NaslovZemaljski odbor realne vjeresije
Vrsta osobePravna osoba/Tijelo
PovijestHrvatsko-slavonski odbor realne vjeresije osnovan je 1. kolovoza 1859. i djelovao je do 1. travnja 1882. godine. Tada je zaklada realne vjeresije postala zemaljskom zakladom i njome je nadalje upravljao Odjel za unutarnje poslove Zemaljske vlade.
MjestoPravni status osobedržavna uprava
JezikHrvatski
PismoLatinica
StatusAktivno
Vrijeme djelovanja1859-1882 g.
Ustroj osobeNa čelu Hrvatsko-slavonskog odbora realne vjeresije nalazili su se 1859. godine ministarski savjetnik, namjesnički savjetnik, financijski prokurator i 4 zemljoposjednika (Rauch, Mišić, Đurđević, Farkaš-Vukotinović). Interese zaklade štitilo je Državno nadodvjetništvo.
FunkcijeU nadležnost Odbora spadalo je izdavanje dozvola za dodjelu zajma moliteljima i to onima koji su bili kreditno sposobni uz ubilježbu hipotekarnog duga u zemljišne knjige, najprije kod županijskih sudova, a kasnije kod gruntovnica pri kotarskim sudovima. Uvijek se prije izdavanje dozvole zajma provjeravala sposobnost molitelja. Na osnovu dozvole Predsjedništvo Namjesništva (ili kasnije Namjesničkog vijeća, odnosno Zemaljske vlade) izdavalo je novčane doznake, uz uknjižbu hipotekarnih dugova u zemljišnim knjigama (kod županijskih sudova, kasnije u gruntovnicama kod kotarskih sudova). Pomoću njih zajmoprimac je u Zemaljskoj blagajni podizao odobreni zajam koji je ona isplaćivala iz posebne zaklade realne vjeresije. Vodila se i posebna konto-knjiga u koju su se bilježili dugovi i otplate.
Rješavale su se molbe za kreditiranje pojedinaca i zadruga, otpreme dužnicima za plaćanje pristojbi kao i razne molbe za produljenje otplate, dobivanja punomoći, nagrada ili kamata.
Dužnici su bili obvezni dati potvrde o primljenom zajmu kod Bankovne mjenbene pjeneznice u Zagrebu, u ime Odjela Povlaštene austrijske narodne banke za hipotekarnu vjeresiju iz Beča, sa sjedištem u Zagrebu.