Podijelite
Naslov
Primorsko-krajiška oblast
Vrsta osobePravna osoba/Tijelo
PovijestUredbom o podjeli zemlje na upravne oblasti od 26. travnja 1922. godine te istodobno donesenim Zakonom o sreskoj i oblasnoj samoupravi (SN br. 92/1922), na osnovi čl. 95 Vidovdanskog ustava, Kraljevina SHS podijeljena je na 33 oblasti.
Jedna od oblasti bila je i Primorsko-krajiška oblast, koja je teritorijalno obuhvaćala dio dotadašnje Zagrebačke, Modruško-riječke i Ličko-krbavske županije. Bila je djelatna na području koje je obuhvaćalo gradove Bakar, Karlovac, Petrinju, Senj i Sušak te kotare (srezove): Brinje, Crikvenica, Čabar, Delnice, Donji Lapac, Dvor, Glina, Gospić, Gračac, Karlovac, Korenica, Kostajnica, Novi, Ogulin, Otočac, Perušić, Petrinja, Senj, Slunj, Sušak, Udbina, Vojnić, Vrbovsko i Vrgin Most.
Na čelu oblasti, kao predstavnik državne vlasti, bio je veliki župan Andrija Zdravković, koji je imao vlastiti predsjednički ured, a bilo mu je podređeno šest odjeljenja. Oblasna samouprava, koja je djelovala putem Oblasne skupštine i Oblasnog odbora, uspostavljena je tek 1927. godine.
Usvajanjem Zakona o izmjeni Zakona o općinama i oblasnim samoupravama 1929. godine oblasne su skupštine i oblasni odbori raspušteni, a veliki su župani bili dužni postaviti komesare. Komesar je imenovan 16. siječnja 1929. godine. Vlast velikog župana prestala je 10. studenoga 1929., kada je prešla na bana Savske banovine, a 15. studenoga prestalo je i poslovanje oblasne samouprave (komesara). Tada je započela likvidacija Primorsko-krajiške oblasti i oblasne samouprave, a završena je 3. prosinca 1929. preuzimanjem vlasti od strane banovinske uprave (Kraljevska banska uprava Savske banovine).
MjestoPravni status osobedržavna uprava
JezikHrvatski
PismoLatinica
StatusAktivno
Vrijeme djelovanja1924-1929 g.
Ustroj osobeU nadležnosti velikog župana bilo je 6 odjeljenja: upravno, prosvjetno (koje se sastojalo od Odsjeka za srednju i Odsjeka za osnovnu nastavu, te su pri njemu djelovali oblasni školski nadzornici), poljoprivredno, veterinarsko, šumarsko i sanitetsko, te računovodstvo i dva odsjeka: putovnički i zadružni.
Oblasna skupština predstavljala je zakonodavnu i nadzornu vlast. Saziv oblasne skupštine pripadao je velikom županu u kraljevo ime. Oblasna je skupština izglasavala oblasni proračun i oblasne uredbe, koje su imale karakter oblasnog zakon i mogle su se odnositi: na unutarnje poslovanje oblasnih samoupravnih vlasti, na ustrojstvo i poslovanje rasnih oblasnih samouprava i zavoda, reguliranje plaća i mirovina oblasnih činovnika, propisivanje načina uporabe oblasnih sredstava, razrađivanje zakonskih odredaba u cilju primjenjivanja u oblasti ukoliko nisu iz područja javnog mira i reda, sigurnosti i morala.
Samoupravni poslovi Oblasnog odbora bili su podijeljeni na 6 „grana“ (odjeljenja), na čelu kojih su bili odbornici. Poslovne grane obuhvaćale su općinsku samoupravu; financije; poljoprivredu; trgovinu, obrt i industriju, promet i turizam; oblasne građevine; prosvjetu, zdravstvo i socijalnu pomoć.
Nakon postavljenja, komesar je bio na čelu Predsjedništva oblasne samouprave, dok su ostali poslovi bili podijeljeni na 6 odjeljenja, kao u vrijeme djelovanja Odbora. Na čelu odjeljenja sad su se nalazili stručni referenti.
FunkcijeRad Oblasti odvijao se kroz tijela oblasne samouprave, a rješavala je pitanja oblasnog zakonodavstva, izglasavanja proračuna, oblasnih javnih radova, upravljanje unaprjeđenjem oblasnih privrednih interesa, oblasni javni radovi, briga o narodnom zdravlju, prosvjetni poslovi oblasti, oblasne prometne ustanove i dr., kao što je pomaganje razvoja obrta, industrije, prikupljanje statističkih podataka za potrebe oblasne samouprave, davanje mišljenja vladi o pitanjima zakonskih prijedloga koji se odnose na oblasti itd.
Iz područja financija to su bili poslovi sastavljanja oblasnih proračuna, raspolaganje porezima za oblasne rashode.
Narodno gospodarstvo uključuje: brigu za oblasnu privredu općenito, poljoprivrednu industriju, seljačka gospodarstva, poljoprivredne zaklade, agrarno-političke mjere, razvoj pojedinih poljoprivrednih grana, brigu oko gospodarskih proizvoda, poslove razvoja stočarstva i veterinarstva, komasacije, izradu gospodarskih osnova, brigu nad oblasnim imanjima, seljačke zadruge i dr.
Iz područja narodne prosvjete to su poslovi vezani uz unaprjeđenje prosvjete i školstva, školski programi, održavanje tehničkih uvjeta školovanja i sl.
Poslovi građevinarstva i prometa odnosili su se na izdavanje građevnih i vodograđevnih propisa, brigu za oblasne ceste, javne gradnje, mostove, željeznice, opskrbu vodom, navodnjavanje, osiguranje građevnog materijala, eksproprijacije, nadzor nad obavljanjem građevinskih poslova.
Narodno zdravlje i socijalna politika obuhvaćali su poslove brige i nadzora nad provođenjem mjera iz zdravstvenih propisa, osnivanje zdravstvenih stanica, nadzor lječilišta, osnivanje sanatorija, nadzor nad javnim lokalima, tržištima, zaštitno-tehničke mjere, brigu za siročad i nezbrinute, pomoć kod elementarnih nepogoda, zaštita invalida i dr; osim toga u nadležnosti su mu i poslovi šumarstva (ukupna briga nad oblasnim šumama, pošumljavanje) te poslovi iz područja obrta, trgovine, industrije i statistike (unaprijeđenje obrta i kućnih radinosti, stručno obrazovanje i sajmovi i dr.).