Podijelite
Naslov
Mosinger, Franjo
Vrsta osobeOsoba
Ostali naziviAlternativniMosinger, FranzAlternativniAntunović, Slobodan
PovijestFranjo Mosinger (Zagreb, 26.01.1899. - Zagreb, 14.01.1956.), hrvatski fotograf. Nakon osnovnog i srednjega školovanja u Zagrebu, započeo je 1916. studij arhitekture u Beču, već iduće godine na ime majke Amalije osnovao je s ocem i braćom poduzeće za distribuciju filmova "Monopol Mosinger. film". Poduzeće se bavilo uvozom i distribucijom filmova te pratilo najnovija svjetska filmska ostvarenja, a već iduće godine imalo je i studio za izradu filmskih natpisa. Nakon očeve smrti prekinuo je 1918. studij i vratio se u Zagreb, gdje je preuzeo očev fotografski atelijer i svjetloslikarski zavod u Ilici "Prvi hrvatski fotografski artistički zavod". Radio je fotografije kolorirane pastelom te portrete umj. ličnosti. Prvu izložbu imao je 1922. u prostorijama vlastitog atelijera u Ilici, izloživši pejzaže i portrete, a te godine održao je na dan otvorenja Zagrebačkoga zbora predavanje o razvoju fotografije i fotografskih tehnika. Iz tog razdoblja sačuvan je njegov spomenar što ga predstavlja kao fotografa djece, mladih dama i gospode. Dana 28.11.1923. oženio se u Zagrebu kazališnom glumicom i pjevačicom Milenom (Milom) Popović. Te godine stekao je zavičajnost u Zagrebu (dotad po ocu vođen kao građanin Varaždina). God. 1931. imao je izložbu u Umjetničkom paviljonu pod nazivom Novi smjer u fotografiji Franjo Mosinger. Te godine prodao je atelijer Antoniji Kulčar (Foto Tonka), a već 1932. otvorio je novi na Dolcu, u kojem je održao izložbu pod nazivom Lice Zagreba; tim ciklusom fotografija približio se estetici nove stvarnosti, a u pojedinim ostvarenjima dadaizmu i nadrealizmu. God. 1935. nakon majčine smrti otišao je u Beograd, gdje je otvorio atelijer u Knez Mihajlovoj ulici. Te godine održao je samostalnu izložbu u Francuskom klubu u Ratničkom domu u Beogradu, a 1937. u Teniskom klubu u Tirani. U Beogradu je boravio do 1939., kad se vratio u Zagreb i otvorio atelijer "Cinema" u Bogovićevoj ulici. Istodobno je vodio atelijer u Bakačevoj ul. (u Nadbiskupskom dvoru, tik do kule Nebojan). Po uspostavi NDH morao je sa suprugom prijaviti imovinu te je vjerojatno prešao na katoličanstvo. Dana 11.05.1943. priključio se partizanskomu pokretu pod imenom Slobodan Antunović te je tijekom 1943. djelovao u Agitpropu CK KPH u Otočcu kao voditelj fotografske sekcije; za boravka u partizanima zadaća mu je bila da fotoaparatom zabilježi partizansku ratnu svakodnevicu. Zbog posljedica ranjavanja i smrzavanja bio je 1944. preko Visa prebačen na liječenje u Bari, a potom u partizanske bolnice u mjestima Grumo, Trani, St. Andrea, Gravina i Altamura, gdje je radio u kulturno-prosvjetnom odboru Invalidskoga doma. Za liječenja u Italiji izradio je album polit. karikaturâ te albume Bolesnici sobe br. 22. i Medicinari u Grumu. Nakon povratka u Zagreb 1945. zaposlio se u Odjelu za štampu Predsjedništva vlade NR Hrvatske u sklopu kojega je sa slikarom Mirkom Uzorincem 1947. pokrenuo fototečaj za osposobljavanje Invalidskoga doma te izradio album polit. karikaturâ ratnih invalida kao dio njihove rehabilitacije (poslije Škola za invalide). God. 1946. trajno je zatvorio svoj atelijer u Bogovićevoj ul., a 1953. prestao je djelovati kao službenik Odjela za štampu. Osim kao fotograf, u međuratnom razdoblju djelovao je i kao urednik te suradnik mnogobrojnih časopisa. Od 1927. bio je fotografski urednik časopisa Kulisa u kojemu je do 1935. sustavno objavljivao seriju napisa o fotografskoj umjetnosti, a pod pokroviteljstvom časopisa Svijet i Kulisa organizirao je niz zapaženih fotografskih natječaja za najljepše djevojke, djecu, najljepše noge, ruke i "bubikopf" frizure. God. 1935. postao je fotografski urednik u beogradskom dnevnom listu Vreme. Potaknuta izložbom 100 godina fotografije u Hrvatskoj njegova udovica darovala je 1966. Muzeju za umjetnost i obrt fotografsku ostavštinu svojega supruga (150 originalnih fotografija i više od 300 negativa). Velika retrospektiva njegovih fotografija ostvarena je 2002. u Zagrebu u Muzeju za umjetnost i obrt.
MjestoPravni status osobefizička osoba
JezikHrvatski
PismoLatinica
Vrijeme djelovanja1899-1956 g.
FunkcijeFotograf.
VIAF osoba