arhiva. Iduće godine predani su u polog Zlatna bula i neki gradski statuti, a kasnijih godina i gradivo nastalo do 1858. Grad je i dalje ostao vlasnik arhivskog gradiva.
Nakon Drugog svjetskog rata veći dio gradiva nastalog radom Gradskog poglavarstva Zagreb (1850.–1945.) nalazio se u Gradskoj vijećnici, a manji dio u priručnim pismohranama nastalima radom pojedinih gradskih ureda. Zaključkom Izvršnog odbora Narodnog odbora grada Zagreba od 11. rujna 1945. osnovan je Povijesni arhiv grada Zagreba – Povjerenstvo za uređenje gradske arhivske građe, koje djeluje u sastavu Prosvjetnog odjela Narodnog odbora grada Zagreba.
Godine 1947. Povjerenstvo prerasta u Arhiv grada Zagreba (u 1948. godini Arhiv koristi nazive: Povjesna knjižnica i Arhiv grada Zagreba; Arhiv grada Zagreba s povjesnom knjižnicom; Arhiv grada Zagreba), a kojega Narodni odbor grada Zagreba potvrđuje kao samostalnu ustanovu na sjednici od 15. lipnja 1950. godine, dok Predsjedništvo Vlade Narodne Republike Hrvatske svojom odlukom od 16. studenog 1951. odobrava njegovo osnivanje sukladno odredbi Općeg zakona o državnim arhivima od 23. siječnja 1950. Time se Arhiv kao samostalna ustanova konačno odvaja od uprave.
Godine 1960. Arhiv mijenja naziv u Historijski arhiv u Zagrebu, 1993. godine mijenja naziv u Povijesni arhiv u Zagrebu, a 1997. dobiva današnji naziv – Državni arhiv u Zagrebu.
DjelatnostiMjestoPravni status osobejavna ustanova
JezikHrvatski
PismoLatinica
StatusAktivno
Vrijeme djelovanja1907 g.
Ustroj osobeUstrojbene jedinice Državnog arhiva u Zagrebu čine: Odjel za zaštitu arhivskog gradiva izvan arhiva; Odjel za sređivanje i obradu arhivskog gradiva, koji se zbog dislociranosti dijeli na dva odjela; Odjel za dokumentacijsko-informacijske poslove, u čijem je sastavu i knjižnica Arhiva; Odjel za pravne i opće poslove; te Odjel za ekonomsko-financijske poslove.
FunkcijeDržavni arhiv u Zagrebu kao područni arhiv obavlja arhivsku službu u odnosu na arhivsko i registraturno gradivo državnih tijela, pravnih osoba s javnim ovlastima i javnih službi koje obavljaju djelatnost na području jedinica lokalne samouprave i uprave i u odnosu na gradivo nastalo na području djelovanja Državnog arhiva u Zagrebu.