Podijelite
Naslov
Kotarski narodni odbor Zagreb
Vrsta osobePravna osoba/Tijelo
PovijestNakon II. svjetskog rata, u svibnju 1945. godine, na teritoriju Hrvatske uspostavljaju se nove upravno-teritorijalne jedinice i nova tijela vlasti. Zakonom o promjeni naziva narodnooslobodilačkih odbora 1945. godine naziv Narodno-oslobodilački odbor kotara Zagreb zamijenjen je nazivom Narodni odbor kotara Zagreb.
Teritorijalna nadležnost Narodnog odbora kotara Zagreb često je mijenjana. Već na 1. zasjedanju Narodne skupštine kotara Zagreb, koje je održano 29. studenoga 1945. godine, pod 3. točkom dnevnog reda donesena je odluka o podjeli na Kotarski narodni odbor Zagreb-istočni i Kotarski narodni odbor Zagreb-zapadni. Budući da su na istom zasjedanju izabrani izvršni odbori oba novoosnovana narodna odbora, taj se datum može smatrati početkom njihova djelovanja.
Teritorijalna nadležnost narodnih odbora kotara Zagreb-istočni i Zagreb-zapadni utvrđena je na temelju podataka iz arhivskog gradiva.
Kotarski narodni odbor Zagreb-istočni bio je nadležan za područja sljedećih mjesnih narodnih odbora: Bačun, Bidrovec, Bijenik-Lukšić, Blaguša, Branovec, Brestje, Budanec, Bukovac Donji, Bukovac g. naselja, Bukovac Gornji, Cerje, Čučerje Donje, Čučerje Gornje, Čugovec, Čulinec, Čulinečka Dubrava, Dankovec, Deščevec, Dobrodol, Drenčec, Dumovec, Gajišće, Gajec, Đurđekovec, Glavničica, Goranec, Gračani, Granešina, Granešinski Novaki, Jalševec-Degidovec, Jelkovec, Kašina Donja, Kašina Gornja, Kobiljak, Kraljevečki Novaki, Kučilovina, Markuševačka Dubrava, Markuševec Donji, Markuševec Gornji, Markuševečka Trnava, Markuševečki Popovec, Medvedski Breg, Mikulić, Miroševec, Mlinovi, Novoselec, Oporovec, Planina Donja, Planina Gornja, Popovec, Prekvršje, Prepuštovec, Remete, Resnička Trnava, Resnički Gaj, Resnik, Retkovec, Selnica, Sesvete, Sesvetska Sela, Sesvetska Sopnica, Sesvetski Kraljevec, Slanovec, Sopnica, Šašinovec, Šestine, Šimunčevec, Štefanovec, Trstenik, Vidovec, Vugrovec, Zagrebačka Dubrava, Zvečaj i Žerjavinec.
Kotarski narodni odbor Zagreb-zapadni bio je nadležan za područja sljedećih mjesnih narodnih odbora: Bize.
MjestoPravni status osobelokalna i područna uprava
JezikHrvatski
PismoLatinica
StatusAktivno
Vrijeme djelovanja1945-1955 g.
Ustroj osobeNajviše tijelo vlasti u kotaru bio je narodni odbor, a izvršni odbor bio je upravno i izvršno tijelo narodnog odbora. Vlast koja mu je zakonom dana kotarski narodni odbor vršio je neposredno na skupštini svojih odbornika ili preko svojih izvršnih i upravnih tijela. Poslovi koje nije mogao prenijeti na svoje izvršne organe bili su određeni zakonom. Rad narodnog odbora odvijao se na sjednicama koje su mogle biti redovne i izvanredne. Za poslove pripreme pojedinih važnijih odluka mogli su se osnivati odbori.
Opći zakon o narodnim odborima iz 1952. godine donosi promjene u ustrojstvu kotarskih narodnih odbora. Narodni odbor od tada sačinjavaju kotarsko vijeće i vijeće proizvođača, s time da je kotarsko vijeće opće predstavničko tijelo svih građana u kotaru, a vijeće proizvođača predstavničko tijelo zaposlenih u proizvodnji, transportu i trgovini. Vijeća rade na odvojenim ili zajedničkim sjednicama.
Poslove koje je do tada obavljao izvršni odbor preuzima veći broj savjeta, koji se osnivaju po područjima srodnih djelatnosti. Upravne poslove iz nadležnosti kotarskog narodnog odbora obavljaju upravna tijela, koja se najčešće nazivaju odjeli, ali to mogu biti i uprave, uredi, sekretarijati i slično. Rad upravnih tijela organizira i koordinira tajnik narodnog odbora kotara. Organizacijska struktura upravnog aparata mijenjala se tijekom deset godina djelovanja ovog stvaratelja čak trinaest puta.
FunkcijeTemeljni propisi glede ustrojstva i stvarne nadležnosti narodnih odbora su Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije iz 1946. i Ustav Narodne Republike Hrvatske iz 1947. godine, Opći zakon o narodnim odborima iz 1946. te Opći zakon o narodnim odborima iz 1949. godine. Nadležnosti kotarskih narodnih odbora definirane su kao temeljni zadaci i kao posebni poslovi u oblastima plana, poljoprivrede, trgovine, industrije i obrta, radnih odnosa, financija, kulture i prosvjete te narodnog zdravlja i socijalnog staranja.
Kotarski narodni odbori bili su dužni kontrolirati i rukovoditi radom tzv. nižih organa vlasti na svojem području (to su do 1952. bili mjesni narodni odbori i narodni odbori gradova u sastavu kotara, a od 1952. i narodni odbori općina), pružati im organizacijsku i stručnu pomoć, davati upute i smjernice za ostvarivanje njihovih zadaća, a u slučaju nezakonitosti njihova rada mogli su raspustiti njihove odbore i poništiti njihove odluke.
Rad kotarskih narodnih odbora kontrolirali su okružni i oblasni narodni odbori, tj. njihovi izvršni odbori, te Sabor i Vlada NR Hrvatske. Oni su imali pravo poništiti, ukinuti ili izmijeniti nezakonitu aktivnost kotarskog narodnog odbora ili nekog njegova upravnog tijela, raspustiti ga ili razriješiti dužnosti pojedine odbornike. Povjerenici pojedinih upravnih tijela odgovorni su za svoj rad izvršnom odboru, ali i odgovarajućem povjereniku višeg izvršnog odbora i nadležnom ministru.